Srednja klasa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Globalni akcionari bogatstva po grupama bogatstva koje je difinisala agencija Kredit Svis, 2021. godine

Srednja klasa je izraz koji se u najširem smislu koristi za pojedince i društvene grupe koji se nalaze na sredini hijerarhijske lestvice određenog društva, odnosno između više ili vladajuće, odnosno niže ili potlačene klase. Kriterijumi po kojima se određuje pripadnost, pa i samo postojanje srednje klase, variraju isto kao i kriterijumi prema kojima se određuju društvene klase, odnosno prema različitom istorijskom periodu, geografskim okolnostima, ekonomskim prilikama, životnom standardu, ali i ideologiji na kojoj se temelji socijalna stratifikacija.

Srednja klasa se odnosi na klasu ljudi u sredini društvene hijerarhije, često definisane zanimanjem, prihodom, obrazovanjem ili društvenim statusom. Termin se istorijski povezivao sa modernošću,[1] kapitalizmom i političkom debatom.[2] Uobičajene definicije srednje klase kreću se od srednje petine pojedinaca na lestvici prihoda nacije, do svih osim najsiromašnijih i najbogatijih 20%.[3] Teorije poput „paradoks interesa“ koriste decilne grupe i podatke o raspodeli bogatstva da bi odredile veličinu i udeo u bogatstvu srednje klase.[4]

Najčešća i najjednostavnije određivanje srednje klase je bilo vezano uz društvene grupe i slojeve koje ne drže vlast i uticaj u nekom društvu, ali uživaju ekonomsku nezavisnost, a samim time i bolji životni standard od najnižih slojeva. Kroz istoriju su se u srednju klasu najčešće uvrštavali nižerazredni činovnici, vojnici, sitni trgovci, obrtnici, preduzetnici, imućniji seljaci ili sitni zemljoposednici.

Marksistička teorija je srednju klasu, odnosno srednji sloj, često navodila kao svojevrsnu tampon-zonu između vladajuće i potlačene klase, a koji je imao svrhu da apsorbuje klasne sukobe i olakša vlast klasa kao što su robovlasnička aristokratija, feudalno plemstvo i kapitalistička buržoazija.

U današnjem svetu se često pod pojmom srednja klasa podrazumeva društveni sloj čiji pripadnici sebi i svojim porodicama bez većih problema mogu priuštiti „pristojni“ standard vezan uz savremena dostignuća civilizacije, odnosno sav prihod ne troše isključivo za zadovoljavanje najelementarnijih egzistencijalnih potreba.

Uz pojam srednja klasa se često vezuju političke i kulturne konotacije. U političkom smislu se srednja klasa često smatra najstabilnijim društvenim slojem, koji je najviše zainteresovan za očuvanje status kvoa. Uz taj sloj se vrlo često koristi pejorativni termin malograđanstvo.

Vrlo često se udeo srednje klase u stanovništvu smatra indikatorom društvene kohezije, odnosno „uspešnosti“ nekog društva ili vlade. Po tom kriterijumu, što je udeo srednje klase manji, to je veći jaz između bogatih i siromašnih, a samim time i veće siromaštvo, a s njime i politička nestabilnost u nekom društvu. Pridobijanje srednje klase na svoju stranu ili predstavljanje njenih interesa je stoga cilj kojem teže predizborne kampanje savremenih političkih stranaka u višestranačkim demokratijama.

Po ekonomskom kriterijumu se srednja klasa ponekad zna deliti na nižu i višu srednju klasu.

Istorija i evolucija pojma[uredi | uredi izvor]

Skulptura čonina, srednje klase uglavnom trgovaca koja se pojavila u Japanu tokom edo perioda, početkom 18. veka.

Termin „srednja klasa“ je prvi put potvrđen u pamfletu Džejmsa Bredšoa iz 1745. godine Shema za sprečavanje puštanja irske vune u Francusku.[5][6] Još jendna fraza korišćena u ranoj modernoj Evropi bila je „srednja vrsta“.[7][8][9]

Termin „srednja klasa” imao je nekoliko, ponekad kontradiktornih, značenja. Fridrih Engels je ovu kategoriju video kao srednju društvenu klasu između plemstva i seljaštva u kasnofeudističkom društvu.[10] Dok je plemstvo posedovalo veći deo sela, a seljaštvo ga je obrađivalo, nova buržoazija (doslovno „stanovnici grada“) nastala je oko trgovačkih funkcija u gradu. U Francuskoj je srednja klasa pomogla u pokretanju Francuske revolucije.[11] Ova „srednja klasa“ je na kraju zbacila vladajuće monarhiste feudalnog društva, postajući tako nova vladajuća klasa ili buržoazija u novim društvima u kojima dominira kapitalizam.[12]

Savremena upotreba izraza „srednja klasa“, međutim, datira iz izveštaja glavnog sekretara Ujedinjenog Kraljevstva iz 1913. godine, u kome je statističar T.H.K. Stivenson je identifikovao srednju klasu kao onu koja spada između više klase i radničke klase.[13] Srednju klasu čine: profesionalci, menadžeri i viši državni službenici. Glavna definišuća karakteristika članstva u srednjoj klasi je kontrola značajnog ljudskog kapitala dok je još uvek pod dominacijom elitne više klase, koja kontroliše veći deo finansijskog i pravnog kapitala u svetu.

