Spomen-park Vraca

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na ulaz u spomen-park.

Spomen-park Vraca je kompleks posvećen palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma stradalima u Sarajevu od 1941. do 1945. godine.[1] Nalazi se na mjestu masovnog stratišta na kome su ustaše za vrijeme Drugog svjetskog rata streljale 11.000 Sarajlija, među kojima najviše Jevreja i Srba.[2][3] Među sahranjenim ustaškim žrtvama je veliki broj beba i djece mlađe od pet godina.[4] Nalazi se u opštini Novo Sarajevo, na samoj granici sa opštinom Istočno Novo Sarajevo u Istočnom Sarajevu. Park je smješten na Vracama u podnožju Trebevića.

Prostire se na 78.000 km², a unutar njega je ispisano preko 11.000 imena mukaraca, žena i dece, stradalih u Drugom svetskom ratu. Na ulazu u parka nalazi se ploča sa citatom Josipa Broza Tita. U sklopu parka se nalazi i Grobnica narodnih heroja. Autor ostvarenja je Vladimir Dobrović.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Spomen park se nalazi na mjestu nekadašnje austrougarske tvrđave. Ustaške vlasti su 23. jula 1941. izdale naredbu „o hitnom hapšenju svih Židova i Srba koji su već bili poznati kao komunisti, bilo pak da su i malo sumnjivi“, a prvo masovno streljanje sarajevskih Jevreja i Srba je izvršeno 1. avgusta 1941. na Vracama u Sarajevu.[5]

Izgradnja[uredi | uredi izvor]

Izgradnja spomen-parka započela je aprila 1980. na mestu stare austrougarske trvrđave iz 19. veka[6], a završena je novembra 1981. godine[1]. Kompleks je svečano otvoren 25. novembra, na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, odnosno na dan Prvog zasedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine.

Spomen-park je bio teško oštećen tokom građanskog rata 19921995.[7] i još uvek nije u celosti obnovljen.

Godine 2005, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je park nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[8]

Sadržaj parka[uredi | uredi izvor]

Pogled na spomen-park 1985. godine.

Spomen-park se sastoji od ukupno dvanaest celina:

  • Prostor s ulazom
  • Mesto smaknuća
  • Spomenik ženama-borcima
  • Belveder
  • Večna vatra sa vodoskokom
  • Manifestacioni prostor
  • Spomenik poginulim sarajevskim ilegalcima
  • Grobnica narodnih heroja
  • Spomenik sarajevskim ilegalcima (s Titovim citatom pohvale borbi ilegalaca svih gradova tokom fašističke okupacije)
  • Spomenik žrtvama fašizma (s Titovim citatom)
  • Izložba u tvrđavi (ratna zbivanja u Sarajevu 1941—1945)
  • Spomenik borcima Jugoslovenske armije-oslobodiocima Sarajeva
Galerija skulptura i spomen-obeležja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Donia 2006, str. 240–241
  2. ^ Žak Finci (oktobar 2010). „Volim ovaj grad, str. 19”. Jevrejski glas. Pristupljeno 26. 2. 2012. 
  3. ^ Jevreji Jugoslavije, 1941-1945, žrtve genocida i učesnici NOR, Jaša Romano, Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd (1980)
  4. ^ „Kec iz rukava: Nenad Kecmanović, Savetnik Arie”. Jadovno 1941: Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Gospić 1941. 8. 11. 2011. Pristupljeno 26. 2. 2012. 
  5. ^ Jevreji Jugoslavije, 1941-1945, žrtve genocida i učesnici NOR, Jaša Romano, Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Beograd (1980), str. 128
  6. ^ Titomanija.com: Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. mart 2012) Antifašistički spomenici u BiH
  7. ^ Hoare, Marko Attila. „Bosnian Serbs and Anti-Bosnian Serbs”. Bosnian Institute. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 26. 02. 2012. 
  8. ^ „Vraca Memorial Park, the architectural ensemble”. Commission to Preserve National Monuments. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]