Treskavica

Koordinate: 43° 34′ 59″ S; 18° 21′ 28″ I / 43.58308° S; 18.357749° I / 43.58308; 18.357749
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Treskavica
Treskavica
Geografske karakteristike
Najviša tačkaĐokin toranj
Ndm. visina2.086 m
Koordinate43° 34′ 59″ S; 18° 21′ 28″ I / 43.58308° S; 18.357749° I / 43.58308; 18.357749
Geografija
Treskavica na karti Bosne i Hercegovine
Treskavica
Treskavica
Države Bosna i Hercegovina
Republike Republika Srpska
GrupaDinarske planine
Geologija
Vrsta planinevenačne planine

Treskavica je planinski masiv u južnoj Bosni i Hercegovini, pripada Dinarskim planinama. Spada u venačne planine.[1] Nalazi se zapadno od Kalinovika.[1]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Dominira severnim delom Trebinjsko-fočanske regije. Veći deo planine se nalazi u entitetu Republici Srpskoj, a manji, zapadni deo je smešten u entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine. Prilikom postavljanja međuentitetskih linija razgraničenja, nisu poštovane geografske zakonitosti. Administrativno je podeljena između opština Trnovo (bosanska) i Kalinovik[1] (humska ili hercegovačka).[2]

Treskavica dostiže najveću dužinu od 18 kilometara u pravcu severozapad-jugoistok i taj pravac zauzimaju i njene glavne kose, dok je najveća širina 14 kilometara u pravcu jugozapad-severoistok. Okružena je drugim visokim planiniskim masivima: Jahorina, Bjelašnica, Visočica i Lelijom, od kojih je odeljena dubokim udolinama. Samo se sa južne strane, bez oštrih granica nastavlja u Zagorje.[3]

Treskavica se može podeliti na severni viši i južni nižni deo međusobno podeljenih oštrim krivudavim grebenom (Prisida i Suva lastva), koji na jugu počinje Nikolinim stenama, a završavaju na severu Čabenskim stenama. Severni deo je po flori i fauni daleko zanimljiviji od južnog.[3]

Na Treskavici se nalaze mnogobrojni vrhovi, planinske livade, pašnjaci.[2] Vrhovi se uglavnom nalaze u severnom delu.[4] Najviši vrh (2.086 m), ima tri imena, Đokin toranj (po limenom tornju, koji je kao sklonište izgradio planinar i arhitekta Đoko Petrović i od koga su do danas ostala samo vrata), Paklijaš (zbog surovosti i nepristupačnosti terena) ili Mala ćaba (kaba, kako su ga nazvali meštani iz podnožja, koji su ga posećivali iz religijskih razloga). Od ostalih vrhova ističu se Barice (2.079 m), Pašin vrh (2.070 m), Djevojačka Stijena (2.058 m), Ljeljen (1.977), Oblik (1.876 m).[3][5]

Južni deo Treskavice je monoton i pretežno gola krška visoravan, bez naročitih oblika.[3] Sa zapadne strane je ovičen Velikim trijeskom (1.924 m), a istočni deo Krljinski krš koji kulminira u Krljinskoj Zvijezdi (1.904 m).[6]

Ima razvijene kraške oblike reljefa, sa tragovima pleistocenske glacijacije. Građena je od verfenskih škriljaca i crvenkastog peščara, preko kojih leže donjotrijaski krečnjaci. Iznad njih su krečnjasti slojevi otvorene boje, koji se završavaju dolomitnim krečnjakom.[6]

Severoistočnim podnožjem prolazi put SarajevoFoča.

Treskavica je najviša sarajevska planina, i samo za 300 metara niža od najviše planine u Bosni i Hercegovini. Kada je vreme sunčano sa vrha se može videti do Crne Gore i Jadranskog mora.

Znatnim delom je prekrivena listopadnom i četinarskom šumom. Na samoj planini se nalazi i udolina pod nazivom Gvozno.

