Tapiserija
Tapiserija je specifična grana slikarska tehnika. Tapiserija je vrsta tkanog ćilima okačena je na zid i predstavlja tepih sa slikom koji služi za ukrašavanje enterijera i od tapete se razlikuje u materijalu – preovlađuje vuna i razlikuje se po tome što je slobodno okačen za razliku od lepljene tapete. Između niti osnove provlače se niti potke koje oblikuju motive. Provučene niti pritiskuju se „češljem“ i tako nastaju gusti, jednolični, paralelni radovi.
Goblen[uredi | uredi izvor]
Goblen (franc. goblén) je čest naziv za tkaninu sa slikom (u Francuskoj poznat kao tapiserija) odnosno za zidni ukras sa utkanim slikovnim scenama. Naziv je izveden iz naziva radionice Manufacture des Gobelins koju je osnovala istoimena porodica farbara. Ona se od 1662. nalazila u kraljevom vlasništvu Luja XIV pod imenom Manufacture royale des gobelins (kraljevska manufaktura goblena) i pod umetničkim nadzorom slikara Šarla Le Brena. Bila je jedan od najpoznatijih proizvođača tapiserija u Evropi. Nacrte za goblene izrađivali su i poznati slikari Rafael, Fransoa Buše i Goja.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Okačene tapiserije su u prošlosti prisutne od staroga veka.[1] U Evropi se najstarija ovakva dela nalaze od 11. veka u Engleskoj a u Nemačkoj u 12. veku. U doba cvetanja gotike i renesanse su tapiserije poznate u Francuskoj. U Parizu. Od 16. veka tapiserije imitiraju okačene slike svojom tematikom i često su bili rađeni na osnovu kartona slikara kao Goja ili Rafael.[1] U 19. veku dolazi do zastoja u ovoj umetnosti. U savremenoj umetnosti se tapiserija upotrebljava za ukrašavanje prostorija reprezentativnog karaktera.
Tapiseriji je osnova u lepoti linije i boje koje su po materijalnom sastavu vunene ili svilene. Tapiser iz prirode tih materijala izvlači specijalnu lepotu mekih kontura i još mekših površina boje. Srodna tapiseriji je tehnika pod nazivom goblen.
Tapiserija kao specifična graana likovnih umjetnosti u sebe uključuje više umjetničkih djelatnosti. Ona je spoj klasične umjetnosti i primijenjene. Umjetnik koji izvodi tapiserije je svestran. On je i slikar, dizajner, arhitekta, vajar, scenograf, ilustrator, crtač i svakako majstor u tehnologiji i poznavanju materijala koje obrađuje. Danas je tapiserija otišla mnogo dalje od običnog tkanja pa je tako i tapiserija danas dizajnersko i arhitektonsko delo, skulptura, scenografija, ilustracija, crtež i priča.
Galerija tapiserija[uredi | uredi izvor]
-
Grčki vojnik - vuneni vez, 3.-2. vek p. n. e.
-
Tapiserija- Egipat, 6. vek p. n. e.
-
Tapiserija od šest delova - Dama sa jednorogom Pariz.
-
Zenobia osuđuje Meoniusove ubice, kasni 16. vek
-
Tapiserija Zagorke Stojanović
-
Tapiserija Zagorke Stojanović
-
Goblen sa motivom dana i noći na ukrasnom jastučetu
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Campbell, Thomas P. Henry VIII and the Art of Majesty: Tapestries at the Tudor Court, Yale University Press. 2007. ISBN 978-0-300-12234-3.
- Russell, Carol K. Tapestry Handbook. The Next Generation, Schiffer Publ. Ltd., Atglen, PA. 2007. ISBN 978-0-7643-2756-8.
- Embroidery and Tapestry Weaving, by Grace Christie, 1912, from Project Gutenberg. Technical handbook.
- Olson, Rebecca. Arras Hanging: The Textile That Determined Early Modern Literature and Drama, University of Delaware Press. 2013. ISBN 978-1-61149-468-6.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Getty Museum Beauvais Tapisserie
- Tapisserien aus bayerischen Schlössern und Museen
- Gobelin-Stickerei
- Manufacture nationale des Gobelins
- Tapisserie-Manufakturen, Übersicht
- Tapestry Архивирано на сајту Wayback Machine (17. јануар 2020), „Istorija umetnosti“ (engl.)
- Jagiellonian Tapestries
- Embroidery and Tapestry Weaving, by Grace Christie, 1912, from Project Gutenberg. Technical handbook.
- Pictures from a contemporary mill, showing tapestries being woven on looms with Jacquard heads