Fifina rang-lista

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

20 najboljih reprezentacija na dan 21. 9. 2023[1]
Pozicija Promena Tim Bodovi
1 Stagnacija  Argentina 1851.41
2 Stagnacija  Francuska 1840.76
3 Stagnacija  Brazil 1837.61
4 Stagnacija  Engleska 1794.34
5 Stagnacija  Belgija 1792.64
6 Stagnacija  Hrvatska 1747.83
7 Stagnacija  Holandija 1743.15
8 Rast 1  Portugalija 1728.58
9 Pad 1  Italija 1727.37
10 Stagnacija  Španija 1710.72
11 Stagnacija  Sjedinjene Države 1678.71
12 Stagnacija  Meksiko 1661.46
13 Rast 1  Maroko 1658.32
14 Pad 1   Švajcarska 1654.11
15 Stagnacija  Nemačka 1637.9
16 Rast 1  Kolumbija 1629.6
17 Pad 1  Urugvaj 1626.51
18 Rast 1  Danska 1606.84
19 Rast 1  Japan 1605.2
20 Pad 2  Senegal 1597.01
Kompletna rang lista na fifa.com

Fifina rang-lista je poredak muških fudbalskih reprezentacija na osnovu osvojenih bodova u tekućoj godini. Trenutno na prvom mjestu je reprezentacija Belgije, dok je reprezentacija Srbije trenutno na 23. mestu.[2] Reprezentacije članice FIFE, vladajućeg tijela u fudbalu, rangirane su na osnovu ostvarenih rezultata, najuspješnija reprezentacija zauzima prvo mjesto. Rang lista je uvedena u decembru 1992. i osam timova je držalo prvo mjesto: Argentina, Belgija, Brazil, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija i Španija. Brazil je proveo najviše vremena na prvom mjestu.

Koristi se sistem bodovanja, poeni se dodjeljuju na osnovu rezultata na svim međunarodnim utakmicama koje FIFA priznaje. Rang lista je bazirana na učinku timova tokom poslednje četiri godine, dok skorašnji rezultati i značajne utakmice u velikoj mjeri reflektuju trenutno stanje tima.

Sistem je promijenjen nakon Svjetskog prvenstva 2006, dok je prvo izdanje novog pravila rang liste izdato 12. jula 2006. Najznačajnija promjena je što se sada rang lista bazira na ostvarenim rezultatima u poslednje četiri godine, umjesto u poslednjih osam, kako je bilo do 2006. Sistem je promijenjen nakon kritika da prethodni ne odražava potpunu snagu reprezentacije.

Koristi se i alternativni sistem, ELO ranking, baziran na ELO sistemu, koji se koristi u šahu i GO, igri na tabli.

U septembru 2017, FIFA je objavila da razmatra ranking sistem i da će nakon kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018, odlučiti o eventualnim promjenama.[3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

U decembru 1992, FIFA je objavila rang listu svojih članica, da obezbijedi osnovu za poređenje snage tih timova. Od avgusta naredne godine, lista je često ažurirana i objavljivana većinu mjeseci.[4] Značajne izmjene uvedene su u januaru 1999, a zatim ponovo u julu 2006, kao reakcija na kritike dotadašnjeg sistema.[5]

1993–1998: Metod računanja[uredi | uredi izvor]

Sledeće utakmice su računate za rang listu:

  • prijateljske utakmice,
  • kvalifikacione i utakmice u završnici Svjetskog prvenstva i
  • kvalifikacione i utakmice u završnici kontinentalnih prvenstava.[6]

Utakmice koje nisu računate za rang listu:

  • utakmice mladih selekcija (u17, u20, u23, olimpijskih itd),
  • utakmice ženskih reprezentacija i
  • zatvorene utakmice.[6]

Kao faktor balansiranja nekoliko okolnosti je razmatrano pri dodjeli poena:

  • Poeni za pobjedu, remi ili poraz;
  • Poeni za postignute ili primljene golove;
  • Bonus poeni za mečeve u gostima;
  • Važnost utakmice i
  • Regionalna snaga reprezentacije.[6]

Konačni rezultat:

Umjesto samo bodova 2-1-0 za pobjedu, remi i poraz, faktor snage timova koji igraju je uključen. Na primjer, reprezentacija A je jedna od najboljih na svijetu, B je prilično dobra, C je na slabijem nivou, dok je D jedna od najslabijih:

U tabeli je prikazan broj bodova koji se dodjeljuje nakon utakmice najjače reprezentacije sa najslabijom:[6]

A dobija/gubi poena D dobija/gubi poena
Pobjeda reprezentacije A 1 1
Neriješeno 0 2
Pobjeda reprezentacije D -1 3

Bodovanje je drugačije kada se sastaju timovi sličnog kvaliteta:[6]

B dobija/gubi poena C dobija/gubi poena
Pobjeda reprezentacije B 1.9 0.1
Neriješeno 0.9 1.1
Pobjeda reprezentacije C -0.1 2.1

Kod utakmica reprezentacija iste snage, pobjednik dobija 2 poena, dok u slučaju remija obje reprezentacije dobijaju po poen.[6]

Dati i primljeni golovi:

Drugi dio predstavlja postignute i primljene golove. Što je jači tim protiv kojeg se postigne gol, dobija se više bodova; dok se više bodova gubi za primljene golove od slabije reprezentacije.[6]


Pobjede u gostima:

Treći dio su bonus bodovi za pobjedu u gostima, za koju se dobija dodatnih 0.3 poena. Ako se igra na neutralnom terenu, ne dodjeljuju se bonus bodovi.[6]


Važnost utakmice:

Četvrti dio za dodjelu bodova predstavlja važnost utakmice:

  • Prijateljske - x1.00
  • Kvalifikacije za kontinentalna prvenstva - x1.10
  • Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo - x1.25
  • Završnica kontinentalnih prvenstava - x1.25
  • Završnica Svjetskog prvenstva - x1.50


Konfederacija:

Peti dio je konfederacija. Svaka konfederacija ima svoj koeficijent, koji se množi sa brojem poena osvojenim na osnovu prethodnih faktora.[6]

  • Evropa i Južna Amerika - x 1.00
  • Afrika i Centralna i Srednja Amerika - x 0.90
  • Azija i Okeanija - x 0.80

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The FIFA/Coca-Cola World Ranking”. FIFA. 21. 9. 2023. Pristupljeno 21. 9. 2023. 
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevažeća oznaka <ref>; nema teksta za reference pod imenom FIFA.
  3. ^ Ben Rumsby (4. 9. 2017). „Fifa to review rankings system after friendlies harm England's World Cup seeding”. The Telegraph. Pristupljeno 13. 12. 2017. 
  4. ^ „FIFA/Coca-Cola World Ranking Procedure”. FIFA. Arhivirano iz originala 01. 07. 2018. g. Pristupljeno 13. 12. 2017. 
  5. ^ „Revised FIFA/Coca-Cola World Ranking”. FIFA. 6. 7. 2006. Arhivirano iz originala 12. 7. 2008. g. Pristupljeno 13. 12. 2017. 
  6. ^ a b v g d đ e ž z Esamie, Thomas (21. 2. 1995). „FIFA rankings : A Guide”. Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation. Pristupljeno 13. 12. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]