Naziv[uredi | uredi izvor]

Naziv je dobila po svojoj sklonosti ka treskanju, odnosno zemljotresima. Na području planine Treskavice postoji geološki rased u zemljinoj kori.[7] U poslednjih 100 godina na području Treskavice se svakodnevno dešavaju manji potresi. Najjači zemljotres je zabeležen 11. juna 1962. godine, sa 6 stepeni magnitude po Rihterovoj skali u hipocentru.[8]

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Voda predstavlja prilično obilan resurs.

Izvori i reke[uredi | uredi izvor]

Planina Treskavica ima oko 365 vrela.[2] Na obroncima Treskavice se nalaze brojni izvori rečica, pritoka Neretve, Bosne i Drine.[1] Izvori pitke vode su Ljuštra i Širokarka. Hidrografsku okosnicu čini reka Željeznica, koja nastaje kod mesta Turovi, od Godinjskog i Hrasničkog potoka,[9] zatim Dobropoljska rijeka, rijeka Ljuta i Rakitnica.[2]

Jezera[uredi | uredi izvor]

Na Treskavici se nalazi veliki broj jezera, koja se napajaju iz lednika, podjezerskih izvora, okolnih izvora i potoka. Do većine jezera se ne može prići automobilom. Veliki broj ovih jezera su glacijalnog porekla, nastala za vreme poslednjeg ledenog doba, pre oko dva miliona godina.[7]

Na jednoj ravni, oivičenoj strmim stenama: Čabenske stene, Suve lastve i Nikolinim stenama nalaze se Veliko, Crno, Bijelo i Platno jezero.[3]

Flora[uredi | uredi izvor]

Do visine od 1.500 metara, nalaze se guste šume. U nižim predelima preovlađuju bukove šume, razno šiblje i drugo drveće, među njima najviše crveni javor (lat. Acer obtusatu). U višim predelima ima samo bukve, čija stabla dostižu visinu od preko 30 metara, a na onim najvišim predelima, uz bukvu ima i jele. Na predelima višim od 1.500 m preovlađuje goli krš, na kome se može naći klekovina (lat. Pinus montana).[11][12]

U bukovim šumama je zastupljena niska šumska flora. Ima ciklame (lat. Cyclamen), jagorčevina(lat. Primula acaulis), paprat (lat. Polypodium i lat. Pteridium),[11] jedić (lat. Aconitum toxicum), breberina (lat. Anemonenemorosa), vratić (lat. chrysanthemum macrophylum), božurak (lat. Planthatera bifolia).[12]

Uz gornje slojeve šumskog pojasa mogu se naći smrdnjika (lat. Pistacia terebinthus), medveđe grožđe, mlivnjača, borovnica, a na najvišim visinama tresinica (Dryas octopetala), šimširka (lat. Berberis vulgaris). U planinskim lukama ima mnogo cveća žuti jablan (lat. Trollius europaeus), beli jablan (lat. Anemone narcissiflora), čemerika (lat. Veratrum album),[12] a veoma je rasprostranjena lincura, kaluđerak (lat. Gentiana verna), žuta lincura (lat. Gentiana lutea),[13], krapuca (lat. Gentiana dinarica)[12]

Na livadama ima matičnjak (lat. Melissa), origanum (lat. Origanum), ljutić (lat. Ranunculus), a u krševitim predelima zvončić (lat. Campanula), karanfil (lat. Dianthus), mlečika (lat. Euphorbia), čubar (lat. Satureja).[11]

Na pašnjacima, gde boravi stoka ima šćavljak (lat. Rumex alpinus).[12]

U jezerskim kotlinama, oko vrela i jezera se nalazi orhideja (lat. Orchis bosniaca).[11]

Na najvišim predelima, oko snežnika se nalaze planinska zvončica (lat. Soldanella alpina) i žuta ljubičica (lat. Viola zoysii).[12]

Osim toga, na Treskavici se može naći žuta šumska ljubičica (lat. Viola biflora),[11] žuti planinski lan (lat. Linum capitatum), Thlaspi alpestre, Pedicularis leucodon, pucavac (lat. Silene sendtneri), alpska urezica (koturak) (lat. Homogyne alpina), norveško smilje (lat. Gnaphalium norvegicum), Alyssum Wulfenianum, Bellidiastrum Miehelii, Aleliemilla alpina, banatski šafran (lat. Crocus banaticus), Cerastium Moesiacum, Alsine Arduini, planinska bokvica (lat. Plantago montana), Ajuga pyramidalis.[13]

