Uništavanje imovine SPC tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tokom ratova na prostoru bivše SFRJ 1991—1995. na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, teško je stradala imovina Srpske pravoslavne crkve. Ukupno je porušeno 212, a oštećeno 367 crkava i manastira. Od ostale crkvene imovine, porušeno je 111 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja, a oštećeno je 107. Eparhije na ovim teritorijama su bile poprište žestokih borbi, tako da je crkvena imovina i tada doživela velika stradanja. Nakon Drugog svetskog rata SPC je preuredila raspored i broj eparhija tako da je npr. Bihaćko-petrovačka eparhija uspostavljena od delova Dalmatinske i Banjalučke eparhije 1990. godine.

Stanje po eparhijama:

U Drugom svetskom ratu (1941–1945) na teritoriji Banjalučke eparhije (današnja Banjalučka i deo Bihaćko-petrovačke eparhije) porušene su 64 crkve i jedan manastir, a 21 crkva i 3 manastira su oštećeni. Ukupno je srušeno 38 parohijskih domova, a 12 je oštećeno. Maja 1941. godine ubijen je episkop banjalučki Platon Jovanović.

  • Bihaćko-petrovačka eparhija[2]
    • Porušeno 26 crkava
    • Oštećeno 68 crkava
    • Porušeno 10 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja
    • Oštećeno 26 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja
  • Gornjokarlovačka eparhija[3]
    • Porušeno 11 crkava
    • Oštećeno 45 crkava
    • Porušeno 8 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja
    • Oštećeno 14 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja

U Drugom svetskom ratu ubijen je gornjokarlovački episkop Sava Trlajić (avgust 1941. godine) i bačen u jamu Jadovno. Uništeno je 116 srpskih crkava, a 39 ih je znatno oštećeno. Srušene su dve kapele i 84 parohijska doma, odnosno crkvena objekta (53 je minirano, a 31 je spaljen). 154 arhivske celine su uništene, a 13 je opljačkano. Od 171 crkveno-opštinske i manastirske biblioteke, 154 je uništeno, a 17 opljačkano.

  • Dabrobosanska mitropolija[4]
    • Porušene 23 crkve
    • Oštećeno 13 crkava
    • Porušeno 11 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja
    • Oštećena 3 parohijska doma i ostala crkvena zdanja
  • Dalmatinska eparhija[5]
    • Porušeno 14 crkava
    • Oštećeno 45 crkava
    • Porušen 1 parohijski dom
    • Oštećeno 13 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja

Tokom Drugog svetskog rata na području Dalmatinske eparhije uništeno je 17 crkava, a oštećene su 23. Stradala su i 2 manastira i 18 parohijskih domova, a 12 crkvenih objekata je teško oštećeno. Uništeno je 49 arhiva i 30 crkvenih biblioteka.

  • Zagrebačko-ljubljanska mitropolija[6]
    • Porušeno 9 crkava
    • Oštećeno 29 crkava
    • Porušeno 5 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja
    • Oštećeno 7 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja

Tokom Drugog svetskog rata 1941–1945, na području Zahumsko-hercegovačke eparhije jedna crkva je srušena do temelja, a 18 ih je oštećeno. Pet parohijskih domova je srušeno, a četiri su oštećena. Uništeno je 12 biblioteka i 21 crkvena arhiva.

  • Zvorničko-tuzlanska eparhija[8]
    • Porušeno 38 crkava
    • Oštećeno 60 crkava
    • Porušen 31 parohijski dom i ostala crkvena zdanja
    • Oštećeno 19 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja
  • Eparhija osječkopoljska i baranjska[9]
    • Porušeno 14 crkava
    • Oštećeno 35 crkava
    • Porušeno 6 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja
    • Oštećeno 8 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja

U Drugom svetskom ratu, u ovoj Eparhiji uništeni su brojni srpski hramovi (Vučevci, Erdut, Osijek, Tenja, Čepin, Čepinski Martinci, i još neki), a jedan broj crkava preuređen je u rimokatoličke bogomolje (Bijelo Brdo, Koprivna, Markušica, Poganovci, Budimci).

  • Slavonska eparhija[10]
    • Porušeno 39 crkava
    • Oštećena 41 crkva
    • Porušeno 25 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja
    • Oštećeno 15 parohijskih domova i ostalih crkvenih zdanja

U Drugom svetskom ratu, na području Pakračke eparhije uništene su 54 crkve, a 21 je oštećena. Manastiri Orahovica i Pakra su opljačkani, a potom spaljeni. Na području ove eparhije stradale su 73 arhive i 66 crkveno-opštinskih i manastirskih biblioteka.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Banjalucka eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.
  2. ^ Bihacko-petrovacka eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.
  3. ^ Gornjokarlovacka eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.
  4. ^ Dabrobosanska eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.
  5. ^ Dalmatinska eparhija, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  6. ^ Zagrebacko-ljubljanska eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.
  7. ^ Zahumsko-hercegovacka eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.
  8. ^ Zvornicko-tuzlanska eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.
  9. ^ Osjeckopoljska i baranjska eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.
  10. ^ Slavonska eparhija, Pristupljeno 1. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]