Florida

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga
Florida
Застава савезне државе Флорида Грб савезне државе Флорида
Nadimak: Država sunca
Карта САД са истакнутом савезном државом Флорида
Glavni grad Talahasi
Najveći grad Džeksonvil
Guverner Džeb Buš
Službeni jezik engleski
Površina 170.451 km²
 - Kopno 139.819 km²
 - Voda 30.484 km²
Stanovništvo (2000.)
 - Broj 15.982.378
 - Gustina naseljenosti 116,3/km²
Proglašenje za saveznu državu SAD
 - Datum 3. mart 1845.
 - Poredak 27.
Vremenska zona Eastern: UTC-5/DST-4

Central: UTC-6/DST-5

Geografska širina 24°30'N - 31°N
Geografska dužina 79°48'W - 87°38'W
Širina 260 km
Dužina 800 km
Visina
 - Najviša 105 m
 - Najniža 0 m
Skraćenice
 - Poštanska FL
 - ISO 3166-2 US-FL
Internet stranica www.myflorida.com

Florida je savezna država SAD, koja se nalazi u njenom jugoistočnom delu. Površina Floride iznosi 170.451 km², a broj stanovnika po popisu iz 2000. je 15.982.378. Glavni grad je Talahasi.

Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država. Kada su je "otkrili", u vreme Uskrsa , Španci su joj dali ime koje nosi i sada, a na španskom jeziku doslovno znači "pun cveća" (Španci preduskršnje dane i sam Uskrs nazivaju Pascua Florida).

Skraćenica Floride je FL, a njen zaštitni znak je beloglavi orao-ribar. Glavni grad ove države koja je omiljeno letovalište je Tallahasse. Na kopno Floride nadovezuje se niz ostrva koje nazivaju "Keys" (od Sp. cayo, u pl. cayos; u značenju ostrvca), a zadnji u tom nizu je Key West od kojeg je do Kube još samo 90 milja, što je istovremeno i najjužnija tačka SAD-a.

Klima i veliki broj peščanih plaža učinili su Floridu privlačnim odredištem za odmor posetiocima iz celog sveta. I različiti zabavni parkovi, kao Diznilend, Universal Studios i drugi u blizini Orlanda su veliki magnet za brojne turiste.

Pored turizma, vrlo snažna grana je i proizvodnja agruma (polovina potrošnje SAD-a) uključujući i proizvodnju sokova.

Vrlo je snažan i sektor finansija. Pored toga, ima i nalazišta fosfata.

Забавни парк Универзал студија
Zabavni park Univerzal studija

Sadržaj

[uredi] Istorija

Iz arheoloških nalaza se može zaključiti da je Florida bila naseljena hiljadama godina pre dolaska Španaca 1513. koji su zemlju uzeli u vlasnistvo za Špansku krunu.

Florida je u istoriji više puta menjala vlasnike. Nakon sedam godina ratovanja, Španci su bili prisiljeni 1763. Floridu prepustiti Velikoj Britaniji. Za vrijeme Američkog rata za nezavisnost Španci su ratovali zajedno sa Francuzima protiv Engleza i 1781. ponovo preuzeli kontrolu nad zapadnim dijelovima Floride, a Pariskim mirom iz 1783. im je vraćena u posed čitava Florida.

Španija je 1819. godine ustupila Floridu SAD-u. To se može smatrati postupkom izazvanim nuždom, jer su američke trupe u Englesko-američkom ratu 1812.-1814. zauzele zemlju, a nakon rata je više nisu napustile. 3.marta 1845. Florida postaje 27. Savezna država SAD-a. Danas je Florida najpoznatija država Sjedinjenih Američkih država.

[uredi] Položaj

Florida je poluotok koji se pruža od američkog kontinenta u smeru jug-jugoistok. Uz istočnu obalu se nalazi Atlantski okean, dok je na zapadu i jugu Floride Meksički zaliv. Na severu Florida se graniči sa saveznim državama Džordžija i Alabama. U blizini su Kuba i Haiti. Nakon Havaja, to je najjužnija država SAD-a.

[uredi] Stanovništvo

Поглед на Мајами
Pogled na Majami

Florida je 2003. imala 17.019.068 stanovnika, od toga 65,4% Belaca, 16,8% Hispanjolaca, 14,6% tamnoputih Afro-Amerikanaca, 1,7% Azijata i 0,3% Indijanaca.

Još 2000. je broj stanovnika bio 15.982.378, a i dalje raste.

Postoji 6.337.929 domaćinstava, a prihod po stanovniku je u 2002. bio 15.982.378, a i dalje raste.

[uredi] Politika

Florida ima dvodomi sistem sa Senatom od 40 članova i dom sa 120 članova. Trenutno (2005.) je guverner Floride republikanac Džeb Buš, brat Predsednika SAD-a Džordža V. Buša.

Tradicionalno je Florida naklonjena demokratima, ali je zbog velikog doseljavanja stanovništva zadnjih godina došlo do promene političkog raspoloženja u korist republikanaca. Trenutno je odnos između republikanskih i demokratskih birača odprilike 1:1. Kako Florida ima veliki broj stanovnika, pa s tim povezano i elektora, Florida se smatra odlučujućom državom u izborima za Predsednika SAD-a.

U Majamiju liberalnim demokratima konkurišu bogati Egzil-Kubanci koji su pristalice republikanaca.Tampa koja je bila centar demokrata, u zadnje vrijeme se razvila u prorepublikansko jezgro.

[uredi] Zanimljivosti

  • Veći deo servera na kojima se pokreće Vikipedija se nalaze na Floridi.


Sjedinjene Američke Države
Politička podela
Federalni okrug Okrug Kolumbija
Države Ajdaho | Ajova | Alabama | Aljaska | Arizona | Arkanzas | Vajoming | Vašington | Vermont | Virdžinija | Viskonsin | Delaver | Zapadna Virdžinija | Ilinois | Indijana | Južna Dakota | Južna Karolina | Juta | Kalifornija | Kanzas | Kentaki | Kolorado | Konektikat | Luizijana | Masačusets | Mejn | Merilend | Minesota | Misisipi | Misuri | Mičigen | Montana | Nebraska | Nevada | Njujork | Nju Meksiko | Nju Hempšir | Nju Džersi | Oklahoma | Oregon | Ohajo | Pensilvanija | Rod Ajlend | Severna Dakota | Severna Karolina | Teksas | Tenesi | Florida | Havaji | Džordžija
Pridružene države Američka Samoa | Guam | Severna Marijanska ostrva | Portoriko | Devičanska ostrva
Ostrvske teritorije Bejker | Vejk | Džarvis | Kingmen | Midvej | Navasa ostrvo | Palmira | Atol Džonson