Sumatra

Koordinate: 0° S; 102° I / 0° S; 102° I / 0; 102
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sumatra
Sumatra
Sumatra na karti Indonezije
Sumatra
Sumatra
Geografija
Koordinate0° S; 102° I / 0° S; 102° I / 0; 102
Površina473.481 km2
Visina3,805 m
Najviši vrhKerinči
Administracija
Pokrajine IndonezijeAćeh, Bengkulu, Džambi, Lampung, Rijau, Zapadna Sumatra, Južna Sumatra, Severna Sumatra
Demografija
Stanovništvo58455800  (2019)
Gustina st.123,46 stan./km2

Sumatra (indon. Sumatera) je indonežansko ostrvo, jedno od Velikih Sundskih ostrva. Sa površinom od 473.481 km² Sumatra je šesto ostrvo po veličini u svetu. Ima 40 miliona stanovnika koji govore 52 različita jezika. Najviše ih je malajskog porekla. Oko 80% stanovništva su muslimani, a 18% hrišćani.

Ostrvo se prostire 1.700 kilometara u pravcu severozapad-jugoistok i široko je do 370 kilometara. Ekvator prolazi kroz sredinu ostrva. Planina Kerinči je najviši vrh Sumatre (3.805 metara). Sumatra je poznata po intenzivnoj vulkanskoj aktivnosti, zbog čega je zemljište veoma plodno, a pejzaži spektakularni. Istočna polovina ostrva je ravničarska. Oko 40 kilometara od južne obale Sumatre, sa druge strane Sundskog moreuza, nalazi se ostrvo Java. Borneo je udaljen 600 kilometara, dok je Malajsko poluostrvo na severoistoku odvojeno moreuzom Malaka. Na oko 200-1.000 kilometara severozapadno od Sumatre leže grupe ostrva Andamani i Nikobari.

Cunami visine 16 metara izazvan zemljotresom jačine 9 na Rihterovoj skali, pogodio je 26. decembra 2004. zapadne obale Sumatre, naročito provinciju Aćeh. Tada je poginulo 170.000 Indonežana. Na Sumatri se nalaze značajna izvorišta nafte. Eksploatiše se ugalj, zlato, boksit i cink. Od poljoprivrednih proizvoda, značajni su kaučuk, biber, kafa, palmino ulje i duvan.

Sumatra ima širok spektar biljnih i životinjskih vrsta, ali je u poslednjih 35 godina izgubila skoro 50% svoje tropske prašume. Mnoge su vrste sada kritično ugrožene, poput sumatranske kukavice, sumatranskog tigra, sumatranskog slona, sumatranskog nosoroga i sumatranskog orangutana. Krčenje šuma na ostrvu rezultiralo je i ozbiljnim sezonskim izmaglicom dima nad okolnim zemljama, poput izmaglice jugoistočne Azije iz 2013. godine, što je prouzrokovalo znatne napetosti između Indonezije i pogođenih zemalja Malezije i Singapura.[1] Široko rasprostranjeno krčenje šuma i drugo uništavanje životne sredine na Sumatri i drugim delovima Indonezije akademici su često opisali kao ekocid.[2][3][4][5][6]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Sumatra je u davna vremena bila poznata po sanskritskim imenima Suwarnadwīpa („Ostrvo zlata“) i Suwarnabhūmi („Zemlja zlata“), zbog nalazišta zlata u visovima ostrva.[7] Najranije poznato pominjanje sadašnjeg oblika „Sumatra“ bilo je 1017. godine, kada je lokalni kralj Hadži Sumatrabumi („kralj zemlje Sumatre“)[8] poslao izaslanika u Kinu. Arapski geografi su ostrvo nazivali Lamri (Lamuri, Lambri ili Ramni) od desetog do trinaestog veka, u vezi sa kraljevstvom u blizini današnjeg Banda Aceha koje je bilo prvo pristanište za trgovce. Ostrvo je takođe poznato pod drugim imenima, uključujući Andalas[9] ili ostrvo Perča.[10]

Krajem 13. veka Marko Polo je kraljevstvo nazivao Samara, dok je njegov italijanski saputnik Odorik od Pordenona koristio oblik Sumoltra. Kasnije, u 14. veku, lokalni oblik „Sumatra“ postao je popularan u inostranstvu zbog rastuće moći kraljevstva Samudera Pasaj i kasnijeg Sultanata Aceh.[11][12]