Od ređih i ugroženih vrsta zastupljeni su i: planinski maslačak (lat. Taraxacum apeninum),[14] (lat. Lathyrus laevigatus),[15] srpska pančićija lat. Pancicia serbica) na oko 1750 m,[16], obrubljena kamenjarka (lat. Saxifraga marginata Sternb),[17] (lat. Minuartia graminifolia)[18] (lat. Scrophularia laciniata),[19] rumenjača (lat. Onosma stellulata),[20] (lat. Pinguicula bicolor),[21] Kohova lincura (lat. Gentiana acaulis),[22] patuljasti zvončić (lat. Campanula cochleariifolia),[23] modar zvončić (lat. Campanula serpyllifolia),[24] veliki volujak (lat. Telekia speciosa),[25] moravka (lat. Arnica montana),[25] dinarski radić (lat. Crepis dinarica),[26] ({{jez-lat|Uvularia amplexifolia}),[27]

Fauna[uredi | uredi izvor]

Na Treskavici žive tetreb, orao, jastreb i jarebica, zec, veverica, jazavac, kuna, divokoza, srna, medved, vuk, lisica, divlja svinja, divlja mačka.[2]

Od zmija ima poskok, šarka i belouška.[2]

U rekama i jezerima ima pastrmke, a u podnožju planine mogu se sresti i lipljen, mladica, škobalj i klen.[2]

Klima[uredi | uredi izvor]

Na Treskavici vlada prava planinska klima. Iznad Treskavica se ukrštaju mediteranske i severnokontinentalne struje, što izaziva česte promene vremena.[2]

Izletišta[uredi | uredi izvor]

Treskavicu je najbolje posetiti od polovine juna do polovine septembra, a najlepši period je pred kraj proleća, kada je vegetacija u punom cvatu.[28]

  • „Sustavac“ podno Velikog Kožljena, na obali Hrasničkog potoka, 7 km udaljeno od Trnova, na 1.180 metara nadmorske visine[2]
  • Planinarski dom kod Paleža u neposrednoj blizini vodopada “Skok”, na 1.258 metara nadmorske visine, udaljen 10 km od Trnova. U avgustu mesecu, organizuje se sačijada, a septembru berba borovnica.[9]
  • Kazani na Željeznici kod sela Turovi.

Lovište[uredi | uredi izvor]

Na Treskavici je ustanovljeno tipično planinsko lovište površine 8.049 hektara.[29]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g PMF Banja Luka 2006, str. 162.
  2. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m Bilten 2012, str. 17.
  3. ^ a b v g d Girometa 1937, str. 338.
  4. ^ Popović 1935, str. 37.
  5. ^ Popović 1935, str. 38.
  6. ^ a b Popović 1935, str. 39.
  7. ^ a b Šarenkapa & 24. 12. 2016.
  8. ^ Ćenanović 2010, str. 36.
  9. ^ a b Bilten 2012, str. 18.
  10. ^ a b Plavša & Ristić 2010, str. 49.
  11. ^ a b v g d Girometa 1937, str. 339.
  12. ^ a b v g d đ Popović 1935, str. 42.
  13. ^ a b Klaić 1878, str. 2.
  14. ^ Đug 2013, str. 270.
  15. ^ Đug 2013, str. 83.
  16. ^ Đug 2013, str. 96.
  17. ^ Đug 2013, str. 131.
  18. ^ Đug 2013, str. 146.
  19. ^ Đug 2013, str. 175.
  20. ^ Đug 2013, str. 166.
  21. ^ Đug 2013, str. 191.
  22. ^ Đug 2013, str. 210.
  23. ^ Đug 2013, str. 231.
  24. ^ Đug 2013, str. 242.
  25. ^ a b Đug 2013, str. 248.
  26. ^ Đug 2013, str. 275.
  27. ^ Đug 2013, str. 294.
  28. ^ Popović 1935, str. 44.
  29. ^ Elaborat 2015, str. 70.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]