Flevoland

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Flevoland
Flevoland
Položaj Flevolanda
Država Holandija
Admin. centarLelistad
Najveći gradAlmere
Površina1.419 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.394.758
 — gustina st.278,19 st./km2
 — ISO 3166-2NL-FL
Broj opština6
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Flevoland (hol. Flevoland) je provincija u centralnoj Holandiji. Provincija ima 388.063 stanovnika, po podacima s kraja 2009. Glavni grad Flevolanda je Lelistad.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Flevoland je najmlađa od dvanaest holandskih provincija, a čine je Severoistočni polder, Istočni i Južni Flevoland, nastali isušivanjem delova nekadašnjeg Južnog mora u kojem su se nalazila nekadašnja ostrva Urk i Shokland. Flevoland se na krajnjem severu graniči sa Frizijom, a na severoistoku sa Overejselom. Na zapadu se graniči sa jezerima Marker i Ejsel dok se na jugoistoku graniči sa provincijom Helderland, a na jugu sa Utrehtom i Severnom Holandijom.

Za provinciju Flevoland su karakteristična prostranstva i jasna podela. Čine je dva dela: Severoistočni polder i Flevopolder, najveće veštačko ostrvo na svetu.

Flevopolder je povezan mostovima i jednom branom. Provincija se nalazi u proseku oko 5m ispod nivoa mora.

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Flevoland je dobio ime po latinskom nazivu za Zojderski zaliv Lacus Flevo kao što je rimski geograf Pomponije Mela 44 god. n. e. spomenuo u svojoj Horografiji (O mestima Zemlje). Laganim rastom nivoa mora je postepeno nastalo nekoliko jezera u oblastima Južnog mora koja su se početkom naše ere sjedinila. Pomponije je o ovome napisao sledeće: "Severni rukavac Rajne se širi i formira jezero Flevo, koje okružuje istoimeno ostrvo, a potom se kao i obične reke uliva u more."

Proces se nastavio i postepeno je iz ovog jezera nastalo Južno more. Imena Flevoland i Fliland imaju zapravo isto poreklo.

Jezero Ejsel[uredi | uredi izvor]

Jezero Ejsel ili Ejselmer (frizijski: Iselmar) je jezero koje je nastalo 1932. postavljanjem Velike brane (hol. Afsluitdijk) u jednom delu Južnog mora. Drugi deo nekadašnjeg Južnog mora je sada deo Vadenskog mora. Jezero Ejsel okružuju Velika brana, frizijska obala između Makuma i Lemera, zapadna brana Severoistočnog poldera, most Kejtel, zapadni nasipi Istočnog Flevolanda, nasip Lelistad-Enkheuzen i obala Severne Holadnije od Enkheuzena ka den Uferu na Velikoj brani. Do zatvaranja nasipa između Enkheuzena i Lelistada (1976) jezera Ejsel i Marker su činila celinu. Očekuje se da će se velika količina vode koja se ispušta u Vadensko more sigurno udvostručiti, kao posledica klimatksih promena. Ovim se pretpostavlja da će voda biti viša za 25cm u odnosu na Ejselmer. Sada je cilj da se udvostruči kapacitet odvodnjavanja i ujedno da se poboljša ekološka koherentnost jezera Ejsel sa Vadenskim morem.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]