Tršić (Loznica)

Koordinate: 44° 30′ 29″ S; 19° 16′ 08″ I / 44.5081° S; 19.2689° I / 44.5081; 19.2689
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tršić
Dvorište Vukove kuće
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMačvanski
GradLoznica
Stanovništvo
 — 2022.Pad 1.124
Geografske karakteristike
Koordinate44° 30′ 29″ S; 19° 16′ 08″ I / 44.5081° S; 19.2689° I / 44.5081; 19.2689
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina233 m
Tršić na karti Srbije
Tršić
Tršić
Tršić na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj15303
Pozivni broj015
Registarska oznakaLO

Tršić je naseljeno mesto grada Loznice, u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 1.124 stanovnika. Nalazi se 9 km jugoistočno od Loznice.

Ovde se od septembra 2017. nalazi Obrazovno-kulturni centar „Vuk Karadžić”.[1]

Prostor oko Spomen kuće Vuka Stefanovića Karadžića u Tršiću, manastir Tronoša i šire okruženje, koji zajedno čine celinu kulturnih i prirodnih vrednosti materijalnog i nematerijalnog nasleđa, proglašen je uredbom Vlada Srbije zaštićenim područjem izuzetnog značaja jula 2019. godine.[2] Ovde se nalazi Predeo izuzetnih odlika „Kulturni predeo Tršić – Tronoša”.[3]

Takmičenje[uredi | uredi izvor]

Selo je rodno mesto srpskog filologa i reformatora srpskog jezika Vuka Stefanovića Karadžića. Stoga Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije svake godine u saradnji sa Društvom za srpski jezik i književnost Srbije krajem maja baš u njemu organizuje Republičko takmičenje iz srpskog jezika i jezičke kulture za učenike sedmog i osmog razreda osnovnih i svih razreda srednjih škola iz države.[4]

OŠ „Vukova spomen škola”[uredi | uredi izvor]

Učenici treće i četvrte godine srednjih škola koji osvoje jedno od prva tri mesta oslobođeni su polaganja ispita iz ove oblasti prilikom upisa na Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu i priznaje im se da su postigli maksimalan broj bodova.[5] U selu se nalazi etnografski park sa spomen-kućom, objekti narodne arhitekture i objekti namenjeni posetiocima.

Etno park[uredi | uredi izvor]

Prilikom izrade etno-parka naročita pažnja bila je posvećena želji da se trajno obeleži i sačuva uspomena na Vuka i njegovo delo, kao i da se očuvaju prirodna sredina i prostorne vrednosti. Pored Vukove spomen kuće sa okućnicom, kao centralnog mesta, etnografski spomen park sadrži veći broj građevina narodnog neimarstva, karakterističan za život ljudi iz Jadra u 19. veku. U dolini reke Žeravije, od ulaza do spomen kuće postavljeni su vajati, magaze, kačare, vodenice potočare, kao i objekti namenjeni posetiocima restorani i prodavnice suvenira.[6]

Na saborištu, nekoj vrsti amfiteatra sa pozornicom, na kojoj se svake godine u septembru održava Vukov sabor, izgrađena je crkva brvnara i zvonik, koju je 2003. godine osveštao Episkop šabački Lavrentije u okviru završne svečanosti 69. Vukovog sabora. U okolnim vajatima tematski su predstavljeni stari zanati, obrađen istorijat saborovanja, likovne galerije i umetničke radionice.[7]

Vukova spomen kuća[uredi | uredi izvor]

Zauzimanjem udruženja Podrinaca i Šabačke narodne knjižnice, 1933. godine na mestu gde je bila kuća porodice Vuka Karadžića podignuta je spomen-kuća, dvodelna brvnara, delom nad podrumom, strmog krova pokrivenog šindrom, tipa kuće na ćelici. Kuća je odeljenje sa otvorenim ognjištem, pokućstvom i posuđem, karakterističnim za kuće iz 19. veka. U sobi se nalaze krevet, sto, klupa, ikone, gusle i Vukov portret iz 1816. godine, rad Pavela Đurkovića. Uz kuću je formirano dvorište u kojem se nalaze vajat, kačara, ambar i koš za kukuruz.

Povodom 100 godina Vukove smrti (1964. godine) studentske radne brigade na radnoj akciji „Tršić 64" su podigle amfiteatar sa pozornicom, koji odgovara potrebama organizovanja Vukovog sabora i Đačkog Vukovog sabora, a 1987. godine Tršić dobija celovit izgled kao kulturno-istorijsko spomenička celina. Takođe je izgrađen put od Vukove kuće do manastira Tronoša.[8]

Odnedavno u Tršiću je zaživeo i seoski turizam pretvaranjem porodičnih kuća u atraktivne objekte namenjene za smeštaj gostiju, tako da je sad moguće posetiti ovo živopisno mesto i ostati u njemu par dana i uživati u čarima domaće kuhinje kao i prirodnog seoskog ambijenta.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Tršić živi 979 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36.9 godina (36,0 kod muškaraca i 37,8 kod žena). U naselju ima 376 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,36.

Ovo naselje je najvećim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[9]
Godina Stanovnika
1948. 986
1953. 1.098
1961. 1.149
1971. 1.156
1981. 1.214
1991. 1.210 1.132
2002. 1.263 1.317
2011. 1.154
2022. 1.124
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[10]
Srbi
  
1.255 99,36%
Slovenci
  
1 0,07%
nepoznato
  
6 0,47%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ U Tršiću se uči digitalna humanistika („Politika”, 12. avgust 2018)
  2. ^ S., S. (24. 7. 2019). „Tršić i Tronoša - područje izuzetnog značaja”. Politika. Pristupljeno 25. 7. 2019. 
  3. ^ Svetski dan predela („Politika”, 13. oktobar 2020)
  4. ^ „Takmičenja”. Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Arhivirano iz originala 29. 10. 2013. g. Pristupljeno 24. 5. 2013. 
  5. ^ „Pravilnik o o polaganju prijemnih ispita i upisu kandidata na studijske programe koje realizuje Filološki fakultet” (PDF). Filološki fakultet. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 03. 2014. g. Pristupljeno 24. 5. 2013. 
  6. ^ „Riznica srpska/Kuća Vuka Karadžića”. Arhivirano iz originala 28. 04. 2015. g. Pristupljeno 04. 08. 2016. 
  7. ^ „Android vodič/Etno-park Tršić Loznica”. Arhivirano iz originala 09. 08. 2016. g. Pristupljeno 04. 08. 2016. 
  8. ^ Raketić, Slobodan (29. 7. 2019). „Studenti su gradili u Tršiću”. Politika. Pristupljeno 30. 7. 2019. 
  9. ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176. 
  10. ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]