Stoa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Atalova stoa u Atini.

Stoa u grčkoj arhitekturi je predstavljala dugačak trem čija je samo prednja strana bila otvorena i raščlanjena stubovima u dorskom stilu, dok su ostale strane bile zatvorene. Stoe su podizane na trgovima i svetilištima prvobitno kao zaštita od vremenskih nepogoda, a kasnije su služile kao mesta za sastanak saveta ili kao učionice. Postojali su i unutrašnji stubovi, rađeni u jonskom stilu kako bi se dobilo na dubini. Stoe su mogle biti i višespratne. Najstarija stoa potiče iz 7. veka p. n. e., a nalazi se na Samosu u Herinom svetilištu.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Srejović, D. 1997. Arheološki leksikon. Savremena administracija. Beograd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]