Falun

Koordinate: 60° 36′ 26″ S; 15° 37′ 52″ I / 60.607222° S; 15.631111° I / 60.607222; 15.631111
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Falun
šved. Falun
Stora torget, glavni trg Faluna, sa gradskom kućom
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Švedska
OkrugDalarnski
Osnovan14. vek
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.37.291
 — gustina1.372,51 st./km2
Aglomeracija (2012.)56.174
Geografske karakteristike
Koordinate60° 36′ 26″ S; 15° 37′ 52″ I / 60.607222° S; 15.631111° I / 60.607222; 15.631111
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina110-140 m
Površina27,17 km2
Falun na karti Švedske
Falun
Falun
Falun na karti Švedske
Pozivni broj+46 023
Veb-sajt
www.falun.se

Falun (šved. Falun) grad je u Švedskoj, u središnjem delu države. Grad je u okviru Dalarnskog okruga, čije je sedište i drugi po veličini grad. Falun je istovremeno i sedište Opština Falu.

Falun je nekada bio poznat kao veliko središte rudokopa bakra. Danas je grad prepoznatljiv po Velikoj bakarnoj planini, jer je nekadašnji rudnik bakra dobio zvanje svetske baštine UNESKO-a 2001. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Falun se nalazi u središnjem delu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 260 km severozapadno.

Reljef: Falun se razvio u oblasti Dalarna u okviru istorijske pokrajine Norland. Područje grada je brdovito, dok se ka zapadu izdižu planine. Nadmorska visina se kreće 110-140 m.

Klima u Falunu vlada oštriji oblik kontinentalne klime.

Vode: Falun se razvio u unutrašnjosti. Gradsko jezgro se smestilo na obalama reke Falu, neposredno pre njenog utoka u Runsko jezero. Oko grada postoji niz manjih ledničkih jezera.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje na mestu današnjeg grada naseljeno je u ranom srednjem veku. Prvi pomen Faluna vezuje se za 14. vek, ali se vađenje rude bakra još ranije javilo.

Postepeno vađenje bakra dobija na značaju, pa je 1641. godine Falun dobio gradska prava. U to vreme vađenje rude doseže vrhunac, a grad je postao jedan od najvećih u celoj Švedskoj. Uskoro je proizvodnja počela opadati, mada se održala još vekovima - dok konačno rudnik nije ugašen 1992. godine.

Falun doživljava novi preporod u drugoj polovini 19. veka sa prolaskom železnice i dolaskom industrije. Ovo blagostanje traje i dan-danas.

Velika bakarna planina, nekadašnji rudnik bakra je dobio zvanje svetske baštine UNESKO-a 2001. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Falun je danas grad srednje veličine za švedske uslove. Grad ima oko 37.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 56.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu lagano raste.

Do sredine 20. veka Falun su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije, ali opet manje nego u slučaju drugih većih gradova u državi.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas je Falun savremeni industrijski grad sa posebno razvijenom industrijom. Nekadašnji rudnik je zatvoren. Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Danas je Falun prepoznatljiv po Velikoj bakarnoj planini, jer je nekadašnji rudnik bakra dobio zvanje svetske baštine UNESKO-a 2001. godine.

Pored toga, grad ima staro gradsko jezgro.

Znamenitost grada je i Univerzitet Dalarne sa 18.000 studenata.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]