Sulejman I

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga

Sulejman I Veličanstveni (zvani i Kanuni - Zakonodavac, 6. novembar 14945/6. septembar 1566), turski sultan 1520-1566. godine.

Сулејман I
Sulejman I

Sultan Sulejman nazvan Veličanstveni je došao na vlast sa 26 godina, 20. septembra 1520. godine i vladao je narednih 46 godina. On je bio i najznačajniji osmanski vladar koji je sam učestvovao u deset vojnih pohoda u Evropi i tri u Aziji. 1521. godine zauzet je Beograd, a 1522. godine opsednut je Rodos. Osvajanjem ostrva pomorski put do Egipta je osiguran, te su tako Turci imale potpunu kontrolu nad trgovinom Venecije i Đenove u Istočnom Sredozemlju.

1525. godine počele su pripreme za jedan veliki vojni pohod. Trupe su poslate kako kopnom, tako Dunavom u pravcu Beograda. Nakon što je vojska prešla reku Dravu, 1526. godine je došlo do bitke kod Mohača sa ugarskom vojskom kojom je komandovao kralj Lajoš II. Ugarski kralj je poginuo, a njegova vojska je bila poražena.

Po odredbi Bečkog sporazuma Habzburzi su preuzeli ugarsku krunu. Ferdinand I od Austrije postavlja kao svoj politički cilj odbranu Zapadne Evrope od daljih prodora Turaka.

Sultan Sulejman I i njegov Veliki vezir Ibrahim Paša zapalili su Peštu. U isto vreme vođeni su ratovi u Bosni, Dalmaciji i Sloveniji. Osmanski sultan postavlja rumunskog kneza Jovana Zapolju za novog ugarskog kralja. Zbog toga je došlo do rata između Austrije i Turske.

Osmanska vojska je bezuspješno opsjedala Beč od 27. septembra do 15. oktobra. Za vreme povlačenja trupa opljačkano je šire područje oko Beča. Kasnije je sličnu sudbinu doživela i Štajerska.

Prilikom jednog vojnog pohoda u 1534. godine Bagdad su ponovo zauzeli Persijanci. Opsada venecijanskog ostrva Krfa nije bila uspešna. Sultana Sulejman je lično ugušio pobunu u Moldaviji.

Nakon smrti Jovana Zapolje 1540. godine Turci su anektirali Ugarsku. Tom zemljom je upravljao jedan beglerbeg iz Budima. Tako je došlo do primirja između Ferdinanda I i sultana Sulejmana I na sedam godina, pri čemu je nadvojvoda Austrije (i budući nemački car) morao da plaća danak Turcima. Od vremena vladavine Sulejmana I „Visoka Porta“ je postala pojam u Evropi za osmansku vladu. Svoj poslednji vojni pohod preduzeo je sultan godine 1566. da zauzme Sigetvar, na putu za Beč. Stari Sulejman I je umro 6. septembra 1566. godine pre nego što je ostvario svoj cilj, tokom bitke kod Sigeta.

Викизворник
Vikimedija ostava ima još srodnih multimedijalnih datoteka:



Prethodnik:
Selim I
turski sultan
1520 - 1566
Naslednik:
Selim II
Prethodnik:
{{{pre2}}}
{{{spisak2}}} Naslednik:
{{{posle2}}}
Prethodnik:
{{{pre3}}}
{{{spisak3}}} Naslednik:
{{{posle3}}}
Prethodnik:
{{{pre4}}}
{{{spisak4}}} Naslednik:
{{{posle4}}}