Trebič

Koordinate: 49° 13′ 00″ S; 15° 52′ 00″ I / 49.216667° S; 15.866667° I / 49.216667; 15.866667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Trebič
češ. Třebíč
Pogled na stari deo Trebiča
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajVisočina kraj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 38.678
 — gustina671,49 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 13′ 00″ S; 15° 52′ 00″ I / 49.216667° S; 15.866667° I / 49.216667; 15.866667
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina405 m
Površina57,6 km2
Trebič na karti Češke
Trebič
Trebič
Trebič na karti Češke
Ostali podaci
GradonačelnikIvo Uher
Veb-sajt
www.trebic.cz

Trebič (češ. Třebíč, nem. Trebitsch) grad je u Češkoj Republici, u okviru istorijske pokrajine Moravske. Trebič je drugi po veličini grad upravne jedinice Visočina kraj, u okviru kojeg je sedište zasebnog okruga Trebič.

Nekadašnji jevrejski geto i Saborna crkva svetog Prokopija u Trebiču su danas na spisku svetske baštine UNESKOa.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Trebič se nalazi u južnom delu Češke republike. Grad je udaljen od 165 km istočno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Brna, 75 km zapadno.

Trebič se nalazi na reci Jihlavi u oblasti zapadne Moravske. Nadmorska visina grada je oko 400 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Trebiča bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 1277. godine, kao naselje uz istoimeni manastir, a naselje je 1335. godine dobilo gradska prava. Vekovima su glavno stanovništvo u gradu bili Jevreji.

1919. godine Trebič je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Trebič danas ima oko 38.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu stagnira. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.

Gradske znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Nekadašnji jevrejski geto i Saborna crkva svetog Prokopija u Trebiču su danas na spisku svetske baštine UNESKOa.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]