Stracimir Balšić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stracimir Balšić
Lični podaci
Datum smrti1373.
Porodica
PotomstvoĐurađ II Balšić
RoditeljiBalša I

Stracimir Balšić je bio srpski velikaš iz dinastije Balšića.

Nadgrobni natpis Stracimira Balšića 1371/2.
Posedi Balšića (1372-1378)

Zajedno sa braćom (Đurđem i Balšom) i ocem (Balšom) proširio je vlast svoje porodice na Skadar (1360) i predeo između Skadarskog jezera i Jadranskog mora, a najverovatnije i na grad Bar[1]. Oni su 1361. godine postali počasni dubrovački građani, a naredne godine i mletački[1].

Tokom rata između Srbije (Vojislava Vojinovića) i Dubrovnika (1361—1362), Balšići su stali na stranu Dubrovčana[1]. Već 1363. godine otpočeli su sukobi na jugu njihovih poseda, protiv kneza Karla Topije, koji su okončani 1366. godine, uz posredovanje Dubrovčana.

Stracimir se 1369. godine, zajedno sa braćom, obavezao da će preći u katolicizam, u pokušaju da uz podršku Papstva ojačaju i prošire svoju državu. Kasnije se zamonašio i preminuo je 15.01.[2]1372. godine[1]. Sa nadgrobne ploče uz južni zid crkve Sv. Arhangela u Prizrenu se vidi da mu je monaško ime bilo Sava. Tekst glasi: ...dan, predstavi se monah Sava, a mirski nazvan Stracimir Balšić i vječna mu pamet u ljeto 1372.[3]

Stracimir se ženio dva puta:

i imao je tri sina[2][4]:

  • Đurđa II (1385—1403)
  • Gojka (umro pre 1372)
  • Ivaniša (umro pre 1372)

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Balša I
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Stracimir Balšić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. [[]]
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Veselinović, Andrija; Ljušić, Radoš (2001). Srpske dinastije. Novi Sad: Plantoneum. ISBN 86-83639-01-0. 
  2. ^ a b „Medieval Lands project - Montenegro: Balšići. Pristupljeno 4. 6. 2010. 
  3. ^ Svetigora, br. 294, avgust, Arhiv. Cetinje: Svetigora. 2021. str. 43. 
  4. ^ „Genealogy - Balkan states: The Balsici. Pristupljeno 4. 6. 2010. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]