Yettel Srbija
Yettel | |
---|---|
Raniji naziv | 063 Mobtel Srbija (1994—2006) Telenor Srbija (2006—2022) |
d.o.o. | |
Delatnost | telekomunikacije |
Osnovano | 1. mart 2022. god. 1994. god. (osnovano) | (trenutni oblik)
Sedište | Omladinskih brigada 90, Beograd |
Rukovodioci | Marek Slačik (direktor) Marijan Majk Mišel (direktor) Jan Kadnik (direktor) |
Proizvodi | UMTS, HSDPA, W-CDMA, EDGE, GPRS, GSM |
Prihod | 394,49 miliona evra (2017)[1] |
Profit | 75,59 miliona evra (2017)[1] |
Ukupna aktiva | 400,60 miliona evra (2017)[2] |
Ukupan kapital | 272,30 miliona evra (2017)[2] |
Vlasnik | PPF |
Broj zaposlenih | 791 (2017) |
Veb-sajt | www |
Yettel (transkr. Jetel; stilizovano kao Yettel.) je srpski dobavljač mobilnih, fiksnih, internet i IPTV usluga. Vlasnik je češka investiciona grupa, PPF. Sedište se nalazi u Beogradu. Od 2020. je drugi najveći operater mobilne telefonije sa tržišnim udelom od 36,98%.[3]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kompanija je osnovana 15. aprila 1994. godine, pod imenom Mobtel Srbija (pun naziv: Mobilne telekomunikacije Srbija), kao zajedničko preduzeće BK Trejd iz Moskve na čelu sa braćom Karić (51% akcija) i javnog preduzeća PTT saobraćaja „Srbija“ iz Beograda (49% akcija).
- Puštanje u rad je bilo 31. decembra 1994. godine putem tadašnje analogne NMT mreže koja je pokrivala veće urbane sredine i glavne putne saobraćajnice - odnosno 60% stanovništva i 12% teritorije Srbije. Pozivni broj NMT mreže je bio 061 (međunarodni: +381 61); Puštanje u rad je izvršio, tadašnji predsednik vlade, Radoje Kontić.
- 15. oktobra 1996. godine Mobtel je pored ove uveo i novu, digitalnu 063 GSM mrežu;
- 15. jula 2003. godine kompanija Mobtel prva je u Srbiji uvela GPRS mrežu, odnosno 2.5 generaciju mobilne telefonije;
- 25. novembra 2003. godine Mobtel je predstavio EDGE standard za prenos podataka (2.75G ili slabija 3G) koji omogućava prenos podataka brzinama do 384 kilobita po sekundi [4];
- Početkom 2004. godine Mobtelova GSM mreža je dobila još jedan pozivni broj 062 (+381 62), koji se od tada koristi pored pozivnog broja 063;
- 22. novembra 2004. godine predstavljena je i puštena u probni rad prva 3G mreža u Srbiji, zasnovana na UMTS standardu. Tom prilikom predstavljene su i usluge gledanja televizijskog programa putem mobilnog telefona, praćenje saobraćaja na auto-putu uživo kao i brzi prenos video i audio sadržaja [5];
- U prvom kvartalu 2006. godine NMT mreža je isključena iz komercijalne upotrebe, a potpuno je ugašena, kasnije, iste godine.
- 1. marta 2007. godine Telenor je u Srbiji pustio u komercijalni rad prvu 3G (UMTS) mrežu koja omogućava prenos podataka velikim brzinama i uslugu video poziva svim svojim korisnicima (postpejd i pripejd), bez dodatnih prijavljivanja za tu uslugu.[6]
- 1. marta 2008. godine Telenor je dobio još jedan pozivni broj 069 (+381 69), koji je pušten u komercijalnu upotrebu 12. maja iste godine pored pozivnih brojeva 063 i 062;[7]
- 25. marta 2015. godine Telenor je pustio u komercijalni rad 4G (LTE) mrežu
Oduzimanje licence[uredi | uredi izvor]
Dana 29. decembra 2005. Vlada Srbije je Mobtelu oduzela licencu za obavljanje telekomunikacionih delatnosti zbog neisplaćenih dividendi državi 1990-ih godina.
Vlada Srbije je postala većinski vlasnik kompanije (70%), dok je deo kompanije kupio austrijski konzorcijum sa (30% akcija), nakon čega kompanija menja ime u Mobi 63.
