Tribali

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tribali su pleme čija istorija počinje u periodu prelaza iz bronzanog u gvozdeno doba, orijentaciono oko 1300. p. n. e. O njima se fragmentarno govori, a najraniji istoričari, pre svih Grci, na području današnje Srbije, odnosno u Pomoravlju, Podunavlju i Panoniji govore o Dačanima, Tribalima i Singinima. To je period oko 6. veka. p. n. e.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Teritorija na kojoj su živjeli Tribali u 5. vijeku prije Hrista, prema Herodotu, nalazi se zapadno od rijeke Iskar u Bugarskoj. Između ostalog zabilježio je i ovo: „Iz ilirske zemlje teče prema sjeveru rijeka Angro i utiče u Tribalsku ravnicu i u rijeku Brongo, a Brongo se uliva u Istar.”

Očigledno je da je riječ o Južnoj Moravi, odnosno o Velikoj Moravi koja se uliva u Dunav. Na taj način se Tribalska dolina vezuje za Pomoravlje i Podunavlje.

Prema istraživanjima dr Milorada Stojića, Tribali su naseljavali oblast cijelog srpskog Podunavlja, kompletno Pomoravlje, donju Posavinu, dio Kolubare, istočnu Srbiju, sjeverozapadnu Bugarsku i na jugu do Skoplja u Makedoniji. Za njih se mogu vezati i otkrića iz kneževskih grobova sa srebrnim i zlatnim nalazima. Riječ je o nalazima, odnosno pojasevima tipa „mramorac”, pa prema tome kontinuitet Tribala na ovim područjima traje više od hiljadu i po godina, odnosno od 13. vijeka prije Hrista, pa sve do 2. vijeka hrišćanske ere. Sve to je potvrđeno i arheološkom građom, nalazima sa lokaliteta koji pripadaju Tribalima.

Laonik Halkokondil, u svom delu Dokazi istorije, govori o poreklu Tribala i Ilira, kako su tada nazivali Srbe kao autohtoni narod na Helmu[1].

Vijesti o Tribalima bile su sporadične sve do njihovog upada u tadašnju Makedoniju, kao i borbama koje je vodio kralj Filip II Makedonski sa njima. Bilo je to 344/3 godine. Isokrat u svom govoru o Tribalima napominje da je riječ o moćnom i složnom narodu. Justin je napisao da su Tribali presreli Filipa kada se vraćao sa pohoda na Skite tražeći dio plijena. Kako ga nisu dobili, došlo je do sukoba u kome je Filip teško ranjen.

Na moćne i mnogoljudne Tribale, u proljeće 335. godine, pošao je i Aleksandar Veliki. On je htio da osigura nemirnu granicu sa te strane kako bi kasnije spokojno krenuo u veliki pohod ka Indiji. Deset dana je putovao Aleksandar dok nije stigao na planinu Helm (Balkan). Nakon pobjede nad Tračanima nastavio je ka rijeci Iskar gdje ga je sačekao Tribalski kralj Sirm po kome je Srem dobio ime kao i rimski grad Sirmijum (današnja Sremska Mitrovica). Tribali su pružili žilav otpor, ali su na kraju morali da popuste pred nadmoćnijom vojskom velikog Aleksandra Makedonskog.

Zbog neočekivano snažnog otpora, kakav nije očekivao, Aleksandar Makedonski je sa ponosom rekao: „Pokorio sam Trakiju, Ilirik, sa gospodarima Tribalima i Mezima."

Na Tribale podsjećaju i mnogi hidronimi i toponimi.

  • Tribal, selo u crikveničkom kraju,
  • Triban, selo u okolini Benkovca,
  • Tribija, zaselak u visočkom kraju u Bosni,
  • Tribinal, vrh na planini Mosor,
  • Travunija (Hercegovina), dugo je u zapisima nazivana Trivalijom...

Tribali kao Srbi[uredi | uredi izvor]

Pojam „Tribali” se često susreće u radovima vizantijskih i drugih evropskih autora srednjeg veka, koji se isključivo odnosio na Srbe.[2][3][4][5][6] Neki od ovih autora sasvim jasno naznačavaju da je „tribalski” sinonim za „srpski” [7][8][9][10][11] Nikita Honijat poznat i kao Nikita Akominat (1155—1215 ili 1216) u svojoj istoriji o vladavini cara Jovana Komnina navodi sledeće: „... Kratko nakon toga, vodio je pohod protiv naroda Tribala (koji se takođe mogu nazvati i Srbima) ...” [12] Mnogo kasnije, Dimitrije Halkokondil (1423—1511), pišući o hrišćanskom plemiću koji je primio islam, kaže: „... Taj Mahmud, sin Mihajla, je Tribal, što znači Srbin, po svojoj majci i Grk po svom ocu.”[13] I Mehmed II Osvajač pominje Tribaliju u svojim opisima pljačkanja Srbije.[14]

Ivan Jastrebov je pisao da je srpski kralj [15] [16] Jovan Vladimir vladao i ovim predelima: Debrom, Matom, Dukađinom i dr. sa Dračem. Taj predeo se zvao „Trivalija” („Tribalija”). Kasnije Trivalijom vlada kralj Vladislav, kao i gradom Dračem. Posle opet vladaju srpski kraljevi i carevi. Za vreme cara Dušana vladao je njegov šurak Komnin i bio je vrhovni upravitelj Albanije. [17]

