Tihoreck
Tihoreck Tihoreck | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Pokrajina | Krasnodarska |
Rejon | Tihorečki rejon |
Osnovan | 1874. |
Status grada | 1926. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2017. | 58.982 |
— gustina | 1.281,66 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 51′ 17″ S; 40° 07′ 31″ I / 45.854722° S; 40.125278° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 80 m |
Površina | 46,02 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 352120−352159 |
Pozivni broj | (+7) 86196 |
OKATO kod | 03 429 |
OKTMO kod | 03 654 101 001 |
Veb-sajt | |
http://admin-tih.ru/ |
Tihoreck (rus. Тихорецк) grad je i značajan regionalni centar na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se na severoistoku Krasnodarske pokrajine i administrativno pripada njenom Tihorečkom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.
Prema podacima nacionalne statističke službe RF za 2017, grad Tihoreck je imao 58.982 stanovnika i bio je dvanaesti po veličini grad u Pokrajini.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Tihoreck se nalazi u severoistočnom delu Krasnodarske pokrajine na nekih 150 km severoistočno od Krasnodara i na oko 165 km jugoistočno od Rostova na Donu. Površina gradske teritorije je 4.602 hektara. Grad leži u nizijskom području Kubanjsko-priazovske nizije, nedaleko od desne obale reke Čelbas, na nadmorskoj visini od oko 80 m.
Tihoreck je i važno saobraćajno čvorište. U gradu se ukrštaju železničke pruge na linijama Rostov na Donu−Mahačkala i Krasnodar−Volgograd. Groz grad prolazi i trasa nacionalnog autoputa R217 „Kavkaz” koji spaja Rostov na Donu sa Bakuom u Azerbejdžanu.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima Tihoreck | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 15,7 (60,3) |
21,8 (71,2) |
28,9 (84) |
33,8 (92,8) |
35,7 (96,3) |
38,2 (100,8) |
39,4 (102,9) |
39,7 (103,5) |
40,2 (104,4) |
35,0 (95) |
25,7 (78,3) |
20,7 (69,3) |
40,2 (104,4) |
Maksimum, °C (°F) | 1,8 (35,2) |
3,2 (37,8) |
9,0 (48,2) |
17,0 (62,6) |
22,8 (73) |
26,8 (80,2) |
30,1 (86,2) |
29,6 (85,3) |
24,1 (75,4) |
16,8 (62,2) |
8,8 (47,8) |
4,0 (39,2) |
16,2 (61,2) |
Prosek, °C (°F) | −1,5 (29,3) |
−0,8 (30,6) |
4,5 (40,1) |
11,6 (52,9) |
17,2 (63) |
21,1 (70) |
24,1 (75,4) |
23,4 (74,1) |
18,2 (64,8) |
11,8 (53,2) |
5,0 (41) |
0,9 (33,6) |
11,3 (52,3) |
Minimum, °C (°F) | −4,7 (23,5) |
−4,8 (23,4) |
0,0 (32) |
6,2 (43,2) |
11,5 (52,7) |
15,4 (59,7) |
18,1 (64,6) |
17,3 (63,1) |
12,2 (54) |
6,7 (44,1) |
1,2 (34,2) |
−2,3 (27,9) |
6,4 (43,5) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | −30,6 (−23,1) |
−26,0 (−14,8) |
−25,4 (−13,7) |
−10,0 (14) |
−0,7 (30,7) |
2,9 (37,2) |
8,8 (47,8) |
7,4 (45,3) |
0,2 (32,4) |
−6,9 (19,6) |
−17,8 (0) |
−22,3 (−8,1) |
−30,6 (−23,1) |
Izvor: Tihoreck pogoda - meteolabs.ru |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Savremeno gradsko naselje razvilo se iz malenog naselja osnovanog oko novosagrađene železničke stanice Tihoreckaja zvanično otvorene 17. maja 1874. godine.
Početkom juna 1924. Tihorecka stanica postaje administrativnim središtem novoosnovanog Tihorečkog rejona, a dve godine kasnije stanica i obližnje naselje spojeni su u jedinstveno naselje koje dobija status zvaničnog grada.
U avgustu 1961. Tihoreck dobija status grada pokrajinske subordinacije, a od decembra 2008. deo je Tihorečkog rejona u kom egzistirao kao jedina gradska opština.[1]
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 61.823 stanovnika, dok je prema procenama za 2017. bilo 58.982 stanovnika.[2] Po broju stanovnika Thoreck se nalazi na 12. mestu u Pokrajini.
1897. | 1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2017. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
5.100 | 37.000 | 49.658 | 60.141 | 63.842 | 67.105[3] | 65.005[4] | 61.823[5] | 58.982 |
Prema podacima iz 2017. Jejsk se nalazio na 280. mestu među 1.112 zvaničnih gradova Ruske Federacije. Prema podacima sa popisa 2010. osnovu populacije činili su etnički Rusi sa udelom od oko 95%, a najbrojnije manjinske zajednice bili su Jermeni sa 1,56% i Ukrajinci (1,43%).
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zakon Krasnodarskogo kraя № 1356-KZ «O preobrazovanii municipalьnogo obrazovaniя gorod Tihoreck»”. 29. decembar 2007. Pristupljeno 17. 12. 2017.[mrtva veza]
- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 17. 12. 2017.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.