Srodstvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Višegeneracijska proširena porodica u provinciji Čagčaran Govr, Avganistan.

Srodstvo je bliska veza po poreklu koja se izražava različitim stepenima kao što su: krvno srodstvo, duhovno, nacionalno i sl. Srodstvo ima značajan uticaj na ostvarivanje različitih socijalnih kontakata, kao i na obaveze koje iz toga proističu. Ovo se naročito odnosi na roditelje i decu, kao i na druge po srodstvu bliske osobe. Antropolog Robin Foks navodi da je „proučavanje srodstva proučavanje onoga što čovek radi sa ovim osnovnim životnim činjenicama – parenje, trudnoća, roditeljstvo, socijalizacija, srodnički odnosi itd.“ Ljudsko društvo je jedinstveno, tvrdi on, po tome što „radimo sa istim sirovim materijalom koji postoji u životinjskom svetu, ali [mi] ga možemo konceptualizovati i kategorizovati da služi društvenim ciljevima.“[1] Ovi društveni ciljevi uključuju socijalizaciju dece i formiranje osnovnih ekonomskih, političkih i verskih grupa.

Uopšteno govoreći, može se smatrati da obrasci srodstva uključuju ljude koji su povezani i po poreklu – tj. društvenim odnosima tokom razvoja – i po braku. Ljudski srodnički odnosi kroz brak se obično nazivaju „afinitetom“ za razliku od odnosa koji nastaju u nečijoj grupi porekla, koja se može nazvati grupom porekla. U nekim kulturama se može smatrati da se srodnički odnosi protežu na ljude sa kojima pojedinac ima ekonomske ili političke odnose ili druge oblike društvenih veza. Unutar kulture, može se smatrati da neke grupe porekla vode nazad do bogova[2] ili životinjskih predaka (totema). Ovo se može zamisliti na manje ili više doslovnoj osnovi.

Osnovni pojmovi[uredi | uredi izvor]

Brak (afinitet)[uredi | uredi izvor]

Brak je društveno ili ritualno priznata zajednica ili pravni ugovor između supružnika koji uspostavlja prava i obaveze između njih, njih i njihove dece, i između njih i njihovih tazbina.[3] Definicija braka varira u zavisnosti od različitih kultura, ali on je uglavnom institucija u kojoj se priznaju međuljudski odnosi, obično intimni i seksualni. Kada se široko definiše, brak se smatra kulturnom univerzalijom. Široka definicija braka uključuje one koji su monogamni, poligamni, istopolni i privremeni.

Čin braka obično stvara normativne ili zakonske obaveze između uključenih pojedinaca i svakog potomstva koje oni mogu proizvesti. Brak može rezultirati, na primer, „zajednicom između muškarca i žene tako da su deca rođena od žene priznati legitimni potomci oba partnera.“[4] Edmund Lič je tvrdio da se nijedna definicija braka ne primenjuje na sve kulture, ali je ponudio listu od deset prava koja se često povezuju sa brakom, uključujući seksualni monopol i prava u odnosu na decu (sa posebnim pravima koja se razlikuju u različitim kulturama).[5]

Postoje velike međukulturalne varijacije u društvenim pravilima koja regulišu izbor partnera za brak. U mnogim društvima izbor partnera je ograničen na odgovarajuće osobe iz određenih društvenih grupa. U nekim društvima važi pravilo da se partner bira iz sopstvene društvene grupe pojedinca – endogamija, to je slučaj u mnogim klasnim i kastinskim društvima. Ali u drugim društvima partner mora biti izabran iz grupe različite od sopstvene – egzogamija, to je slučaj u mnogim društvima koja praktikuju [totem[|totemsku]] religiju gde je društvo podeljeno na nekoliko egzogamnih totemskih klanova, kao što je većina aboridžinskih australijskih društava. Brakovi između roditelja i dece, ili između punoletne braće i sestara, uz nekoliko izuzetaka,[6][7][8][9][10][11][12] su smatrani incestom i zabranjeni. Međutim, brakovi između udaljenijih rođaka bili su mnogo češći, a jedna procena je da je 80% svih brakova u istoriji bilo između drugih rođaka ili bližih rođaka.[13]

Alijansa (sistemi bračne razmene)[uredi | uredi izvor]

