Srbi

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga
Srbi
Ukupna populacija

11-13 miliona [1]

Populacija
Srbija 7.596.411 (2005.)[traži se izvor]
Босна и Херцеговина Bosna i Hercegovina 1.479.930[traži se izvor]
Немачка Nemačka 700.000 [1]
САД SAD 600.000 [1]
Хрватска Hrvatska 201.631 (2001.)
Црна Гора Crna Gora 198.446 (2003.)
Швајцарска Švajcarska 194.977 (2006.)
Аустрија Austrija 177.320 (2001.)
Канада Kanada 121.050 [1]
Аустралија Australija 97.315 (2001.)
Француска Francuska 60.000
Уједињено Краљевство Ujedinjeno Kraljevstvo 55.000
Словенија Slovenija 38.964 (2002.)
Македонија Makedonija 35.939 (2002.)
Шведска Švedska 35.000
Румунија Rumunija 22.725 (2002.)
Русија Rusija 15.000 [1]
Данска Danska 12.000
Италија Italija 10.000
Албанија Albanija 10.000
Јужна Африка Južnoafrička Republika 7.000
Норвешка Norveška 6.000
Холандија Holandija 6.000
Грчка Grčka 5.500
Мађарска Mađarska 5.000
Луксембург Luksemburg 4.000
Шпанија Španija 3.000 (2006.) [2]
Бразил Brazil 2.000
Чиле Čile 2.000
Чешка Република Češka Republika 1.801 (2001.)
Нови Зеланд Novi Zeland 1.400
Jezici
Srpski jezik
Religija
Dominira pravoslavna, ali ima i protestanata, rimokatolika i muslimana.
Etničke grupe

Indo-Evropska

  Sloveni
     Južni Sloveni

Srbi su južnoslovenski narod koji pretežno živi na Balkanskom poluostrvu i Panonskoj niziji: u Srbiji, gde čini oko 66% stanovništva, Bosni i Hercegovini oko 35% i Crnoj Gori, gde ih ima oko 32%. Oko 200.000 Srba živi u Republici Hrvatskoj gde su do 1991. godine bili konstitutivni narod.

U Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine, Srbi su većinski narod (oko 90%). U Centralnoj Srbiji Srbi čine 90% stanovništva, u autonomnoj pokrajini Vojvodini 65%, a u autonomnoj pokrajini Kosovu i Metohiji 8-10%.

Srbi su većinom pravoslavne veroispovesti, a govore srpskim jezikom koji pripada slovenskim jezicima, konkretno južnoslovenskoj grupi.

Sadržaj

[uredi] Istorija

Glavni članak: Istorija Srba

Srbi su se doselili na Balkan početkom VII veka (oko 626. godine), za vladavine cara Iraklija (610-641). Od tada se sa sigurnošću može govoriti o njihovoj istoriji.

Na Balkan su došli iz Bele Srbije tj. Bojke, za koju se smatra da se nalazila u Polablju (mada to nije sigurno jer u modernoj istorijskoj nauci ima dosta i onih koji je smeštaju na teritoriju današnje Ukrajine). U Polablju Srbe kao zasebnu zajednicu nalazimo od V veka, među zapadnim Slovenima. Smatra se da se Bela Srbija ili Bojka nalazila na području današnje Nemačke (Lužički Srbi i danas žive na delu ovog prostora koji je obuhvatala Bela Srbija).

Međutim, nemoguće je tačno reći kada su i odakle Srbi stigli na područje ove Bele Srbije, odnosno da li su došli kao deo Slovena ili kao deo nekih drugih neslovenskih naroda. I za same Slovene se ne može tačno reći kada su i odakle stigli na prostore koji se smatraju njihovom prapostojbinom. Činjenica da poreklo Srba nije tačno utvrđeno je otvorila prostor za pojavu različitih teorija o ovom pitanju u domaćoj istorijskoj nauci i paranauci (Vidi: Teorije o poreklu Srba).

Moderna srpska nacija spada u grupu južnoslovenskih naroda. Pojedini izvori tvrde da su Srbi biološki više balkanski Romani, ili mešavina nekog drugog starobalkanskog naroda, nego Sloveni (Pavle Ivić – "Srpski narod i njegov jezik", Konstantin Jiriček – "Istorija Srba"). Generalno, određeni stepen asimilacije starih naroda nije karakterističan samo za Srbe već i za ostale narode u Evropi (starorimski filozof Seneka - "Teško da će se naći ijedna zemlja čiji su stanovnici autohtoni. Sve je to izmešano i jedno na drugo nakalemljeno. Jedni su odlazili, a drugi dolazili").

