Fasada

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Karl Madernova monumentalna fasada bazilike Svetog Petra u Vatikanu
Fasada Panteona u Parizu osvetljena je noću 27. maja 2015. za ulazak u mauzolej Žermen Tilion, Ženevjev de Gol-Antonioz, Pjera Brosoleta i Žana Zaja.
Moderna staklena fasada (Frankfurt na Majni)
Istorijska srednjovekovna fasada u Španiji

Fasada (iz francuskog façade — lice) u arhitekturi je lice jedne građevine.[1][2] Može se reći bočna fasada, zadnja fasada, ali kratko rečeno fasada znači pročelje ili glavno lice zgrade.[1] Perforirana je prozorima, vratima i ventilacionim otvorima. Dalje ona može biti raščlanjivana horizontalno ili vertikalno sa stubovima i drugim elementima od npr. bosaža, atikama, timpanonima i sl. Ovi elementi se javljaju obično na fasadama u istorijskim stilovima i tako govorimo o istorijskim fasadama.

Rešenja fasada mogu biti ne samo pomoću raznih elemenata već i pomoću boja. U pogledu orijentacije razlikujemo fasade: u pročelju, dvorišne fasade ili baštenske fasade. Od početka 20. veka se razvijala obešena fasada koja je odeljena od nosećih elemenata zgrade. U haj-tek veku se javlja fasada koja služi za izradu elektriciteta kao što je fotoelektrična ili inteligentna fasada.

U arhitekturi, fasada zgrade je često najvažniji aspekt sa stanovišta dizajna, jer postavlja ton za ostatak zgrade. Iz inženjerske perspektive, fasada je takođe od velikog značaja zbog uticaja na energetsku efikasnost.[3] Za istorijske fasade, mnogi lokalni propisi o zoniranju ili drugi zakoni u velikoj meri ograničavaju ili čak zabranjuju njihovu izmenu.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ova reč je pozajmljena od francuske reči façade, koja zauzvrat dolazi od italijanske reči faccia što znači 'lice', i ultimatno od postklasične latinske reči facia. Najranija upotreba zabeležena u Oksfordskom rečniku engleskog jezika je iz 1656. godine.[4]

Fasade dodate ranijim zgradama[uredi | uredi izvor]

U džordžijanskom periodu bilo je prilično uobičajeno da postojeće kuće u engleskim gradovima dobiju modernu novu fasadu. Na primer, u gradu Bat, The Bunch of Grapes u ulici Vestgejt izgleda kao džordžijanska zgrada, ali izgled je samo površinskih, a neke od unutrašnjih prostorija još uvek imaju jakobinske gipsane plafone.[5]

Ova nova gradnja događala se i na drugim mestima: u Santijago de Komposteli je izgrađena Kasa do Kabido duboka tri metra kako bi odgovarala arhitektonskom poretku trga, i glavna čurigeresna fasada katedrale Santijago de Kompostela, okrenuta prema Prazi do Obradoiro, zapravo pokriva i sakriva stariji Trem slave.

Fasade visokih zgrada[uredi | uredi izvor]

U modernim visokim zgradama, spoljni zidovi su često susptendovani na betonske podne ploče. Primeri uključuju zidove zavese i prefabrikovane betonske zidove. Ponekad se može zahtevati da fasada ima stepen otpornosti na vatru, na primer, ako su dve zgrade veoma blizu jedna drugoj, da bi se smanjila verovatnoća širenja požara sa jedne zgrade na drugu.

Generalno, fasadni sistemi koji su okačeni ili pričvršćeni za prefabrikovane betonske ploče biće napravljeni od aluminijuma (premazanog prahom ili anodiziranog) ili nerđajućeg čelika. Poslednjih godina ponekad su korišćeni raskošniji materijali kao što je titanijum, ali zbog njihove cene i podložnosti bojenju ivica panela oni nisu stekli popularnost.

Bez obzira da li je rangirana ili ne, zaštita od požara se uvek razmatra u dizajnu. Tačka topljenja aluminijuma, 660 °C (1.220 °F), obično se postiže u roku od nekoliko minuta od početka požara. Protivpožarni graničnici za takve građevinske spojeve takođe mogu biti kvalifikovani. Postavljanje protivpožarnih sprinkler sistema na svakom spratu ima duboko pozitivan efekat na požarnu bezbednost zgrada sa zavesnim zidovima.