Sistemski oblici preferencijalnog braka mogu imati šire društvene implikacije u smislu ekonomske i političke organizacije. U širokom spektru društava zasnovanih na lozama sa klasifikacionim sistemom srodstva, potencijalni supružnici se traže iz određene klase srodnika kako je određeno pravilom o braku. U onoj meri u kojoj se dešavaju redovni brakovi koji prate propisana pravila, loze su međusobno povezane u fiksnim odnosima; ove veze između loza mogu formirati političke saveze u društvima u kojima dominira srodstvo.[14] Francuski strukturalni antropolog Klod Levi-Stros razvio je teoriju saveza da bi objasnio „elementarne“ strukture srodstva koje su nastale ograničenim brojem mogućih propisanih pravila braka.[15]

Klod Levi-Stros je u Elementarnim strukturama srodstva (1949) tvrdio da je tabu incesta zahtevao razmenu žena između grupa srodstva. Levi-Stros je tako pomerio naglasak sa grupa porekla na stabilne strukture ili odnose između grupa koje su stvorila preferencijalna i preskriptivna pravila braka.[16]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Fox, Robin (1967). Kinship and Marriage. Harmondsworth, UK: Pelican Books. str. 30. 
  2. ^ On Kinship and Gods in Ancient Egypt: An Interview with Marcelo Campagno Damqatum 2 (2007)
  3. ^ Haviland, William A.; Prins, Harald E. L.; McBride, Bunny; Walrath, Dana (2011). Cultural Anthropology: The Human Challenge (13th izd.). Cengage Learning. ISBN 978-0-495-81178-7. 
  4. ^ Notes and Queries on Anthropology. Royal Anthropological Institute. 1951. str. 110. 
  5. ^ Leach, Edmund (decembar 1955). „Polyandry, Inheritance and the Definition of Marriage”. Man. 55 (12): 182—186. JSTOR 2795331. doi:10.2307/2795331. 
  6. ^ Strong, Anise (2006). „Incest Laws and Absent Taboos in Roman Egypt”. Ancient History Bulletin. 20. Arhivirano iz originala 2022-04-10. g. Pristupljeno 2017-11-01. 
  7. ^ Lewis, N. (1983). Life in Egypt under Roman RuleNeophodna slobodna registracija. Clarendon Press. ISBN 978-0-19-814848-7. 
  8. ^ Frier, Bruce W.; Bagnall, Roger S. (1994). The Demography of Roman Egypt. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-46123-8. 
  9. ^ Shaw, B. D. (1992). „Explaining Incest: Brother-Sister Marriage in Graeco-Roman Egypt”. Man. New Series. 27 (2): 267—299. JSTOR 2804054. doi:10.2307/2804054. 
  10. ^ Hopkins, Keith (1980). „Brother-Sister Marriage in Roman Egypt”. Comparative Studies in Society and History. 22 (3): 303—354. S2CID 143698328. doi:10.1017/S0010417500009385. 
  11. ^ remijsen, sofie. „Incest or Adoption? Brother-Sister Marriage in Roman Egypt Revisited” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 2013-07-28. g. Pristupljeno 2013-09-22. 
  12. ^ Scheidel, W (1997). „Brother-sister marriage in Roman Egypt” (PDF). Journal of Biosocial Science. 29 (3): 361—71. PMID 9881142. S2CID 23732024. doi:10.1017/s0021932097003611. Arhivirano (PDF) iz originala 2013-11-02. g. Pristupljeno 2013-09-22. 
  13. ^ Conniff, Richard (1. 8. 2003). „Richard Conniff. "Go Ahead, Kiss Your Cousin.". Discovermagazine.com. Arhivirano iz originala 15. 12. 2017. g. Pristupljeno 22. 9. 2013. 
  14. ^ Radcliffe-Brown, A.R., Daryll Forde (1950). African Systems of Kinship and Marriage. London: KPI Limited. 
  15. ^ Lévi-Strauss, Claude (1963). Structural AnthropologyNeophodna slobodna registracija. New York: Basic Books. ISBN 9780465082308. 
  16. ^ Kuper, Adam (2005). The Reinvention of Primitive Society: Transformations of a myth. London: Routledge. str. 179—90. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]