Veličina srednje klase zavisi od toga kako je definisana, da li obrazovanjem, bogatstvom, okruženjem vaspitanja, društvenom mrežom, [etiquette[|manirima]] ili vrednostima itd. Sve su to povezani uticaji, ali su daleko od determinističke zavisnosti. Sledeći faktori se u literaturi o ovoj temi često pripisuju „srednjoj klasi:“

U Sjedinjenim Državama, do kraja dvadesetog veka, više ljudi se identifikovalo kao srednja klasa (sa beznačajnim brojem koji se identifikuje kao višu klasu).[18] Laburistička partija u Velikoj Britaniji, koja je izrasla iz organizovanog radničkog pokreta i prvobitno je crpila skoro svu svoju podršku od radničke klase, ponovo se reafirmisala pod Tonijem Blerom 1990-ih kao „novi laburisti“, partija koja se takmiči sa Konzervativnom partijom za glasove srednje klase kao i one tradicionalne grupe birača Laburističke partije – radničke klase. Oko 40% Britanaca sebe smatra srednjom klasom, i ovaj broj je ostao relativno stabilan tokom poslednjih nekoliko decenija.[19]

Stručno-menadžerska klasa[uredi | uredi izvor]

Godine 1977, Barbara Erenrajh i njen tadašnji suprug Džon definisali su novu klasu u Sjedinjenim Državama kao „plaćene mentalne radnike koji ne poseduju sredstva za proizvodnju i čija glavna funkcija u društvenoj podeli rada ... [je] ... reprodukcija kapitalističke kulture i kapitalističkih klasnih odnosa;” Erenrajhovi su ovu grupu nazvali „profesionalno-menadžerskom klasom“.[20] Ova grupa profesionalaca srednje klase razlikuje se od drugih društvenih klasa po svojoj obuci i obrazovanju (obično poslovnim kvalifikacijama i univerzitetskim diplomama),[21] sa primerima zanimanja uključujući akademike i nastavnike, socijalne radnike, inženjere, računovođe, menadžere, medicinske sestre i administratore srednjeg nivoa.[22] Erenrajhovi su razvili svoju definiciju iz studija Andrea Gorze, Serža Maleta i drugih, o „novoj radničkoj klasi“, koja je, uprkos obrazovanju i percepciji sebe kao srednje klase, bila deo radničke klase jer nije posedovala sredstva za proizvodnju, i bili su nadničari plaćeni da proizvedu deo kapitala.[23][24] Profesionalno-menadžerska klasa traži viši status i plate i obično ima prihode iznad proseka za svoju zemlju.[25]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ López & Weinstein, A. Ricardo & Barbara (2012). The making of the middle class: toward a transnational history (na jeziku: engleski). North Carolina, US.: Duke University Press. str. 3—4. ISBN 9780822394815. 
  2. ^ Tarkhnishvili, Anna & Levan (2013). „Middle Class: Definition, Role and Development” (PDF). Global Journal of Human Social Science, Sociology & Culture. 13: 2 — preko Global Journals. 
  3. ^ „What is middle class, anyway?”. 
  4. ^ Baizidi, Rahim (17. 7. 2019). „Paradoxical class: paradox of interest and political conservatism in middle class”. Asian Journal of Political Science. 27 (3): 272—285. ISSN 0218-5377. S2CID 199308683. doi:10.1080/02185377.2019.1642772. 
  5. ^ „Home : Oxford English Dictionary”. oed.com. 
  6. ^ James Bradshaw (1745). scheme to prevent the running of Irish wools to France: and Irish woollen goods to foreign countries. By prohibiting the importation of Spanish wools into Ireland, ... Humbly offered to the consideration of Parliament. By a Merchant of London. printed for J. Smith, and G. Faulkner. str. 4—5. Pristupljeno 18. 5. 2012. 
  7. ^ Hunt, Margaret R. (1996). The Middling Sort Commerce, Gender, and the Family in England, 1680–1780. University California Press. 
  8. ^ "To be one of "the middling sort" in urban England in the late seventeenth or eighteenth century was to live a life tied, one way or another, to the world of commerce."
  9. ^ E.N. Williams, "Our Merchants Are Princes": The English Middle Classes In The Eighteenth Century" History Today (Aug 1962) Vol. 12 Issue 8, pp548-557.
  10. ^ Engels, Friedrich (1892). 1892 Introduction to "Socialism: Utopian and Scientific". Marxists Internet Archive: Marxists Internet Archive. 
  11. ^ Georges Lefebvre, La Révolution Française, 1951 1957
  12. ^ Marx, Karl; Engels, Friedrich (1848). Manifesto of the Communist Party. Marxists Internet Archive: Marxists Internet Archive. 
