Središnja Grčka
.svg)
Središnja Grčka (grč. Στερεά Ελλάδα) je istorijska pokrajina u Grčkoj, smeštena u njenom središnjem delu današnje, ali koja fizički čini južni deo kopnenog dela države. Pored kopnenog dela pokrajina obuhvata i ostrvo Evbeju. Središte ove pokrajine je glavni grad Grčke, Atina.
Središnja Grčka sa Peloponezom čini sam jug Balkanskog poluostrva.
Današnja upravna podela[uredi | uredi izvor]
Pokrajina Središnja Grčka danas je upravno podeljena između periferija:
- Središnja Grčka — najveći deo;
- Atika — jugoistočni deo sa gradom Atinom;
- Zapadna Grčka — zapadni deo (Etolija-Akarnanija).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Naznake stvaranja pokrajine javljaju se u vreme Osmanskog carstva, kada osmanski Turci nazivaju ovu oblasti Rumeli (Ρούμελη), budući da su Romejima nazivani Grci u srednjem veku.
Stvaranjem savremene grčke države 1832. godine država je prvobitno podeljena na dve oblasti: Peloponez i Središnju Grčku, kao fizički odvojene delove nove države, Korintskim i Patraskim zalivima. Tada je dati prostor nazvan današnjim nazivom, po središnjem položaju u grčkom svetu.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
| Ostale | |
