Tigar (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tigar
Opšte informacije
Dužinaoko 1.900 km
Basen375.000 km2
Vodotok
IzvorTauruske planine[1]
V. izvora1.150 m
UšćeŠat el Arab
Geografske karakteristike
Država/eTurska - Irak
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Tigar je reka koja izvire u Tauruskim planinama istočne Turske i teče uglavnom na jugoistok do mesta Al Kurna gde se sastaje sa Eufratom i formira Šat-el-Arab koji se dalje uliva u Persijski zaliv.[2][3] Zajedno sa Eufratom, Tigar definiše Mesopotamiju (na starogrčkom Međurečje). Tigar je dugačak približno 1.900 km. U njega utiče mnogo pritoka, od kojih su najveće Dijala i Gornji i Donji Zab.

Bagdad, glavni grad Iraka, leži na obali Tigra, dok se lučki grad Basra nalazi na ušću Šat-el-Arab. U antičkim vremenima, mnogi od velikih gradova Mesopotamija su ležali na ili blizu reke, crpeći vodu iz njega da navodnjava Sumersku civilizaciju. Najpoznatiji gradovi na Tigru su bili Niniva, Ktesifon i Seleukija, dok se grad Lagaš navodnjavao vodom iz Tigra preko kanala koji je iskopan oko 2400 godina pre nove ere. Rodni grad Sadama Huseina Tikrit, je takođe smešten na reci i nosi svoje ime po njoj.

Tigar izvan Dijarbakira, Turska

Tigar je dugo bio važna trgovačka ruta u velikom delu pustinjskoj zemlji. Plovan je sve do Bagdada za brodove sa plitkim gazom, ali su skele potrebne za transport uzvodno do Mosula. Rečna trgovina je izgubila na značaju tokom 20. veka kada su železnička pruga Basra-Bagdad-Mosul i drumski putevi preuzeli mnogo teretnog saobraćaja. Reka je pregrađena i u Turskoj i u Iraku, u cilju obezbeđivanja vode za navodnjavanje suvih i polupustinjskih regiona uz obalu reke. Pregrađivanje je takođe bilo važno za sprečavanje poplava u Iraku, po kome je Tigar bio sklon u istoriji nakon otapanja snega u turskim planinama u aprilu. Nedavno tursko pregrađivanje reke je bilo predmet nekih kontroverzi, i zbog uticaja na okolinu u Turskoj i zbog potencijalnog smanjivanja količine vode koja će teći nizvodno.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Tigar je dugačak 1.750 km (1.090 milja) i uzdiže se u planinama Taurusref>„Manavgat River Water as a Limited but Alternative Water Resource for Domestic Use in Middle East” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2008-02-27. g. Pristupljeno 2008-02-16. </ref>[4][5] istočne Turske, oko 25nbsp;km (16 milja) jugoistočno od grada Elazig i oko 30 km (20 milja) od izvorišta Eufrata. Reka zatim teče 400 km (250 milja) kroz jugoistočnu Tursku pre nego što postane deo granice između Sirije i Turske. Ovaj deo od 44 km (27 milja) je jedini deo reke koji se nalazi u Siriji.[2] Neke od njegovih pritoka su Garzan, Anbarčaji, Batman, te Veliki i Mali Zab.[6]

Blizu svog ušća u Eufrat, Tigar se deli na nekoliko kanala. Prvo, veštački Šat el-Haji se grana,[7][8][9][10] da bi se pridružio Eufratu blizu Nasirije. Drugo, Šat el-Muminah i Majar el-Kabir se granaju da napajaju Centralne močvare. Dalje nizvodno, dva druga distributivna kanala se granaju (El-Mašarah i El-Kahla), da bi hranili močvare Havizeh. Glavni kanal se nastavlja na jug i pridružuje mu se El-Kasarah, koji isušuje močvare Havize. Konačno, Tigar se spaja sa Eufratom u blizini al-Kurne i formira Šat-el-Arab. Prema Pliniju i drugim antičkim istoričarima, Eufrat je prvobitno imao izlaz u more odvojeno od onog Tigra.[11]