Aukcija[uredi | uredi izvor]
Dana 31. jula 2006. većinski paket akcija Mobi 63 prodat je (70% koje je država imala) norveškom Telenoru za 1,513 milijardi evra [8] što mu je omogućilo da preuzme i ostalih 30% akcija od austrijskog konzorcijuma. Uslov za preuzimanje ostalih 30% akcija je bila ponuda viša od milijardu i 100 miliona evra.
Dana 31. avgusta 2006. Mobi 63 zvanično prelazi u vlasništvo Telenora [9] i menja ime u Telenor d. o. o.[10]
Marta 2018. godine, češki investicioni fond PPF je kupio kompaniju od norveškog Telenora.
Licenca za fiksnu telefoniju[uredi | uredi izvor]
Dana 22. januara 2010. RATEL odlučuje.[11] da Telenoru dodeli drugu licencu za izgradnju, posedovanje i eksploataciju javne fiksne telekomunikacione mreže i pružanje usluga javne fiksne telekomunikacione mreže u Srbiji, na osnovu javnog konkursa za izbor drugog operatora fiksne telefonije[12]
Dana 19. februara 2010. RATEL uručuje[13] Telenoru drugu licencu za fiksnu telefoniju u Srbiji, čime se zvanično ukida monopol Telekoma Srbije u ovoj oblasti.
Telenor je licencom obavezan da u roku od godinu dana počne da pruža usluge fiksne telefonije.
Dana 7. jula 2010. Telenor tuži RATEL Upravnom sudu u Beogradu zbog diskriminatorske i previsoke naknade za pozive iz svoje mobilne mreže ka fiksnoj mreži Telekoma Srbije[14]
Tokom avgusta 2011. Telenor obustavlja sudski proces protiv RATEL-a[15] usled odluke koju je to telo donelo[16] u junu 2011. godine, a koja se odnosi na regulaciju veleprodajnih cena poziva iz mreže u mrežu. Time je obezbeđeno poštovanje osnovnih načela nediskriminacije između telekomunikacionih operatora, a čije nepoštovanje je bilo predmet tužbe Telenora protiv RATEL-a[14].
Optički internet i IPTV[uredi | uredi izvor]
Početkom 2021. godine, „Telenor” je najavio da će uskoro uvrstiti u ponudu i optički internet, te IPTV.[17] Radi brzog ostvarenja ovih planova, „Telenor” nije razvio sopstvenu infrastrukturu, već je iznajmio postojeću od najvećeg konkurenta, kompanije „Telekom Srbija”. Ovo je izazvalo kontroverze i nezadovoljstvo pojedinih učesnika na tržištu, poput „Junajted grupe”, i njihovog provajdera u Srbiji, SBB-a. Shodno ovoj poziciji, dogovor „Telekoma” i „Telenora” je postignut kako bi se umanjio uticaj informativnih kanala „Junajted grupe”, primarno iz poslovnih i političkih razloga.[17] Uprkos tome, „Telenor” je zvanično lansirao svoju novu uslugu u novembru 2021. godine, i to pod brendom „Hipernet”.[18] Iako se „Hipernet” nudi odvojeno od mobilnih usluga, „Telenor” je time postao (posle „Telekoma”) tek drugi učesnik na tržištu telekomunikacija u Srbiji koji nudi sve četiri raširene telekomunikacione usluge ("quadruple play" — fiksna telefonija, mobilna telefonija, internet i kablovska televizija).
Ulazak u bankarski sektor u Srbiji[uredi | uredi izvor]
Dana 26. aprila 2013. Telenor je saopštio da je postigao sporazum o kupovini KBC banke u Srbiji. Prema dogovoru, Telenor će kupiti 100% udela u KBC Banci, dok će Sosijete Ženeral Banka preuzeti portfolio klijenata KBC Banke koji podrazumeva 81.000 fizičkih lica, preduzetnika, malih i srednjih preduzeća.[19] Time je Telenor osnovao Telenor banku, prvu onlajn banku u Srbiji, koja od oktobra 2019. godine menja naziv u Mobi banka.
U julu 2017. postignut je dogovor o uspostavljanju strateškog partnerstva između Telenor banke i investicionog fonda River Stiks iz Bugarske, koji nije realizovan, čime bi ovaj fond postao vlasnik 85% akcija banke. Narodna banka Srbije kao regulator finansijskog tržišta nije dala saglasnost zbog neispunjavanja propisanih uslova[20].
