Mehmed Talat-paša

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Талат Паша)

Mehmed Talat-paša
Talat-paša
Datum rođenja(1874-09-01)1. septembar 1874.
Mesto rođenjaKrdžali
 Osmansko carstvo
Datum smrti15. mart 1921.(1921-03-15) (46 god.)
Mesto smrtiBerlin
 Vajmarska Nemačka

Mehmed Talat-paša (tur. Mehmed Talat Paşa; 1. septembra 187415. mart 1921) bio je veliki vezir (1917), jedan od vođa mladoturaka, osmanski državnik, i vodeći član Porte od 1913. do 1918. Jako je povezan sa Jermenskim genocidom, čak i više od dvojice drugih paša i priča se da je izdao naređenje "Ubijte svakoga jermenskoga muškarca, ženu i dete bez ikakvoga obzira ".

Detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Jedrenu 1874. kao sin istaknutoga osmanskoga oficira. Viša pozicija u društvu omogućila mu je najbolje obrazovanje. Nakon škole zapošljava se u telegrafskoj kompaniji u Jedernu, gde je brzo uhapšen 1893. zbog subverzivne aktivnosti. Bio je uključen u pokret otpora protiv despotskoga režima sultana Abdula Hamida II. Izašao je iz zatvora posle dve godine. Tada je obavljao značajnu aktivnost za Mladotursku organizaciju. U Solunu je osnovao mesnu organizaciju pokreta. Od 1898. do 1908. bio je poštar, a zatim i šef pošta i telegrafa u Solunu.

Mladoturska revolucija i odgovornost za genocid[uredi | uredi izvor]

Tokom 1908. isključili su ga iz samoga tajnoga jezgra Mladoturskoga pokreta. Ipak posle Mladoturske revolucije postao je poslanik Jedrena u osmanskom parlamentu, a jula 1909. postavljen je za ministra unutrašnjih poslova. Posle toga bio je ministar pošta.

Nakon atentata na predsednika vlade Mahmuda Sevket-pašu jula 1913. Talat-paša je ponovo postao ministar unutrašnjih poslova. Zajedno sa Enver-pašom i Đemal-pašom činio je grupu zvanu "Tri paše". Tri paše su bili stvarni vladari Osmanske vlade sve do oktobra 1918. Talat kao ministar unutrašnjih poslova je najodgovorniji za Jermenski genocid. Većina istoričara ga krivi za smrt stotina hiljada ljudi. Mnogi istoričari smatraju Enver-pašu jednako odgovornim za deportaciju Jermena. Talat je 1917. postao veliki vezir, ali nije mogao da spasi Osmansko carstvo od propasti.

Kraj rata[uredi | uredi izvor]

Za vreme njegove vlasti Jerusalim i Bagdad su bili izgubljeni, a u oktobru 1918. Britanci su razbili dve osmanske armije sa kojima su se bili suočili. Sa izvestnim porazom Talat paša je dao ostavku 14. oktobra 1918. Samo nedelju kasnije Osmanska vlada je kapitulirala i potpisala je primirje na Mudrosu. Sedmicu kasnije Talat paša, Enver paša i Đemal paša su pobegli u Berlin. Sva trojica su bili mrtvi do 1922. Talat pašu je ubio Jermenac Soghomon Tehlirian 15. marta 1921 tokom odvijanja operacije Nemezis.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]