Bagdad, glavni grad Iraka, nalazi se na obalama Tigra. Lučki grad Basra prostire se na Šat al-Arabu. U drevnim vremenima, mnogi veliki gradovi Mesopotamije stajali su na ili blizu Tigrisa, crpeći vodu iz njega da bi navodnjavali civilizaciju Sumera. Značajni gradovi na strani Tigra uključivali su Ninivu, Ktesifon i Seleukiju, dok je grad Lagaš navodnjavao Tigrom preko kanala iskopanog oko 2900. godine p. n. e.

Navigacija[uredi | uredi izvor]

Tigris je dugo bio važan transportni put u pretežno pustinjskoj zemlji. Plovila plitkog gaza mogu ići čak do Bagdada, ali su splavovi potrebni za transport uzvodno do Mosula.[12][13][14]

Upravljanje i kvalitet vode[uredi | uredi izvor]

Reka Batman

Tigris je ekstenzivno pregrađen branama u Iraku i Turskoj kako bi obezbedila vodu za navodnjavanje sušnih i polupustinjskih regiona koji se graniče sa rečnom dolinom. Izgradnja brana je takođe bila važna za sprečavanje poplava u Iraku, kojima je Tigris istorijski bio sklon nakon aprilskog topljenja snega u turskim planinama. Brana Mosul je najveća brana u Iraku.[15][16]

Nedavno tursko pregrađivanje reke bilo je predmet izvesnih kontroverzi, kako zbog uticaja na životnu sredinu u Turskoj, tako i zbog njegovog potencijala da smanji tok vode nizvodno. Voda iz obe reke je korištena kao sredstvo za vršenje pritiska tokom sukoba.[17]

Godine 2014, postignut je veliki napredak u razvoju konsenzusa između višestrukih predstavnika zainteresovanih strana Iraka i Turske o Planu akcije za promovisanje razmene i kalibracije podataka i standarda koji se odnose na tokove reke Tigris. Konsenzus koji se naziva „Ženevski konsenzus o reci Tigris“ postignut je na sastanku koji je u Ženevi organizovala istraživačka Strateška grupa za predviđanje.[18]

U februaru 2016, ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Iraku, kao i premijer Iraka Hajder al-Abadi, objavili su upozorenja da bi Mosulska brana mogla da se sruši.[19] Sjedinjene Države su upozorile ljude da evakuišu poplavnu ravnicu Tigra jer je između 500.000 i 1,5 miliona ljudi u opasnosti od utapanja zbog bujičnih poplava ako se brana sruši, kao i da su glavni irački gradovi Mosul, Tikrit, Samara i Bagdad u riziku.[20]

Religija i mitologija[uredi | uredi izvor]

U sumerskoj mitologiji, Tigar je stvorio bog Enki, koji je reku napunio tekućom vodom.[21]

U hetitskoj i huritskoj mitologiji, Aranzah (ili Aranzahas u hetitskom nominativnom obliku) je huritsko ime reke Tigar, koja je bila obožena. On je bio sin Kumarbija i brat Tešuba i Tašmiša, jednog od tri boga ispljunuta iz Kumarbijevih usta na planinu Kanzuras. Kasnije je u dosluhu sa Anuom i Tešubom uništio Kumarbija (Kumarbi ciklus).

