Tavor

Koordinate: 32° 41′ 14″ S; 35° 23′ 25″ I / 32.687114° S; 35.390383° I / 32.687114; 35.390383
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tavor
Gora Tavor
Geografske karakteristike
Ndm. visina575 m
Koordinate32° 41′ 14″ S; 35° 23′ 25″ I / 32.687114° S; 35.390383° I / 32.687114; 35.390383
Geografija
Tavor na karti Izraela
Tavor
Tavor

Tavor ili Tabor (hebr. הר תבור, (grč. Ορος Θαβωρ) je izdvojena planina visine 588 metara u istočnom delu Izraelske doline, u donjoj Galileji, 9 km jugoistočno od Nazareta.

U hrišćanstvu se poštuje kao mesto Preobraženja Gospodnjeg. Na vrhu planine, postoje dva aktivna manastira: pravoslavni i rimokatolički. U svakom od njih veruju da je izgrađen na mestu Preobraženja.

Poreklo imena[uredi | uredi izvor]

Gora Tavor, 1851.

Tavor (Taboureau) znači centralna kupola prostora. Tavorska gora je potpuno odvojena od lanca planina i zaobljen od baze do vrha, pa otuda ime.

Gora Tavor se često uzima kao primer uzvišenog i veličanstvenog. Prorok Jeremija poredi egipatskog cara, njegovu slavu i moć među narodima, sa Tavorom između planina (Jer 46:18).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zvono i vrata pravoslavnog manastira na vrhu Tavorske gore

Novi Tabor se pominje u Bibliji kao granica zemljišta tri plemena Izrailjevih: Zavulonova, Isaharova i Nefalimova (Nav 19:22).

Vrh planine Tavor je od Antioha Velikog (218. p. n. e.) pa sve do rimskog osvajanja i uništenja Jerusalima bio utvrđeni grad.

Tradicionalne crkvene zajednice od davnina priznaju goru Tavor, za goru Preobraženja, iako se ime planine ne spominje u jevanđeljima.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]