The Times

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Тајмс)
Tajms
Naslovna strana Tajmsa od 17. oktobra 2007.
Tipdnevne novine
Formatkompakt
VlasnikNews UK
OsnivačJohn Walter
UrednikDžon Viterov[1]
Osnivanje1. januara 1785. (kao The Daily Universal Register)
Jezikengleski
SedišteLondon,
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Tiraž417.298 (januar 2019)[2][3]
ISSN0140-0460
Veb-sajtthetimes.co.uk

Tajms (engl. The Times) su dnevne novine koje se štampaju u Londonu. Štampaju se u Ujedinjenom Kraljevstvu od 1785. godine, tada pod nazivom Univerzalni dnevni registar (engl. The Daily Universal Register). Trenutni tiraž je 618 160 primeraka.[4] Jedne su od najstarijih i najuticajnijih britanskih, i jedne od najuvaženijih dnevnih novina u svetu.[5]

Tajms i njegov sestrinski list Sandej tajms (osnovan 1821. godine) objavljuje Tajms novinska grupa, koja je od 1981. godine podružnica Njuz UK, preduzeća u potpunom vlasništvu Njuz Korp. Tajms i Sandej tajms, koji nemaju zajedničko uredništvo, osnovani su nezavisno, i imaju samo zajedničko vlasništvo od 1966. godine.[6] Uopšteno govoreći, politička pozicija Tajmsa se smatra desnim centarom.[7][8]

Tajms su prve novine koje su nosile to ime, pozajmljivajući ga kasnije brojnim drugim listovima širom sveta, kao što su Tajms Indije i Njujork tajms. U zemljama u kojima su ovi drugi naslovi popularni, novine se često nazivaju Londonski tajms,[9][10] ili Tajms Londona,[11] iako su novine nacionalnog obima i distribucije. Smatra se verodostojnim novinama u Velikoj Britaniji.[12]

Tajms je imao prosečan dnevni tiraž od 417.298 u januaru 2019;[13] u istom periodu, Sandej tajms je imao prosečan nedeljni tiraž od 712.291.[13] Američko izdanje Tajmsa izlazi od 6. juna 2006. godine.[14] Naučnici i istraživači su u velikoj meri koristili Tajms zbog njegove široko rasprostranjene dostupnosti u bibliotekama i njegovog detaljnog indeksa. Kompletna istorijska datoteka digitalizovanih novina, do 2019, nalazi se na mreži od Gejl Cengejdž učenja.[15][16]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tajm je osnovao Džon Volter 1. januara 1785. pod imenom Dejli juniverzal redžister (The Daily Universal Register). Današnji naziv dobija 1788. Objavljivao je komercijalne vesti i obaveštenja o nekim skandaloznim događajima.[5] Krajem 19. veka tiraž i popularnost Tajmsa su se smanjili, ali nakon kupovine od strane Alfreda Harmsvorta oporavljaju. Potpunu nadmoć u izveštavanju novine su stekle pod uredništvom Vilijama Hejlija. Godine 1981. Tajms je Njuz korporacija. Američko izdanje se štampa od 6. juna 2006.[14]

1785 to 1890[uredi | uredi izvor]

Naslovna strana Tajmsa od 4. decembra 1788.

Tajms je osnovao izdavač Džon Volter 1. januara 1785. kaoThe Daily Universal Register,[17] sa Volterom u ulozi urednika.[18] Volter je ostao bez posla do kraja 1784. nakon što je osiguravajuća kompanija za koju je radio bankrotirala zbog gubitaka od uragana na Jamajci. Nezaposlen, Volter je započeo novi poslovni poduhvat.[19][20] U to vreme, Henri Džonson je izmislio logografiju, novu tipografiju koja je navodno bila brža i preciznija (iako se tri godine kasnije pokazala manje efikasnom nego što je reklamirana). Valter je kupio patent za logografiju i sa njim otvorio štampariju za proizvodnju knjiga.[20] Prva publikacija novina The Daily Universal Register bila je 1. januara 1785. Volter je promenio naslov nakon 940 izdanja 1. januara 1788. u The Times.[17][20] Godine 1803. Valter je predao vlasništvo i uredništvo svom istoimenom sinu.[20] Uprkos šesnaestomesečnom boravku Voltera starijeg u zatvoru Njugejt zbog klevete objavljene u Tajmsu,[20] njegovi pionirski napori u objavljivanju kontinentalnih vesti, posebno iz Francuske, doprineli su porastu reputacije lista među kreatorima politike i finansijerima.[21]

Tajms je koristio doprinose značajnih ličnosti iz oblasti politike, nauke, književnosti i umetnosti za podizanje svoje reputacije. Tokom većeg dela svog početnog pojavljivanja, profiti Tajmsa su bili veoma veliki, a konkurencija minimalna, tako da je mogao da ponudi veću novčanu nagradu od svojih rivala za informacije ili pisce. Počevši od 1814. godine, novine su štampane na novoj cilindričnoj presi sa parnim pogonom koju je razvio Fridrih Kenig.[22][23] Godine 1815, Tajms je imao tiraž od 5.000.[24]

