Trikala

Koordinate: 39° 33′ 00″ S; 21° 46′ 00″ I / 39.55° S; 21.766667° I / 39.55; 21.766667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trikala
Τρίκαλα
Trikala - središte grada uz reku Liteos
Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaTesalija
OkrugTrikala
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.81.355[1]
 — gustina133,70 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate39° 33′ 00″ S; 21° 46′ 00″ I / 39.55° S; 21.766667° I / 39.55; 21.766667
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina115 m
Površina608,48 km2
Trikala na karti Grčke
Trikala
Trikala
Trikala na karti Grčke
Poštanski broj421
Registarska oznakaΤΚ

Trikala (grč. Τρίκαλα), je upravno sedište prefekture Trikala, u okviru periferije Tesalije u središnjem delu Grčke.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Trikala nalazi se u zapadnom delu Tesalijske ravnice, na reci Liteos. Zapadno od grada uzdiže se masiv Pinda. Nadmorska visina ghrada je 115 m.

Klima u Trikali je izmenjena varijanta sredozemne klime, za koju su osobene izuzetno žarna leta i hladnije zime sa ne baš tako retkim snegom.

Ovde postoji KK Trikala.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi podaci o području Trikale vežu se za naselje „Trika“ iz vreme Homera. Po legendi, ovde su rođena 3 argonauta, a možda i boga medicine Asklepija. Ovo se pretpostavlja po položaju drevne građevine Asklepiona (lečilišnog mesta), najstarijeg u Grčkoj, a čiji su ostaci nađeni u središnjem delu današnje Trikale.

Kasnije gradom vladaju antička Makedonija i Rim, a u srednjem veku grad je bio najviše u okviru Vizantije, kratko pod Bugarskom i Srbijom, da bi u 15. veku grad pao pod osmansku vlast. Bila je prestonica polubrata cara Dušana, Siniše. Pod Turcima Trikala ostaje sledeća 4 veka. Grad pripada savremenoj Grčkoj 1881. g.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
2011.
81.355[1]

Trikala ima 51.862 stanovnika i treći je po veličini grad Tesalije. Stanovništvo su uglavnom etnički Grci.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Trikala je privredni centar, poljoprivredno orijentisanog regiona u kome se nalazi. U okolini postoji veliki broj malih preduzeća koji se bave proizvodnjom duvana, voća, povrća i pamuka, a, u vezi sa tim, u gradu dominira prehrambena industrija.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Detailed census results 2011”. Arhivirano iz originala 16. 10. 2015. g. Pristupljeno 7. 5. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]