Šira upotreba novih materijala kao što su polimeri, rezultirala je povećanjem požara na fasadama visokih zgrada u poslednjih nekoliko godina, jer su zapaljivije od tradicionalnih materijala.

Neki građevinski propisi takođe ograničavaju procenat površine prozora u spoljašnjim zidovima. Kada spoljašnji zid nije rangiran, ivica obodne ploče postaje spoj gde se nominalne ploče naslanjaju na nerangirani zid. Za rangirane zidove, mogu se izabrati rangirani prozori i protivpožarna vrata, kako bi se održao kvalitet zida.

Filmski setovi i tematski parkovi[uredi | uredi izvor]

Na filmskom setu i u okviru većine tematskih atrakcija, mnoge zgrade su samo fasade, koje su daleko jeftinije od stvarnih zgrada i ne podležu građevinskim propisima (u okviru filmskih setova). U filmskim setovima, one se jednostavno drže nosačima od pozadi, a ponekad imaju kutije za glumce da uđu i izađu s prednje strane ako je to potrebno za scenu. U okviru tematskih parkova, oni su obično dekoracija za unutrašnju vožnju ili atrakciju, koja se zasniva na jednostavnom dizajnu zgrade.

Primeri[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Nestorović 1952, str. 499–504.
  2. ^ dictionary.cambridge.org
  3. ^ Boswell, Keith (2013). Exterior Building Enclosures. John Wiley & Sons. str. 11. 
  4. ^ „façade, n.”. Oxford English dictionary (Second, online izd.). Oxford University Press. decembar 2011 [1989].  (potrebna pretplata)
  5. ^ Jean Manco. Bath's lost era, "Bath and the Great Rebuilding", Bath History vol. 4, (Bath 1992). First published in Bath City Life Summer 1992. Retrieved 22 June 2010
  6. ^ The Central University Library of Bucharest, official site: "the History".
  7. ^ "Legea recunoștinței, made in Romania" Arhivirano 26 decembar 2013 na sajtu Wayback Machine, Evenimentul Zilei, 3 June 2010.
  8. ^ „Bletchley Park Welcomes 2015'S 200,000th Visitor”. Bletchley Park. 26. 8. 2015. Arhivirano iz originala 2. 2. 2017. g. Pristupljeno 25. 1. 2017. 
  9. ^ The History of & Changes to The Haunted Mansion (YouTube video). Park Ride History. 4. 12. 2017. Arhivirano iz originala 2021-11-14. g. Pristupljeno 4. 12. 2017. 
  10. ^ Haunted Mansion Secrets and History of Disneyland (YouTube video). FreshBakedDisney. 17. 12. 2013. Arhivirano iz originala 2021-11-14. g. Pristupljeno 4. 12. 2017. 
  11. ^ Bgd365.rs. „PRODAJE SE ZGRADA POŠTE U SAVSKOJ ULICI – Evo šta će biti sa zgradom!?” (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 09. 12. 2021. g. Pristupljeno 2019-12-14. 
  12. ^ Aleksić, Dejan. „Zaboravljeni srpski Gaudi”. Politika Online. Pristupljeno 2019-12-14. 
  13. ^ „Zgrada pošte kod železničke stanice u Beogradu, pre i posle II svetskog rata”. Prvi Prvi na Skali. Pristupljeno 2019-12-14. 
  14. ^ „Zgrada pošte broj 2: Tužna sudbina gradske lepotice koju su naružile bombe i ideološka arhitektura | Upoznaj Beograd”. 011info - najbolji vodič kroz Beograd (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2019-12-18. 
  15. ^ „Stare zgrade Beograda - skriveno blago u patiniranim zidinama”. Avant Art Magazin. 2016-12-18. Pristupljeno 2019-12-14. 
  16. ^ „About Hawa Mahal | Hawa Mahal” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-07-04. 
  17. ^ Rai, Vinay; William L. Simon (2007). Think India: the rise of the world's next superpower and what it means for every AmericanNeophodna slobodna registracija. Hawa Mahal. Dutton. str. 194. ISBN 978-0-525-95020-2. Pristupljeno 6. 12. 2009. „Hawa Mahal. 
  18. ^ „Hawa Mahal”. Pristupljeno 6. 12. 2009. 
  19. ^ „Jaipur, the Pink City”. Pristupljeno 6. 12. 2009. 
  20. ^ pareek, Amit Kumar Pareek and Agam Kumar. „Hawa Mahal the crown of Jaipur”. amerjaipur.in. Pristupljeno 2017-03-03. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]