Telenor Srbija je u martu 2018. prodat češkoj investicionoj grupi PPF za 2,8 milijardi evra. Po ovom sporazumu, firma je zadržala naziv "Telenor" još četiri godine, kada je 1. marta 2022. zvanično preimenovana u Yettel.[21]
Tržišni pokazatelji za mobilnu mrežu[uredi | uredi izvor]
- Ukupan broj korisnika Telenorove mreže na kraju 2013. godine iznosio je 3.063.172. Od tog broja 53,77% korisnika na pripejdu i 46,27% na postpejdu.[22]
Tržišno učešće ove mreže na kraju 2014. godine[23]:
- po broju korisnika 33,3%
- po ukupnom godišnjem prihodu 40,3% i najveće je među operaterima u Srbiji
- po ukupnom odlaznom saobraćaju 37,2%
- po ukupnom broju poslatih kratkih tekstualnih poruka 34,1%
- po ukupnom broju poslatih multimedijalnih poruka 36,5%
Podaci o mobilnoj mreži[uredi | uredi izvor]
Telenor ima licencu za rad GSM mreže u opsegu 900 MHz i 1800 MHz, za UMTS/IMT 2000 mrežu u opsegu 900 MHz i 2100 MHz i za 4G (LTE) mrežu na opsegu 800 i 1800 megaherca. Licencu za 3G mrežu je dobio 31. avgusta 2006. sa važenjem od 10 godina i ona je obnovljena 2016 na još 10 godina. U 2014 godini je dodeljena i licenca za 4G mrežu.
- Pokrivenost teritorije Srbije GSM signalom je 99%
- Pokrivenost stanovništva Srbije GSM signalom je 99,38%
- Pokrivenost teritorije Srbije UMTS signalom je 95,75%
- Pokrivenost stanovništva Srbije UMTS signalom je 98,14% [23]
- Identifikacioni kod (IMSI) Telenorove mreže je 220-01, a pozivni brojevi Telenorove mreže su 062 (međunarodni +381 62), 063 (međunarodni: +381 63) i 069 (međunarodni +381 69).
- Roming je omogućen u 158 zemalja sveta, odnosno u 369 mreža inostranih mobilnih operatora, 2 pomorske, 1 avio i 1 satelitskoj mreži.
- Do kraja 2020. godine Telenor je ima preko 8.000 baznih stanica.[23]
- Početkom 2011. godine Telenor je pustio u rad jedan od najmodernijih data centara na području jugoistočne Evrope – Telenor Tier 3 data centar, u kome je smešteno novo jezgro Telenor mreže.[24]
- Dana 21. juna 2019. Telenor je pustio u testni rad prvu 5G baznu stanicu. Ona se nalazi u Naučno tehnološkom parku u naselju Zvezdara u Beogradu.
Podaci o 3G mobilnoj mreži[uredi | uredi izvor]
EDGE mreža koja predstavlja 2,75 generaciju mobilne telefonije ili slabiju 3G ima identičnu pokrivenost signalom kao i GSM mreža. Ova mreža je u komercijalnoj upotrebi od novembra 2004. godine.
Svojim UMTS, HSDPA i HSPA+ (3G i 3,5G - generacija mobilne telefonije) signalom Telenor pokriva preko 83,68% populacije Srbije [23]
Telenor Srbija 3G mreža podržava sledeće tehnologije širom Srbije, kao i na svim bitnijim putnim pravcima[25]: WCDMA, HSDPA, HSPA i HSPA+ sa sledećim maksimalnim teoretskim brzinama:
- HSPA+ 42 - do 42 Mbps protok pri preuzimanju i do 5.76 Mbps protoka pri slanju podataka
- HSPA+ - do 21 Mbps protok pri preuzimanju i do 5.76 Mbps protoka pri slanju podataka
- HSPA - do 14.4 Mbps protok pri preuzimanju i do 2 Mbps protoka pri slanju podataka
- HSDPA - do 7.2/3.6 Mbps protok pri preuzimanju i do 384 Kbps protoka pri slanju podataka.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
- 14. decembra 2007. godine Telenor je sklopio ugovor sa kompanijom Nokia Siemens Networks o izgradnji nacionalne 3G i 3.5 G mreže visokog kvaliteta u naredne četiri godine.[26]
- 15. septembra 2011. godine Telenor pokreće projekat pod nazivom „Pametna mreža“ koji obeležava novu etapu u evoluciji mreže i koji za cilj ima promovisanje performansi.[27] nove, brže Telenorove mreže [28]
- Dana 1. marta 2012. godine Telenor je saopštio da je njegova Pametna mreža dostupna na teritoriji cele Srbije.[29]
- 19. juna 2012. godine Telenor je započeo proces unapređenja i proširenja svoje mreže na napredniji HSPA+ standard sa maksimalnim teorijskim brzinama do 42 Mbps pri preuzimanju podataka, uvodeći ovu tehnologiju u šest gradova u Srbiji.
