Tervel (grad)

Koordinate: 43° 45′ S; 27° 24′ I / 43.75° S; 27.4° I / 43.75; 27.4
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tervel
bug. Тервел
Spomnik hanu Tervelu u središtu grada
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastDobrička oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 6.956 (2.010 )
 — gustina160 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 45′ S; 27° 24′ I / 43.75° S; 27.4° I / 43.75; 27.4
Aps. visina200 m
Površina43,58 km2
Tervel na karti Bugarske
Tervel
Tervel
Tervel na karti Bugarske
Veb-sajt
www.tervel.bg

Tervel (bug. Тервел) grad je u Republici Bugarskoj, u severoistočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Tervel u okviru Dobričke oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Tervel se nalazi u severoistočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 440 km istočno, a od oblasnog središta, Dobriča grad je udaljen 40 km zapadno.

Reljef: Oblast Tervela se nalazi na bugarskoj delu Dobrudže. Grad se nalazi u središnjoj brežuljkastoj oblasti, na približno 200 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Tervelu je kontinentalna.

Vode: Tervel je smešten u oblasti bez većih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Tervela je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Tervela je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Grad se tada naziva Kas'mkjoj.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Između dva svetska rata Tervel je bio u sastavu Rumunije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. godine Tervel je imao oko 7.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Turci i Romi. Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu opada.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]