Prvi srpski kralj Mihailo Vojislavljević, vladar Duklje čije kraljevstvo tokom 1046. godine, njegov savremenik Georgije Kedrin naziva: "Triballorum ac Serborum principatum".[18]. Takođe prema Georgiju Kedrinu (tokom 1050-ih) i Jovanu Skilici (oko 1057), Mihailo je "Arhont Srba i Tribala" (Τριβαλλών και Σέρβων...αρχηγός[19]/ Τριβαλλῶν καὶ Σέρβων...ἀρχηγός).[20]

U 15. veku, na grbu "Tribalije" prikazan je divlji vepar sa strelom probodenom kroz glavu, koji se pojavljuje na grbu Srpskog carstva cara Dušana (1331–1355).[21] Ovaj motiv je 1415. godine korišćen na grbu Srpske despotovine podsećajući na neke od ličnih pečata despota Stefana Lazarevića prema rukopisu Zbornika „Sabora u Konstanci“.[22] Pavle Riter Vitezović takođe prikazuje "Tribaliju" sa istim motivom 1701. godine,[23] kao i Hristofor Žefarović ponovo 1741. godine.[24]

Nakon smrti cara Dušana i raspada Srpskog carstva, Jovan Kantakuzin zapisao je: „U isto vreme umro je i kralj, vladar Tribala (to jest car Dušan) i ne mali metež se rasplamsa među Tribalima (to jest Srbima). Naime i Simeon (Nemanjić), kraljev brat... težio je za čitavom vlašću nad Tribalima...” Prema Nićiforu Grigori, u vreme krunisanja Dušana za cara njegova država je podeljena između Dušana i njegovog sina Uroša kao formalnih savladara pri čemu navodi „...Α od tada ca sinom je podelio čitavu državu: njemu [sinu] ustupio je da po tribalskim običajima vlada [zemljom]...”[25]

Marin Barleti (1450—1513), u svojoj biografiji o Skenderbegu (objavljenoj između 1508—10) napisao je da je otac Skenderbegove majke Vojislave, bio „tribalski plemić” (lat. pater nobilissimus Triballorum princeps).[26] U drugom poglavlju u kojem se govori o stanovnicima gornjeg Debra, koji su branili Svetigrad, Barleti ih naziva "Bugarima ili Tribalima" (Bulgari sive Tribali habitant).[27]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Laonik Halkokondil – Dokazi istorije”. Prometej (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-04. 
  2. ^ The development of the Komnenian army: 1081–1180 na sajtu Gugl knjige
  3. ^ Stuck Whilhelm (Guilielmus Stukius Tigurinus), Comments on Arriani historici et philosophi Ponti Euxini et maris Erythraei Periplus, Lugduni, 1577, p. 51
  4. ^ John Foxe (1517–1587) Acts and Monuments, Published by R.B. Seeley & W. Burnside, London, 1837, vol. 4, p. 27
  5. ^ „Balkan history - Thracian tribes”. eliznik.org.uk. Pristupljeno 2015-09-13. 
  6. ^ The letters of Manuel II Palaeologus na sajtu Gugl knjige
  7. ^ „JSTOR: The English Historical Review, Vol. 53, No. 209 (Jan., 1938)”. jstor.org. str. 129—131. Pristupljeno 2015-09-13. 
  8. ^ Mehmed II the Conqueror and the fall of the Franco-Byzantine Levant to the Ottoman Turks Page 65, 77: "Triballians = Serbs"
  9. ^ The letters of Manuel II Palaeologus na sajtu Gugl knjige: "The Triballians are the Serbs"
  10. ^ The Journal of Hellenic studies Page 48: "Byzantine historians [...] calling [...] Serbs Triballians"
  11. ^ Studies in late Byzantine history and prosopography na sajtu Gugl knjige: "Serbs (were) Triballians"
  12. ^ Historia ed J. van Dieten, Nicetae Choniatae historia ..., Berlin, DeGruyter, 1975, chapter "Reign of Lord Ioannes Komnenos", pp. 4-47 (in medieval Greek language)
  13. ^ D. Chalkocondyles (Chalkondyles) cited in C. Paparrigopoulos History of the Greek nation, Athens, 1874, vol. 5, p. 489, in Greek language.
  14. ^ History of Mehmed the Conqueror na sajtu Gugl knjige
  15. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 321. Beograd: Službeni glasnik. 
  16. ^ Farlati, Danijele. Illyricum sacrum, VII, pp. 437, levi stubac pri dnu strane. 
  17. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 466. Beograd: Službeni glasnik. 
  18. ^ Cedrenus II, col. 338
  19. ^ Georgius (Cedrenus.); Jacques Paul Migne (1864). Synopsis historiōn. Migne. str. 338. „Τριβαλλών και Σέρβων” 
  20. ^ Skylitzes 475.13-14
  21. ^ The first Serbian uprising and the restoration of the Serbian state, p. 164
  22. ^ „- O grbu Grada :: Zvaničan sajt grada Kragujevca”. kragujevac.rs. Arhivirano iz originala 23. 10. 2016. g. Pristupljeno 2015-09-13. 
  23. ^ Stemmatographia sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio, 1701
  24. ^ Balkanika, Issue 28, p. 216
  25. ^ VIINJ, VI 1986, str. 270.
  26. ^ Noli 1947, pp. 189: "writes: "Uxori Voisavae nomen erat, non indignam eo viro, tum pater nobilissimus Tribalorum princeps ...""; Barletius, l. I, fo 2: "... Triballorum princeps"
  27. ^ Barletius (1537). De vita, moribus ac rebus. str. 139—140. ; Barletius, l. V, fo. 62: "Superior Dibra montuosa est et aspera, ferax tarnen et Macedoniam tum ipsa loci vicinitate, tum similitudine morum contingens. Bulgari sive Tribali habitant"

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Tribali na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Трибали&oldid=27687708”