Trka na 400 metara sa preponama
Trka na 400 metara sa preponama je olimpijska atletska disciplina u kojoj je cilj pretrčati jedan krug na atletskoj stazi (400 metara), i pri tome preskočiti deset prepona raspoređenih na jednakoj udaljenosti. Svaki trkač trči u zasebnoj stazi. Kao i kod trka na 100 i 110 m, trkači smeju dodirivati i obarati prepone, ali diskvalifikuju se ako namerno obore preponu ili izbace nogu ili stopalo van prepone.
Trke sa preponama, koje nisu postojale u Staroj Grčkoj, vode poreklo iz konjičkog sporta. Poput trke od 120 jardi, i trka od 440 jardi je zvanično predstavljena na atletskom susretu između univerziteta Kembridž i Oksford 1864. Pošto su Francuzi krajem XIX veka dužinu ove trke preveli u metrički sistem, ona je uvrštena u olimpijske discipline u muškoj konkurenciji na Olimpijskim igrama u Parizu 1900. Osamdeset četiri godine kasnije, u Los Anđelesu, i trka na 400 m sa preponama za žene postala je olimpijska disciplina.
Muškarci preskaču prepone visine 91.4 sm, dok žene preskaču visinu od 76.2 sm.
Dužina koraka[uredi | uredi izvor]
U zavisnosti od visine i snage trkača, muškarci pretrčavaju između prepona u razmacima od 13 do 15 koraka između, a žene trče u razmacima od 15 do 17 koraka. Ovo ne uključuje korak sletanja sa prethodne prepone. Edvin Moziz je bio prvi čovek koji je održao ritam od 13 koraka tokom cele trke. U ranim fazama treninga za trku na 400 metara sa prepopnama, mnogi treneri treniraju svoje sportiste da savladavaju prepone sa obe noge. Ovo je korisna veština za učenje jer dužina njihovog koraka može da se smanji, pošto se trkač umara u kasnijim fazama trke.
Tehnika trčanja[uredi | uredi izvor]
Što se tiče tehnike i izdržljivosti, trka na 400 metara s preponama je verovatno najzahtevnija disciplina u produženom sprintu i trkama sa preponama.[1] Sportisti moraju biti u stanju da trče brzo i da održavaju brzinu. Dobra tehnika trčanja s preponama i ravnomeran ritam koraka između prepona su presudni.[2] Štaviše, trkači na 400 metara sa preponama moraju posedovati anaerobnu izdržljivost tokom poslednjih 150 do 100 metara trke zato što se mlečna kiselina akumulira u telu usled anaerobne glikolize.[3]
Svetski rekordi[uredi | uredi izvor]
- muškarci: 45,94 sekundi: Karsten Varholm, Norveška, 3. avgust 2021. u Tokiju
- žene: 50,68 sekundi: Sidni Meklohlin-Levron (SAD), 22. jul 2022. u Judžinu
Olimpijski rekordi[uredi | uredi izvor]
- muškarci: 45,94 sekundi: Karsten Varholm, Norveška, 3. avgust 2021. u Tokiju
- žene: 51,46 sekundi: Sidni Meklohlin-Levron (SAD), 4. avgust 2021. u Tokiju
Rekordi svetskih prvenstava[uredi | uredi izvor]
- muškarci: 46,29 sekundi: Alison dos Santos, Brazil, 19. jul 2022. u Judžinu
- žene: 50,68 sekundi: Sidni Meklohlin-Levron (SAD), 22. jul 2022. u Judžinu
Najuspešniji atletičari[uredi | uredi izvor]
- Dvostruki olimpijski pobednici:
- Glen Ešbi Dejvis (SAD): 1956. i 1960.
- Edvin Moziz (SAD): 1976. i 1984. (takođe bronza 1988)
- Andželo Tejlor {SAD}: 2000. i 2008.
- Trostruku svetski prvak:
- Karsten Varholm (NOR): 2017., 2019. i 2023.
- Dvostruki svetski prvaci:
- Edvin Moziz (SAD): 1983. i 1987.
- Feliks Sančez (DOM): 2001. i 2003. (osvojio srebro 2007.)
- Neža Biduan (MAR): 1997 i 2001 (osvojila srebro 1999.)
- Džejna Rolinson (AUS): 2003. (i kao Džejna Pitman 2007).