- 20. jula 2012. godine Telenor je obavestio javnost da je mesec i po dana pre predviđenog roka završio proces unapređenja svoje mreže na HSPA+ 42 Mbps standard i omogućio svim korisnicima na području pokrivenosti 3G mrežom bolje iskustvo prilikom korišćenja internet servisa na mobilnim uređajima.[30]
Podaci o 4G mobilnoj mreži[uredi | uredi izvor]
Polovinom 2010. godine Telenor je započeo projekat obnavljanja postojeće mreže (NGN tranzicija), kao glavnom preduslovu za uvođenje narednih generacija mobilne telefonije (4G) i pratećih naprednih servisa. Na realizaciji projekta angažovane su kompanije Ericsson, Nera i Huawei.[31]
- 25. marta 2015. Telenor je prvi u Srbiji uveo komercijalnu LTE/4G uslugu na opsegu od 800 i 1800 megaherca za svoje postpejd korisnike u delovima Beograda, Subotice, Kopaonika i Zlatibora. Zaključno sa decembrom 2020 godine, pokrivenost 4G signala pokriva preko 93% stanovništva[32]
Podaci o fiksnoj mreži[uredi | uredi izvor]
Potpisivanjem prvog komercijalnog ugovora o pružanju usluge fiksne telefonije dana 20. januara 2011, kompanija Telenor je ispunila formalni uslov iz licence za drugog operatera fiksne telefonije. U cilju daljeg razvoja i pružanja usluga [33] u oblasti fiksne telefonije, Telenor je saopštio da radi na postavljaju optičke infrastrukture kroz glavne pravce u Srbiji i menja pristupnu mrežu u mobilnoj telefoniji sa ciljem da pristup širokopojasnom internetu bude lakši i brži za veći broj građana, dok se ne reše preostala otvorena pitanja vezana za pružanje usluga u oblasti fiksne telefonije u Srbiji, a koja se tiču korišćenja infrastrukture Telekoma Srbije.[34]
Partnerstva[uredi | uredi izvor]
- Sa Vikimedijom
- Dana 28. februara 2012. Telenor Grupa i Fondacija Vikimedija objavile su partnerstvo u okviru kojeg će Telenorovim korisnicima u Aziji i jugoistočnoj Evropi biti omogućen besplatan pristup Vikipediji preko mobilnog telefona. Ponuda je dostupna za 135 miliona mobilnih korisnika. U partnerstvo je za sada ušlo sedam zemalja u kojima Telenor posluje: Tajland, Malezija, Pakistan, Bangladeš, Indija, Crna Gora i Srbija, a očekuje se da će do kraja godine biti još potpisnica. Ovaj sporazum će početi da se sprovodi u drugom kvartalu 2012.[35]
- Sa Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije
- Dana 17. juna 2011. ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić i izvršni direktor Telenora Ćel Morten - Jonsen potpisali su sporazum o primeni filtera za blokadu pristupa ilegalnim sajtovima sa elementima seksualnog zlostavljanja dece i predstavili javnosti detalje toj projekta.