Od tada su kasniji evropski pisci uglavnom koristili naziv Sumatra ili slične oblike imena za celo ostrvo.[13][14]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Satelitski snimak
Sumatranski rov (deo Sundske zone subdukcije) i Veliki sumatranski rased

Ostrvo se dužinom od 1.790 km pruža pravcem severozapad-jugoistok, a u blizini sredine ostrva seče ga ekvator. Sumatra je na svom najširem delu široka 435 km. Duž zapadne obale proteže se planina Barisan, a na istoku ostrva prostiru se močvarne ravnice. Sumatra je od svih indonežanskih ostrva najbliža azijskom kontinentu.

Jugoistočno od Sumatre nalazi se ostrvo Java, razdvaja ih samo Sundski moreuz. Severno od Sumatre, sa druge strane malajskog prolaza, nalazi se Malajsko poluostrvo. Istočno od Sumatre, sa druge strane karimatskog prolaza, nalazi se ostrvo Borneo, dok se na zapadu nalazi Indijski okean.

Veliki sumatranski rased i Sundska zona subdukcije (čiji je deo Sumatranski rov), se protežu celom dužinom zapadne obale ostrva. Zapadnu obalu Sumatre i obližnja ostrva je 26 decembra 2004. pogodio cunami, koji je usledio nakon zemljotresa u Indijskom okeanu. To je bio najduži zemljotres do danas zabeležen, trajao je između 500 i 600 sekundi.[15] Više od 170.000 Indonežana je poginulo, najviše u Aćehu.

Na istočnoj strani ostrva velike reke sa planina donose mulj, praveći velike nizije ispresecane močvarama. Iako većim delom nije pogodna za zemljoradnju, ova oblast je danas od velikog ekonomskog značaja za Indoneziju. Ovde je razvijena proizvodnja palmovog ulja i nafte.

Sumatra je i najveći proizvođač kafe u Indoneziji. Mala gazdinstva u visoravnima gaje kafu arabiku Coffea arabica), dok u nizijama gaje robustu (Coffea canephora). Kafa arabika iz oblasti Gajo, Lintong i Sidikalang se po pravilu prerađuje upotrebom tehnike Giling basah, koja joj daje težinu i nisku kiselost.[16]

Priroda[uredi | uredi izvor]

Na Sumatri živi 201 vrsta sisara i 580 vrsta ptica. Na ostrvu živi 9 endemskih vrsta sisara i još 14 na obližnjim ostrvima. Među vrstama se ističu: sumatranski tigar, sumatranski orangutan, sumatranski nosorog, sumatranski slon, malajski tapir, dajački plodojedni slepi miš i druge. Tu je i 17 endemskih biljnih vrsta (najveći cvet na svetu: Rafflesia arnoldii).

Na ostrvu postoji 10 nacionalnih parkova od kojih tri pripadaju listi svetske baštine.

Provincije[uredi | uredi izvor]

Administrativna podela

Sumatra (sa susednim manjim ostrvima) je podeljena na 10 provincija, pri čemu Aćeh uživa status zasebnog regiona.

Sumatra:

Susedna manja ostrva:

Demografija[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.)
God.Pop.± %
1971. 20.808.148—    
1980. 28.016.160+34,6%
1990. 36.506.703+30,3%
1995. 40.830.334+11,8%
2000. 42.616.164+4,4%
2005. 45.839.041+7,6%
2010. 50.613.947+10,4%
2015. 55.198.752+9,1%
2020. 58.557.211+6,1%
2022. 59.977.300+2,4%
sources:[17][18]

