Titanomahija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U grčkoj mitologiji, Titanomahija, ili Rat titana (grč. Τιτανομαχία), je bio desetogodišnji[1] niz bitaka vođenih između dve rase božanstava davno pre nastanka čovečanstva: Titana, sa planine Otris, ili Etne i Olimpljana, koji su vladali planinom Olimp. Ova Titanomahija je takođe poznata i kao Bitka titana, Bitka bogova, ili Rat titana.

Stari Grci su imali nekoliko poema o ratu bogova i mnoge o titanima. Najdominantnija je, i jedina koja je preživela, Teogonija, koja se pripisuje Hesiodu. Izgubljeni ep, Titanomahija, koji se pripisuje slepom tračkom pesniku Tamirisu, koji je i sam bio legendarna ličnost, u prolazu se pominje u eseju O muzici, koji je bio pripisan Plutarhu. Titani su takođe igrali važnu ulogu u poemama pripisanim Orfeju. Iako su samo delovi ovih poema sačuvani, oni pokazuju interesantne razlike u odnosu na hesiodsku tradiciju.

Ovi starogrčki mitovi o Titanomahiji spadaju u klasu sličnih mitova koji su se javili širom Evrope i Bliskog istoka. U ovim mitovima se jedna generacija bogova sukobljava sa vladajućom grupom. Nekada stari bogovi bivaju zbačeni s vlasti a nekad pobunjenici izgube i ili potpuno izgube vlast ili budu uključeni u panteon.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ About.com: Odeljak o antičkoj i klasičnoj istoriji Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. jun 2011); Hesiod, Teogonija 617-643: I oni su se, vođeni ogorčenim besom, borili neprestano jedni s drugima u to doba punih deset godina, i teška zavada nije imala kraja ni konca ni za jednu stranu...

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]