Tomas Barns je postavljen za glavnog urednika 1817. Iste godine, štampar lista Džejms Loson, umire i prebacuje posao na svog sina Džona Džozefa Losona (1802–1852). Pod uredništvom Barnsa i njegovog naslednika od 1841, Džona Tadeusa Dilejna, uticaj Tajmsa je porastao do velikih visina, posebno u politici i u gradu Londonu. Piter Frejzer i Edvard Sterling bili su dva poznata novinara, koji su za Tajms stekli pompezni/satirični nadimak „Gromovnik“ (iz „Pre neki dan smo odgrmeli članak o društvenim i političkim reformama“). Povećani tiraž i uticaj novina delimično su bili zasnovani na njehovom ranom usvajanju rotacione mašine za štampanje na paru. Distribucija parnim vozovima do brzo rastućih koncentracija urbanog stanovništva pomogla je da se osigura profitabilnost lista i njegov rastući uticaj.[25]

Tajms je bio jedan od prvih listova koji je slao ratne dopisnike da izvještavaju o sukobima s lica mesta. Vilijam Hauard Rasel, koji je kao Tajmsov izveštač pratio britansku vojsku u Krimskom ratu, uticao je na javno mnjenje u Engleskoj dopisima iz Krima.[26][27]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Katherine Rushton "John Witherow named acting editor of The Times as News International eyes merger", telegraph.co.uk, 18 January 2013
  2. ^ „The Times - Data”. Audit Bureau of Circulations. 
  3. ^ „The Times & The Sunday Times surpass 300,000 digital-only subscribers”. News UK. 
  4. ^ Tryhorn, Chris (9. 5. 2008). „April ABCS - Financial Times dips for second month”. Guardian.co.uk. Pristupljeno 24. 5. 2008. 
  5. ^ a b Enciklopedija Britanika, knjiga 7. ISBN 978-86-331-2119-4.
  6. ^ „Full History of the Times Newspaper”. 13. 11. 2019. 
  7. ^ Christina Schaeffner, ur. (2009). Political Discourse, Media and Translation. Cambridge Scholars Publishing. str. 35. ISBN 9781443817936. „With regard to political affiliation The Daily Telegraph is a right-wing paper, The Times centre-right, The Financial Times centre-right and liberal, and The Guardian centre-left. 
  8. ^ David Wills, ur. (2014). Greece and Britain since 1945 Second Edition. Cambridge Scholars Publishing. str. 198. ISBN 9781443857727. „... are observed in the coverage of the Greek crisis by the centre-right The Times and the centre-left The Guardian. 
  9. ^ „London Times: "Caster Semenya and the middle sex" | OII Australia – Intersex Australia”. Oii.org.au. 20. 11. 2009. Pristupljeno 8. 4. 2014. 
  10. ^ „London Times posts digital subs rise”. AdNews. 4. 7. 2011. Pristupljeno 8. 4. 2014. 
  11. ^ „Times' editorial page calls for intervention to save Winehouse | Toronto Star”. Thestar.com. 26. 1. 2008. Pristupljeno 8. 4. 2014. 
  12. ^ „The UK's 'other paper of record'. BBC News. 19. 1. 2004. 
  13. ^ a b „National newspaper ABCs”. Press Gazette. 14. 2. 2019. Pristupljeno 10. 3. 2019. 
  14. ^ a b Pfanner, Eric (2006-05-27). „Times of London to Print Daily U.S. Edition”. The New York Times. Pristupljeno 4. 11. 2008. 
  15. ^ „The Times Digital Archive”. Gale Cengage Learning. Pristupljeno 29. 11. 2021. 
  16. ^ Bingham, Adrian. "The Times Digital Archive, 1785–2006 (Gale Cengage)," English Historical Review (2013) 128#533 pp: 1037–1040. . doi:10.1093/ehr/cet144.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  17. ^ a b „The Times”. Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 11. 9. 2016. 
  18. ^ Lewis, Leo (16. 7. 2011). „The Times Editors”. The Times. London. Arhivirano iz originala 16. 7. 2011. g. Pristupljeno 2. 9. 2012. 
  19. ^ Simkin, John (septembar 1997). „John Walter”. Spartacus Educational. Pristupljeno 28. 12. 2019. 
  20. ^ a b v g d Chisholm, Hugh, ur. (1911). „Walter, John”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). Cambridge University Press. 
  21. ^ „Times, The – Extracts from – Epsom & Ewell History Explorer”. eehe.org.uk. Pristupljeno 11. 10. 2021. 
  22. ^ Sloan, W. David; Parcell, Lisa Mullikin (2002). American Journalism: History, Principles, Practices: An Historical Reader for Students and ProfessionalsNeophodna slobodna registracija. McFarland & Co. ISBN 0-7864-1371-9. „Koenig had plans to develop a double-feeding printing machine that would increase production, and the publisher of The Times in London ordered two of the double- feeder machines to be built. 
  23. ^ Briggs, Asa; Burke, Peter (2009). A Social History of the Media: From Gutenberg to the Internet (na jeziku: engleski). Polity. str. 106. ISBN 978-0-7456-4495-0. 
  24. ^ Bruckner, D. J. R. (20. 11. 1995). „How the Earlier Media Achieved Critical Mass”. The New York Times. „the circulation of The Times rose from 5,000 in 1815 to 50,000 in the 1850s. 
  25. ^ Lomas, Claire. "The Steam Driven Rotary Press, The Times and the Empire Arhivirano 17 mart 2011 na sajtu Wayback Machine"
  26. ^ Knightley, Phillip (5. 10. 2004). The First Casualty: The War Correspondent as Hero and Myth-Maker from the Crimea to Iraq (na jeziku: engleski). JHU Press. ISBN 978-0-8018-8030-8. 
  27. ^ „War Correspondents”. The Edinburgh Review. 183 (375): 129. januar 1896. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]