Najbrži trkači svih vremena*[uredi | uredi izvor]
Muškarci[uredi | uredi izvor]
Rang | Vreme | Atletičar | Država | Datum | Mesto | Napomena |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | 45.94 | Karsten Varholm | Norveška | 3. avgust 2021 | Tokio | [4] |
2 | 46.17 | Rej Bendžamin | SAD | 3. avgust 2021 | Tokio | [4] |
3 | 46.29 | Alison dos Santos | Brazil | 19. jul 2022 | Judžin | [5] |
4 | 46.78 | Kevin Jang | SAD | 6. avgust 1992 | Barselona | |
5 | 46.98 | Abderahman Samba | Katar | 30. jun 2018 | Pariz | [6] |
6 | 47.02 | Edvin Moziz | SAD | 31. avgust 1983 | Koblenc | |
7 | 47.03 | Brajan Bronson | SAD | 21. jun 1998 | Nju Orleans | |
8 | 47.08 | Kajron Mekmaster | Britanska Devičanska Ostrva | 3. avgust 2021 | Tokio | [4] |
9 | 47.10 | Samjuel Matete | Zambija | 7. avgust 1991 | Cirih | |
10 | 47.19 | Andre Filips | SAD | 25. septembar 1988 | Seul | |
11 | 47.23 | Amadu Dijaba | Senegal | 25. septembar 1988 | Seul | |
12 | 47.24 | Keron Klement | SAD | 26. jun 2005 | Karson | |
13 | 47.25 | Feliks Sančez | Dominikanska Republika | 29. avgust 2003 | Sen Deni | |
Andželo Tejlor | SAD | 18. avgust 2008 | Peking | |||
15 | 47.30 | Beršon Džekson | SAD | 9. avgust 2005 | Helsinki | |
16 | 47.34 | Rašon Klark | Jamajka | 21. avgust 2023 | Budimpešta | [7] |
17 | 47.37 | Stefan Dijagana | Francuska | 05. jul 1995 | Lozana | |
18 | 47.38 | Deni Heris | SAD | 10. jul 1991 | Lozana | |
Trevor Besit | SAD | 21. avgust 2023 | Budimpešta | [7] | ||
20 | 47.41 | Vilfred Apio | Francuska | 19. jul 2022 | Judžin | [5] |
21 | 47.43 | Džejms Karter | SAD | 9. avgust 2005 | Helsinki | |
22 | 47.48 | Harald Šmid | Zapadna Nemačka | 8. septembar 1982 | Atina | |
23 | 47.53 | Hadi Souan Al-Somaili | Saudijska Arabija | 27. septembar 2000 | Sidnej | |
24 | 47.54 | Derik Adkins | SAD | 5. jul 1995 | Lozana | |
Fabricio Mori | Italija | 10. avgust 2001 | Edmonton |
Žene[uredi | uredi izvor]
Rang | Vreme | Atletičarka | Država | Datum | Mesto | Napomena |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | 50.68 | Sidni Meklohlin-Levron | SAD | 22. jul 2022 | Judžin | [8] |
2 | 51.45 | Femke Bol | Holandija | 23. jul 2023 | London | [9] |
3 | 51.58 | Dalila Muhamed | SAD | 4. avgust 2021 | Tokio | [10] |
4 | 52.34 | Julija Pečonkina | Rusija | 8. avgust 2003 | Tula | |
5 | 52.39 | Šamir Litl | SAD | 4. jul 2021 | Stokholm | [11] |
6 | 52.42 | Malani Voker | Jamajka | 20. avgust 2009 | Berlin | |
7 | 52.47 | Lašinda Demuš | SAD | 1. septembar 2011 | Daegu | |
8 | 52.61 | Kim Baten | SAD | 11. avgust 1995 | Geteborg | |
9 | 52.62 | Tonja Baford-Bejli | SAD | 11. avgust 1995 | Geteborg | |
10 | 52.74 | Seli Ganel | Velika Britanija | 19. avgust 1993 | Štutgart | |
11 | 52.77 | Fani Halkia | Grčka | 22. avgust 2004 | Atina | |
12 | 52.79 | Sandra Farmer-Petrik | SAD | 19. avgust 1993 | Štutgart | |
Kaliz Spenser | Jamajka | 5. avgust 2011 | London | |||
14 | 52.81 | Rašel Klejton | Jamajka | 24. avgust 2023 | Budimpešta | [12] |
15 | 52.82 | Dion Hemings | Jamajka | 31. jul 1996 | Atlanta | |