Sumatra nije naročito gusto naseljena, sa prosečno oko 126 ljudi po km2 – oko 59.977.300 ljudi ukupno (prema zvaničnim procenama sredinom 2022. godine).[19] Zbog svoje veličine, to je ipak peto[20] najnaseljenije ostrvo na svetu.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Peter Shadbolt. „Singapore shrouded in haze from Sumatran forest fires - CNN.com”. CNN. Arhivirano iz originala 7. 11. 2017. g. Pristupljeno 7. 5. 2017. 
  2. ^ „Forensic Architecture”. forensic-architecture.org. Pristupljeno 2023-07-05. 
  3. ^ „Explainer: What is ecocide?”. Eco-Business (na jeziku: engleski). 2022-08-04. Pristupljeno 2023-07-05. 
  4. ^ Aida, Melly; Tahar, Abdul Muthalib; Davey, Orima (2023), Perdana, Ryzal; Putrawan, Gede Eka; Saputra, Bayu; Septiawan, Trio Yuda, ur., „Ecocide in the International Law: Integration Between Environmental Rights and International Crime and Its Implementation in Indonesia”, Proceedings of the 3rd Universitas Lampung International Conference on Social Sciences (ULICoSS 2022) (na jeziku: engleski), Paris: Atlantis Press SARL, 740, str. 572—584, ISBN 978-2-38476-045-9, doi:10.2991/978-2-38476-046-6_57, Pristupljeno 2023-07-05 
  5. ^ Alberro, Heather; Daniele, Luigi (2021-06-29). „Ecocide: why establishing a new international crime would be a step towards interspecies justice”. The Conversation (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-07-05. 
  6. ^ Setiyono, Joko; Natalis, Aga (2021-12-30). „Ecocides as a Serious Human Rights Violation: A Study on the Case of River Pollution by the Palm Oil Industry in Indonesia”. International Journal of Sustainable Development and Planning (na jeziku: engleski). 16 (8): 1465—1471. ISSN 1743-7601. doi:10.18280/ijsdp.160807. 
  7. ^ Drakard, Jane (1999). A Kingdom of Words: Language and Power in Sumatra. Oxford University Press. ISBN 983-56-0035-X. 
  8. ^ Munoz, Paul Michel (2006). Early Kingdoms of the Indonesian Archipelago and the Malay Peninsula (na jeziku: engleski). Continental Sales, Incorporated. ISBN 978-981-4155-67-0. 
  9. ^ Marsden, William (1783). The History of Sumatra. Dutch: Longman. str. 5. 
  10. ^ Cribb, Robert (2013). Historical Atlas of Indonesia. Routledge. str. 249. 
  11. ^ Sneddon, James N. (2003). The Indonesian language: its history and role in modern society. UNSW Press. str. 65. ISBN 9780868405988. Arhivirano iz originala 29. 5. 2016. g. Pristupljeno 16. 12. 2015. 
  12. ^ Macdonell, Arthur Anthony (1924). A Practical Sanskrit Dictionary with Transliteration, Accentuation, and Etymological Analysis. Motilal Banarsidass Publications. str. 347. ISBN 9788120820005. Arhivirano iz originala 6. 5. 2016. g. Pristupljeno 16. 12. 2015. 
  13. ^ Sir Henry Yule, ur. (1866). Cathay and the Way Thither: Being a Collection of Medieval Notices of China, Issue 36. str. 86—87. Arhivirano iz originala 21. 2. 2017. g. Pristupljeno 21. 2. 2017. 
  14. ^ Marsden, William (1811). The History of Sumatra: Containing an Account of the Government, Laws, Customs and Manners of the Native Inhabitants, with a Description of the Natural Productions, and a Relation of the Ancient Political State of That Island. str. 4—10. Arhivirano iz originala 22. 2. 2017. g. Pristupljeno 21. 2. 2017. 
  15. ^ Glenday, Craig (2013). Guinness Book of World Records 2014. The Jim Pattison Group. str. 015. ISBN 978-1-908843-15-9. 
  16. ^ „Daerah Produsen Kopi Arabika di Indonesia”. Kopi Distributor 1995. 28. 2. 2015. Arhivirano iz originala 02. 04. 2015. g. Pristupljeno 28. 2. 2015. 
  17. ^ „Penduduk Indonesia menurut Provinsi 1971, 1980, 1990, 1995, 2000 - 2023” [Indonesian Population by Provinces 1971, 1980, 1990, 1995, 2000 and 2010]. Badan Pusat Statistik (na jeziku: indonežanski). Arhivirano iz originala 1. 7. 2013. g. Pristupljeno 17. 7. 2013. 
  18. ^ Badan Pusat Statistik, Jakarta, 2023.
  19. ^ Badan Pusat Statistik, Jakarta, 2023.
  20. ^ „Population Statistics”. GeoHive. Arhivirano iz originala 3. 4. 2012. g. Pristupljeno 25. 7. 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]