[uredi] Jezik

Za više informacija pogledajte Srpski jezik.

Srbi govore srpskim jezikom, koji pripada slovenskoj grupi indoevropske porodice jezika. Srpski jezik je službeni jezik Srbije, Crne Gore i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine.

[uredi] Populacija

Deo serija članaka o
Srbima

Srpska kultura
Književnost · Muzika
Umetnost · Kinematografija
Kuhinja · Plemena · Narodna nošnja

Po regijima ili zemljama
(uključujući dijasporu)
Srbija (Vojvodina · Kosmet)
BiH · Crna Gora · Hrvatska
Republika Makedonija · Mađarska
Rumunija · Albanija · Slovenija
Nemačka · Austrija · Švajcarska
Kanada · SAD · Australija
Po gradovima
Beč · Budimpešta · Vankuver
Čikago · Zagreb · Mostar
Sarajevo · Temišvar · Trst
Podgrupe i srodni narodi
Bokelji · Bošnjaci · Bunjevci
Goranci · Janjevci · Krašovani
Makedonci ·Muslimani · Torlaci
Hrvati · Crnogorci · Šokci
Jugosloveni · Južni Sloveni

Srpske zemlje
Srbija (Vojvodina · Kosmet)
CG · BiH (RS · Brčko · FBiH)

Srpska pravoslavna crkva
Partijarsi · Svetitelji
Ustrojstvo · Manastiri

Srpski jezici i narečja
srpski · srpskohrvatski
zlatiborski · romanosrpski
staroslovenski · slavenosrpski
štokavski · torlački · šatrovački
srpski jezik i jezička politika

Istorija · Vladari
Poreklo Srba

Proganjanje Srba
Srbofobija · Jasenovac
Nezavisna Država Hrvatska
Kragujevački oktobar

p  r  u

Većina Srba živi u Srbiji. Drugi veći deo Srba živi u Bosni i Hercegovini (gde predstavljaju konstitutivni narod), tačnije u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta, koji čine BiH. Pored Bosne i Hercegovine veliki broj Srba živi i u Crnoj Gori. Manji broj Srba živi u Makedoniji, Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji, Albaniji i Mađarskoj.

Velik broj Srba takođe živi u tuđini (dijaspori), prvenstveno u Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, SAD-u, Kanadi i Australiji. Vidi: Srbi u dijaspori

Najveće urbane populacije Srba u bivšoj Jugoslaviji nalaze se u Beogradu (1.500.000), Novom Sadu (oko 250.000), Nišu (250.000), Kragujevcu (200.000) i Banja Luci u Bosni i Hercegovini (200.000).

U inostranstvu se najveća srpska populacija može naći u severnoj Americi (Čikago i delovi Ilinoisa, zajedno sa Torontom i južnim Ontarijom).

Srbi čine oko 66% populacije Srbije, odnosno oko 6,7 miliona. Još 2,1 miliona Srba živi u okolnim državama Balkana. Broj Srba u tuđini (dijaspori) je nepoznat, ali se pretpostavlja da ih ima negde između 1,5 i 3,5 miliona, uključujući i ljude srpskog porekla. Ukupan broj Srba se kreće od 10 do 12 miliona, što zavisi i od broja ljudi u dijaspori.

[uredi] Poznati Srbi

Naučnici Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Milutin Milanković, Mileva Marić (matematičarka i prva žena Alberta Ajnštajna), Ruđer Bošković, Ognjeslav Kostović Stepanović, Miodrag Vukobratović; pisci Ivo Andrić,Miloš Crnjanski,Vladan Desnica, Desanka Maksimović, Mira Alečković, Borislav Pekić, Danilo Kiš, Vasko Popa; slikari Sava Šumanović, Nadežda Petrović, Petar Lubarda,Olja Ivanjicki ; sportisti Vlade Divac, Dragan Džajić, itd.

Za opširniji spisak poznatih Srba, pogledajte spisak poznatih Srba.

[uredi] Vidi još

[uredi] Reference

  1. ^ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Svi Srbi sveta
  2. ^ Španski nacionalni institut za statistiku - (Nije moguć direktan link zbog dizajna baze)

[uredi] Mape