  13. ^ „Social Research Update 9: Official Social Classifications in the UK”. sru.soc.surrey.ac.uk. Pristupljeno 29. 11. 2020. 
  14. ^ Williams, "Our Merchants Are Princes": The English Middle Classes In The Eighteenth Century" History Today (Aug 1962), Vol. 12 Issue 8, pp548-557.
  15. ^ „Who is the Middle Class?”. PBS. 25. 6. 2004. Pristupljeno 19. 4. 2011. 
  16. ^ „Survey on Class”. Ipsos MORI. 19. 3. 2008. Pristupljeno 18. 4. 2011. 
  17. ^ „Perceptions of Social Class (trends)”. Ipsos MORI. 19. 3. 2008. Pristupljeno 18. 4. 2011. 
  18. ^ „Room for Debate: Who Should Be the Judge of Middle Class?”. The New York Times. 23. 12. 2010. 
  19. ^ Butler, Patrick (29. 6. 2016). „Most People Today Regard Themselves as Working Class”. 
    Alternative link for same study: Oxford University News: Most People in Britain Today Regard Themselves as Working Class
  20. ^ Stewart Clegg, Paul Boreham, Geoff Dow; Class, politics, and the economyNeophodna slobodna registracija. Routledge. 1986. str. 158. ISBN 978-0-7102-0452-3. Pristupljeno 4. 10. 2009. „Professional/Managerial Class. 
  21. ^ Philip Green, Green, Philip (1985). Retrieving democracy: in search of civic equality Rowman & Littlefield. ISBN 978-0-8476-7405-3. Pristupljeno 4. 10. 2009. 
  22. ^ Hidden Technocrats: The New Class and New Capitalism. Transaction Publishers. 1991. ISBN 978-1-56000-787-6. Pristupljeno 4. 10. 2009. 
  23. ^ Walker, Pat (1979). Between labor and capital – Google Books. ISBN 978-0-89608-037-9. Pristupljeno 4. 10. 2009. 
  24. ^ The general theory of ... – Google Books. 1998. ISBN 978-0-521-59006-8. Pristupljeno 4. 10. 2009. [mrtva veza]
  25. ^ Gail Paradise Kelly, Sheila Slaughter; Women's higher education in comparative perspective. Springer. 1990. ISBN 978-0-7923-0800-3. Pristupljeno 4. 10. 2009. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Brian W. Cashell: Who Are the “Middle Class”?, CRS Report for the Congress, March 20, 2007 (jezik: engleski)
  • Balzer, Harley D., ed. Russia's Missing Middle Class: The Professions in Russian History (ME Sharpe, 1996).
  • Banerjee, Abhijit V. and Esther Duflo (decembar 2007). What is middle class about the middle classes around the world? (PDF). Massachusetts Institute of Technology, Department of Economics. str. 50. Arhivirano iz originala 25. 5. 2009. g. Pristupljeno 9. 5. 2009. 
  • Blackbourn, David, and Richard J. Evans, eds. The German Bourgeoisie: Essays on the Social History of the German Middle Class from the Late Eighteenth to the Early Twentieth Century (1991).
  • Dejung, Christof, David Motadel, and Jürgen Osterhammel, eds. The Global Bourgeoisie: The Rise of the Middle Classes in the Age of Empire (2019) scholarly essays covering major countries and region s in 19th century excerpt also chapters online
  • Jones, Larry Eugene. "'The Dying Middle': Weimar Germany and the Fragmentation of Bourgeois Politics." Central European History 5.1 (1972): 23–54.
  • Kocka, Jürgen. "The Middle Classes in Europe," Journal of Modern History 67#4 (1995): 783–806. doi.org/10.1086/245228. online
  • Kocka, Jürgen, and J. Allan Mitchell, eds. Bourgeois Society in 19th Century Europe (1992)
  • Lebovics, Herman. Social Conservatism and the Middle Class in Germany, 1914–1933 (Princeton UP, 2015).
  • López, A. Ricardo, and Barbara Weinstein, eds. The Making of the Middle Class: Toward a Transnational History (Duke University Press, 2012) 446 pp. scholarly essays
  • McKibbin, Ross. Classes and Cultures: England 1918–1951 (2000) pp 44–105.
  • Mills, C. Wright, White Collar: The American Middle Classes (1951).
  • Pilbeam, Pamela. The Middle Classes in Europe, 1789–1914: France, Germany, Italy, and Russia (1990)
  • Wells, Jonathan Daniel. "The Southern Middle Class," Journal of Southern History, Volume: 75#3 2009. pp 651+.
  • Williams, E. N. "Our Merchants Are Princes": The English Middle Classes In The Eighteenth Century" History Today (Aug 1962), Vol. 12 Issue 8, pp548–557.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]