Tigris se pojavljuje dva puta u Starom zavetu. Prvo, u Knjizi Postajanja, to je treća od četiri reke koje se odvajaju od reke koja izlazi iz Rajskog vrta.[22] Drugi pomen se nalazi u Knjizi Danilovoj, gde Danilo navodi da je primio jedno od svojih viđenja „kada sam bio pored te velike reke Tigar“.[23]

Reka Tigar se takođe pominje u islamu u Sahihu Al-Buhariju, gde musliman opisuje da će reka (Eufrat) presušiti pred kraj vremena da bi otkrila blago zlata i zabranio je bilo kome da uzme zlato.[24] Grobovi imama Ahmad Bin Hanbala i Sied Abdul Razak Jilanija su u Bagdadu i tok Tigrisa ograničava broj posetilaca.[25]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nicoll, Kathleen. „Geomorphic Evolution of the Upper Basin of the Tigris River, Turkey”. University of Utah. 
  2. ^ a b Isaev, V.A.; Mikhailova, M.V. (2009). „The hydrology, evolution, and hydrological regime of the mouth area of the Shatt al-Arab River”. Water Resources. 36 (4): 380—395. S2CID 129706440. doi:10.1134/S0097807809040022. 
  3. ^ Kolars, J.F.; Mitchell, W.A. (1991). The Euphrates River and the Southeast Anatolia Development Project. Carbondale: Southern Illinois University Press. str. 6–8. ISBN 0-8093-1572-6. 
  4. ^ „Amanus Mountains”. Livius - Places. Livius.org - Jona Lendering. 26. 3. 2014. Pristupljeno 21. 7. 2015. 
  5. ^ Bechard, Dean Philip (1. 1. 2000). Paul Outside the Walls: A Study of Luke's Socio-geographical Universalism in Acts 14:8-20. Gregorian Biblical BookShop. str. ). ISBN 978-88-7653-143-9. 
  6. ^ „Diyarbakir”. europeanwalledtowns (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-11-10. 
  7. ^ Hart, Liddell (1934). History of the World War 1914-1918. London: faber and faber. str. 208. 
  8. ^ „On this day: 20 May 1916”. firstworldwar.com. Pristupljeno 13. 4. 2017. 
  9. ^ „firstworldwar.com On this day 13 December 1916”. Pristupljeno 13. 12. 2016. 
  10. ^ „On This Day - 24 February 1917”. firstworldwar.com. Pristupljeno 13. 4. 2017. 
  11. ^ Pliny: Natural History, VI, XXVI, 128-131
  12. ^ Namio Egami, "The Report of The Japan Mission For The Survey of Under-Water Antiquities At Qurnah: The First Season," (1971-72), 1-45, https://www.jstage.jst.go.jp/article/orient1960/8/0/8_0_1/_pdf.
  13. ^ Larsen, M.T., The Conquest of Assyria: Excavations in an Antique Land, Routledge, 2014, pp 344-49
  14. ^ „Mesopotamia, Tigris-Euphrates, 1914-1917, despatches, killed and died, medals”. naval-history.net. Arhivirano iz originala 19. 11. 2015. g. Pristupljeno 28. 11. 2015. 
  15. ^ „Kurdish forces 'retake Mosul dam' from IS militants”. BBC News. 17. 8. 2014. Pristupljeno 17. 8. 2014. 
  16. ^ „Iraqi Dam Assessments” (PDF). Iraq: United States Army, Corps of Engineers. 6. 6. 2003. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 9. 2015. g. Pristupljeno 27. 2. 2012. 
  17. ^ Vidal, John. "Water supply key to the outcome of conflicts in Iraq and Syria, experts warn" The Guardian, 2 July 2014.
  18. ^ „Analysis & Water Agenda”. ORSAM. Pristupljeno 2015-11-28. 
  19. ^ Borger, Julian (29. 2. 2016). „Iraqi PM and US issue warnings over threat of Mosul dam collapse”. The Guardian. The Guardian. Pristupljeno 29. 2. 2016. 