- Kako je rečeno, Telenorov korisnik koji sa mobilnog telefona ili računara pokuša da pristupi sajtu sa nedozvoljenim sadržajem, automatski će biti informisan da pokušava da pristupi zabranjenom sajtu, a MUP će težiti ka tome da takvu saradnju uspostavi i sa drugim operaterima u zemlji.[36]
- Sa servisom Dizer
- 4. februara 2013. Telenor je na osnovu partnerstva Telenor Grupe[37] sa jednim od najvećih muzičkih striming servisa u svetu- Deezer, tržištu Srbije predstavio novu platformu (zasnovanu na klaudu) za slušanje i raspolaganje muzikom, kao novi servis u svojoj ponudi pod nazivom Telenor Dizer. Servis raspolaže ponudom od preko 53 miliona pesama domaćih i stranih izvođača koje se mogu preslušavati u onlajn i oflajn režimu.[38]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „KONSOLIDOVANI BILANS USPEHA (2017) - Telenor d.o.o.”. apr.gov.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 15. 9. 2018.[mrtva veza]
- ^ a b „KONSOLIDOVANI BILANS STANjA (2017) - Telenor d.o.o.”. apr.gov.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 15. 9. 2018.[mrtva veza]
- ^ „PREGLED TRŽIŠTA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTANSKIH USLUGA U REPUBLICI SRBIJI U 2020. GODINI” (PDF). ratel.rs. RATEL. Pristupljeno 21. 1. 2022.
- ^ Mobtel predstavio 3G Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. mart 2016), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Mobtel predstavio 3G portal VIVO3[mrtva veza], Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ I Telenor uvodi 3G mrežu, Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ RATEL odluka o dodeli 69 pozivnog koda Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. oktobar 2008); Telenor uvodi treći pozivni broj 069 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. decembar 2008), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor pobedio, 1.513.000.000 evra B92, Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor zvanično preuzima kompaniju Mobi 63 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Mobi 63 postaje Telenor d.o.o., Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Upravni odbor RATEL-a dodelio licencu Telenoru Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. novembar 2010), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Javni konkurs za drugog operatora fiksne telefonije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. novembar 2010), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenoru uručena licenca za drugog fiksnog operatora Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. oktobar 2020), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ a b Telenor tužio RATEL, Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor: Nismo tražili poskupljenje fiksne telefonije, Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor: Kraj diskriminaciji mreža, Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ a b Telesrbija: Goran Vasić - "Dolazak Telenora unaprediće konkurentnost, što donosi veći izbor za korisnike"
- ^ „Telenor Hipernet homepage”. Arhivirano iz originala 27. 01. 2022. g. Pristupljeno 27. 01. 2022.
- ^ „Telenor Srbija ulazi u mobilni finansijski sektor kupovinom KBC Banke”. Arhivirano iz originala 5. 7. 2013. g. Pristupljeno 4. 5. 2013.
- ^ „Bez odobrenja NBS za Telenor banku, neuspela prodaja”. B92.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-06-18.
- ^ „Telenor: Telenor postaje Yettel”. Arhivirano iz originala 27. 01. 2022. g. Pristupljeno 27. 01. 2022.
- ^ Q4 2013: Financial figures (analytic tool)
- ^ a b v g Ratel - godišnji izveštaj za 2014.
- ^ „U poseti Telenor data centru”. Arhivirano iz originala 05. 06. 2011. g. Pristupljeno 04. 06. 2011.
- ^ Mapa pokrivenosti Srbije signalom Telenor GSM, GPRS, EDGE, HSPA i HSPA+ mreže Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. septembar 2011), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor Srbija odabrao Nokia Siemens Networks Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. januar 2010) (jezik: engleski)
- ^ „Potvrda kvaliteta servisa Telenor Pametne mreže”. Arhivirano iz originala 24. 9. 2011. g. Pristupljeno 18. 9. 2011.
- ^ Telenorova Pametna mreža za celu Srbiju Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. oktobar 2011), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor Pametna mreža Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2012), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor Pametna mreža cela na HSPA+ 42 Mbps tehnologiji[mrtva veza], Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ „Telenor obnavlja mobilnu mrežu u Srbiji”. Arhivirano iz originala 31. 12. 2010. g. Pristupljeno 28. 12. 2010.
- ^ Telenorovi korisnici prvi u Srbiji dobili 4G mrežu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. septembar 2015), Pristupljeno 16. 9. 2015.
- ^ Opšti uslovi pružanja i korišćenja usluga u javnoj Fiksnoj telefonskoj mreži Telenor d.o.o. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. februar 2012), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor: Puno prepreka do fiksne, Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor omogućava besplatan pristup Vikipediji za 135 miliona korisnika u Evropi i Aziji Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. maj 2012), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ MUP i Telenor potpisali sporazum o bezbednosti na internetu, Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Telenor i Dizer donose vam ritam (jezik: engleski) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. februar 2013), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Dizer stigao u Srbiju, Pristupljeno 25. 4. 2013.