Ulani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poljski ulani

Ulani (polj. ułani, tur. oğlan - младић) su laka konjica naoružana dugim kopljem i sabljom.[a] Nastali su u 13. i 14. veku kod Mongola, a u 16. veku pojavljuju se u poljskoj i litvanskoj vojsci kao posebna vrsta lake konjice. Zbog brzine kretanja i siline udara brzo su se pročuli, pa se jedinice ulana najpre uzimaju u službu kao najamnici, a od sredine 18. veka[b] formiraju u skoro svim evropskim državama, zadržavajući svoju tradicionalnu uniformu: poljsku šapku [v] i tamnoplavu bluzu sa dva reda dugmadi (tzv. ulanka). Ime su zadržali samo u Nemačkoj, Rusiji i Austriji, a u ostalim evropskim zemljama ulane su nazivali "kopljanicima"(lanciers).[1]

U Prvi svetski rat neke evropske države ušle su sa velikim brojem ulanskih jedinica. Nemačka je imala 25, Austrougarska 17, a Rusija 19 pukova. Jadinice su se postepeno rasformirale jer su, izložene jakoj paljbi automatskog oružja, postale neprikladne za borbu.[1]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kasnije i karabinom.
  2. ^ Prvi ulanski puk u Pruskoj formiran je 1741, u Austriji 1784, a u Rusiji 1803.
  3. ^ Poljska šapka je slična modernoj oficirskoj šapki Vojske Srbije, ali ima višu krunu i umesto okuglog ima četvrtasto teme, takozvana četiri roga.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Gažević, Nikola (1970—1976). Vojna enciklopedija. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 222, tom 10. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]