Francuska Polinezija
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
| Nacionalni moto | Tahiti Nui Mare'are'a (tahićanski: Veliki Tahiti zlatnih magli) | ||||
| Zvanični jezik | tahićanski, francuski | ||||
| Površina | 4167 km² | ||||
| Glavni grad | Papete (Papeete) (30.000 stan.) na Tahitiju | ||||
| Šef države | Nikola Sarkozi | ||||
| Predsednik skupštine | Gaston Flose | ||||
| Stanovništvo | 270.485 (podatak iz jula 2005.) | ||||
| Valuta | Franak francuskih pacifičkih kolonija (CFP-Franc) | ||||
| Vremenska zona | GMT-10 | ||||
| Internet domen | .pf | ||||
| Međunarodni pozivni broj | +689 | ||||
Francuska Polinezija (francuski: Polynésie française, Etablissements Français d’Oceanie, tahićanski: Porinetia Farani), je Francuska prekomorska teritorija. Sastoji se iz većeg broja manjih ostrva, atola i arhipelaga u južnom Tihom okeanu između 15° južne geografske širine i 140° zapane geografske dužine. Najpoznatiji atol je Mururoa, a najpoznatije i najnaseljenije ostrvo je Tahiti.
Sadržaj |
[uredi] Istorija
Tahiti je od 1842. francuski protektorat, a od 1880. francuska kolonija. Preostala ostrva postala su francuske kolonije do 1881.
U septembru 1995. Francuska je izvela atomsku probu u atolu Mururoa i time izazvala proteste širom sveta. Atomske probe su obustavljene januara 1996.
[uredi] Geografija
Francuska Polinezija se sastoji iz 118 ostrva i atola, koji su podeljeni u 5 administrativnih jedinica:
- Društvena ostrva (Archipel de la Société) (13 ostrva)
- Arhipelag Tuamotu (Archipel des Tuamotu) (76 atola)
- Ostrva Markiz (Archipel des Marquises) (10 ostrva)
- Ostrva Austral (Archipel des Australes) (5 ostrva)
- Ostrva Gambije (Archipel des Gambier) (14 ostrva)
Ostrva se prostiru na prostoru okeana od 4.000.000 km2, a površina kopna je tek nešto iznad 4.000 km2.
[uredi] Stanovništvo
Stanovništvo Francuske Polinezije čine: 83% Polinežani, 12% Evropljani, i 5% Azijati (većinom Kinezi). Po statistici iz 2002, 69% stanovništva je živelo na ostrvu Tahiti.
43,1 % stanovnika je mlađe od 20 godina.
[uredi] Politika
U političkom životu teritorije u poslednjih desetak godina na vlasti su se smenjivali pobornik nezavisnosti Oskar Temaru i blizak saradnik vlade u Parizu Gaston Flose. Od februara 2008. predsednik lokalne skupštine je Gaston Flose.
Februara 2004. status Francuske Polinezije je promenjen. Predsednik lokalne skupštine i vlada su dobili više nadležnosti. Francuska država je odgovorna za spoljnu politiku, sudstvo, unutrašnju bezbednost i monetarnu politiku.
Francuska Polinezija nije deo EU, ali su stanovnici francuski državljani, stoga imaju pravo da glasaju za Evropski parlament. Zakoni EU se ne primenjuju u Francuskoj Polineziji. Zvanična valuta je franak francuskih pacifičkih kolonija.
[uredi] Ekonomija
Privreda teritorije se zasniva na poljoprivredi, ribarstvu, turizmu, eksploataciji drveta, kobalta i donacijama iz francuske metropole. Najvažnije poljoprivredne kulture su kokosovi orasi, vanila, voće i povrće.
Značajan izvozni proizvod su crni tahićanski biseri.
[uredi] Televizijske stanice
U Francuskoj Polineziji postoje 3 TV stanice: RFO Tempo Polynésie, RFO Télé Polynésie des Senders i TNTV (Tahiti Nui TV).
[uredi] Zanimljivosti
Pol Gogen je godinama živeo i slikao na ostrvima Francuske Polinezije. Sahranjen je na ostrvu Hiva−Oa.
| Australija | Australija · Ostrvo Norfok | |
| Melanezija | Molučka ostrva i Zapadna Nova Gvineja (deo Indonezije) · Istočni Timor · Fidži · Nova Kaledonija · Papua Nova Gvineja · Solomonova Ostrva · Vanuatu | |
| Mikronezija | Guam · Kiribati · Maršalska ostrva · Severna Marijanska ostrva · Federalne Države Mikronezije · Nauru · Palau | |
| Polinezija | Američka Samoa · Kukova ostrva · Francuska Polinezija · Havaji · Novi Zeland · Niue · Ostrva Pitkern · Samoa · Tokelau · Tonga · Tuvalu · Valis i Futuna |