  20. ^ „US warns of Mosul dam collapse in northern Iraq”. BBC News. BBC. BBC. 29. 2. 2016. Pristupljeno 29. 2. 2016. 
  21. ^ Jeremy A. Black, The Literature of Ancient Sumer, Oxford University Press. 2004. ISBN 0-19-926311-6. str. 220–221..
  22. ^ Genesis 2:14
  23. ^ Daniel 10:4
  24. ^ „Riyad as-Salihin 1822 - The Book of Miscellaneous ahadith of Significant Values - كتاب المنثورات والملح - Sunnah.com - Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)”. sunnah.com. Pristupljeno 2023-03-02. 
  25. ^ „Sunan Abi Dawud 4306 – Battles (Kitab Al-Malahim) – كتاب الملاحم – Sunnah.com – River of Dajal(Tigris)”. sunnah.com. Pristupljeno 2021-02-10. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jared Diamond, Guns, Germs, and Steel|Guns, Germs and Steel: A Short History of Everybody for the Last 13,000 Years, 1997.
  • Anderson, Clifford Norman. The Fertile Crescent: Travels In the Footsteps of Ancient Science. 2d ed., rev. Fort Lauderdale: Sylvester Press, 1972.
  • Deckers, Katleen. Holocene Landscapes Through Time In the Fertile Crescent. Turnhout: Brepols, 2011.
  • Ephʻal, Israel. The Ancient Arabs: Nomads On the Borders of the Fertile Crescent 9th–5th Centuries B.C. Jerusalem: Magnes Press, 1982.
  • Kajzer, Małgorzata, Łukasz Miszk, and Maciej Wacławik. The Land of Fertility I: South-East Mediterranean Since the Bronze Age to the Muslim Conquest. Newcastle upon Tyne, UK: Cambridge Scholars Publishing, 2016.
  • Kozłowski, Stefan Karol. The Eastern Wing of the Fertile Crescent: Late Prehistory of Greater Mesopotamian Lithic Industries. Oxford: Archaeopress, 1999.
  • Potts, Daniel T. (21. 5. 2012). Potts, D. T, ur. A Companion to the Archaeology of the Ancient Near East. 1. John Wiley & Sons. str. 1445. ISBN 9781405189880. doi:10.1002/9781444360790. 
  • Steadman, Sharon R.; McMahon, Gregory (15. 9. 2011). The Oxford Handbook of Ancient Anatolia: (10,000-323 BCE). OUP. str. 1174. ISBN 9780195376142. 
  • Thomas, Alexander R. The Evolution of the Ancient City: Urban Theory and the Archaeology of the Fertile Crescent. Lanham: Lexington Books/Rowman & Littlefield Publishers, 2010.
  • Nadhir Al-Ansari; Issa E. Issa; Sissakian, Varoujan; Adamo, Nasrat; Knutsson, Sven (2015). „Mystery of Mosul Dam the most Dangerous Dam in the World: The project” (PDF). Journal of Earth Sciences and Geotechnical Engineering. 5 (3): 15—17. ISSN 1792-9660. Arhivirano iz originala (PDF) 18. 04. 2016. g. Pristupljeno 4. 3. 2016. 
  • Julie R. Kelley; Lillian D. Wakeley; Seth W. Broadfoot; Monte L. Pearson; Christian J. McGrath; Thomas E. McGill; Jeffrey D. Jorgeson; Cary A. Talbot (septembar 2007). „Geologic Setting of Mosul Dam and Its Engineering Implications” (PDF). U.S. Army Corps of Engineers. str. 25—32. Arhivirano iz originala (PDF) 2016-04-12. g. Pristupljeno 14. 3. 2016. 
  • Daniel Pipes. „Saddam's Damn Dam”. Pristupljeno 2014-08-23. </ref><ref>„Worries grow over Mosul Dam”. 30. 11. 2007. Arhivirano iz originala 21. 08. 2014. g. Pristupljeno 13. 03. 2023. 
  • Filkins, Dexter (2. 1. 2017). „Before the flood : a failing dam threatens millions of Iraqis”. A Reporter at Large. The New Yorker. sv. 92 br. 43. str. 22—28. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]