16 | 52.83 | Zuzana Hejnova | Češka | 15. avgust 2013 | Moskva | |
17 | 52.89 | Daimi Pernia | Kuba | 25. avgust 1999 | Sevilja | |
18 | 52.90 | Neža Biduan | Maroko | 25. avgust 1999 | Sevilja | |
19 | 52.92 | Natalija Antjuk | Rusija | 30. jul 2010 | Barselona | |
20 | 52.94 | Marina Stepanova | Sovjetski Savez | 17. septembar 1986 | Taškent | |
21 | 52.95 | Šina Džonson | SAD | 11. jul 2004 | Sakramento | |
Kori Karter | SAD | 25. jun 2017 | Sakramento | |||
23 | 52.96 | Ana Riškova | Ukrajina | 4. jul 2021 | Stokholm | [11] |
24 | 53.02 | Irina Privalova | Rusija | 27. septembar 2000 | Sidnej | |
25 | 53.08 | Dženiv Rasel | Jamajka | 4. avgust 2021 | Tokio | [10] |
Briton Vilson | SAD | 25. jun 2022 | Judžin | [13] |
*Ažurirano 15. oktobra 2023.[14][15]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Osvajačice olimpijskih medalja u atletici — 400 metara prepone za žene
- Osvajači olimpijskih medalja u atletici — 400 metara prepone za muškarce
- Osvajačice medalja na svetskim prvenstavima — 400 metara prepone za žene
- Osvajači medalja na svetskim prvenstavima — 400 metara prepone za muškarce
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Lindeman, Ralph; McGill, Kevin, ur. (proleće 1995). „400 Meter Hurdle Theory”. Track Coach. El Camino Real: Track & Field News. (131): 4169–4171. ISSN 0041-0314. OCLC 477310277.
- ^ Schiffer, Jürgen (2012). „The 400m Hurdles”. International Amateur Athletic Federation. New Studies in Athletics. Aachen: Meyer & Meyer Sport.
- ^ Iskra, Janus (1991). „Endurance in the 400 metres Hurdles”. International Amateur Athletic Federation. "". New Studies in Athletics. Aachen: Meyer & Meyer Sport. 6 (2): 43—50. ISSN 0961-933X. OCLC 751170802.
- ^ a b v „Men's 400m Hurdles Results” (PDF). olympics.com. 3. 8. 2021. Arhivirano iz originala (PDF) 3. 8. 2021. g. Pristupljeno 18. 8. 2021.
- ^ a b „Men's 400m Hurdles Final Results” (PDF). World Athletics. 19. 7. 2022. Pristupljeno 22. 7. 2022.
- ^ „400m Hurdles Results” (PDF). sportresult.com. 30. 6. 2018. Pristupljeno 1. 7. 2018.
- ^ a b „400m Hurdles Semifinal Results Summary” (PDF). World Athletics. 21. 8. 2023. Pristupljeno 21. 8. 2023.
- ^ „400m Hurldes Final Results” (PDF). World Athletics. 22. 7. 2022. Pristupljeno 23. 7. 2022.
- ^ „400m Hurldes Results” (PDF). sportresult.com. 23. 7. 2023. Pristupljeno 23. 7. 2023.
- ^ a b „Athletics - Final Results”. olympics.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2021-07-31. g. Pristupljeno 2021-08-04.[mrtva veza]
- ^ a b Jess Whittington (4. 7. 2021). „Duplantis soars over meeting record in Stockholm”. World Athletics. Pristupljeno 16. 7. 2021.
- ^ „400m Hurdles Final Results” (PDF). World Athletics. 24. 8. 2023. Pristupljeno 26. 8. 2023.
- ^ Karen Rosen (26. 6. 2022). „McLaughlin breaks world 400m hurdles record with 51.41 at US Championships”. World Athletics. Pristupljeno 28. 6. 2022.
- ^ „400 Metres Hurdles - women - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-10-14.
- ^ „400 Metres Hurdles - men - senior - outdoor”. worldathletics.org. Pristupljeno 2023-10-14.