HIV

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
HIV, virus humane imunodeficijencije
Elektronska mikrografija HIV virusa (zeleno)
Elektronska mikrografija HIV virusa (zeleno)
Klasifikacija virusa
Grupa: VI
carstvo: Virusi
porodica: Retroviridae
rod: Lentivirus
Vrste
Ekologija taksona


HIV (virus humane imunodeficijencije) je virus iz grupe retrovirusa, poznat kao izazivač bolesti zvane sida. HIV je skraćenica od engleskog human immunodeficiency virus, što bi okarakterisalo ovaj virus kao uzročnika opadanja sposobnosti imunskog sistema organizma. HIV za najčešću metu napada ima veoma bitne delove imunskog sistema - CD4+ T ćelije. Ovaj virus direktno i indirektno vodi do pada u proizvodnji CD4+ T ćelija i do njihovog krajnjeg uništenja. CD4+ T ćelije su glavni pokretači odbrambrenog sistema i kada je proizvodnja ovih ćelija ravna nuli, imunski sistem skoro da i ne funkcioniše. HIV takođe direktno napada organe kao što su bubrezi, srce i mozak, što dovodi do prekida rada bubrega, kardiomipatije i encefalopatije. Mnogi problemi sa kojim se oboleli od ovog virusa suočavaju su obične oportunističke bolesti, tipa prehlade, od kojih bi u normalnim uslovima imuni sistem mogao da se odbrani.

HIV se transmituje putem telesnih tečnosti, na primer tokom analnog, vaginalnog i oralnog seksa, putem transfuzije krvi, nesavesnim korišćenjem igala zavisnika od intravenske upotrebe droga i preko placente (između majke i fetusa).

HIV je poreklom iz oblasti južno od Sahare, u Africi, otkriven tokom druge polovine HH veka. Trenutno je ova bolest globalna epidemija. Na kraju 2004. godine, veruje se, prema postojećim podacima, da 40 miliona ljudi imaju HIV virus[1]. Svetska Zdravstvena Organizacija je potvrdila da je u istoj godini, 2004, obolelo 3 miliona ljudi više nego u prethodnoj godiini, i da će tokom 2005. godine 5 miliona ljudi tek oboleti od ovog virusa.

Stilizovani prikaz preseka virusa HIV

1983. godine naučnici u Francuskoj, na čelu sa Likom Montanjerom, su prvi otkrili virus koji dovodi do bolesti side. Nazvali su virus LAV, lymphadenopathy-associated virus, što znači da su oni u početku virus usko povezivali sa limfnim sistemom[2]. Iste godine, Robert Galo iz SAD-a potvrdio je postojanje virusa i nazvao ga HTLV-III, human T lymphotropic virus type III[3], jer je otkrio vezu između CD4+ T ćelija i virusa. Oba naziva su 1986. godine preinačena u HIV[4].

Utvrđeno je postojanje dva tipa virusa, HIV-1 i HIV-2. HIV-1 je opasniji i ima veći stepen zaraze i lakše se prenosi sa osobe na osobu, i velikom broju je glavni uzročnik side u svetu. HIV-2 je lokalizovan na delove zapadne Afrike. Međutim, oba tipa virusa vode poreklo iz centralne Afrike, tačnije ispod Sahare. HIV vodi biološko poreklo od SIV (virusa majmunske imunotropije, Simian Imunotropic Virus), koji izaziva imunodeficijenciju afričkih zelenih majmuna. Smatra se da je za evolucioni preskok sa vrste na vrstu trebalo više stotina godina.

Virus ima omotač sastavljen od proteina i masti koji ga čini osetljivim na dezinficijense i rastvarače (tipa medicinskog alkohola, formaldehida, dezdermana, hloroforma i sl.). Virus je takođe veoma neotporan u spoljašnjoj sredini, van ljudskog organizma živi nekoliko sekundi, osetljiv je na povišene temperature. Van ljudskog organizma može živeti jedino na veoma niskim temperaturama (temp. tečnog azota od minus 70 stepeni). U svim zdravstvenim ustanovama koriste se ili instrumenti za jednokratnu upotrebu ili standardna suva sterilizacija ili autoklaviranje, koji su više nego dovoljni da unište virus HIV-a.

HIV napada prvenstveno CD4 pozitivne ćelije, a to su CD4 limfociti, makrofagi i antigen prezentujuće đelije, poslednja dva su u stvari rezervoar virusa. HIV koristi CD4 receptor ovih ćelija kao ulazna vrata-vezuje se za njega što mu omogućava da prodre u ćeliju. Međuti potreban mu je još jedan koreceptor, a to je molekul CCR5 ili CXCR4, koji se takođe nalazi na membrani ovih ćelija. Smatra se da su ljudi kojima ovi receptori fale ili su promenjeni putem mutacije imuni na sidu[traži se izvor od 09. 2009.].

Smanjenjem broja ovih ćelija imuniteta, posebno CD4 limfocita, odbrambeni sistem slabi što omogućava invaziju drugih mikroorganizama-virusa, bakterija, gljiva i parazita, ali i tumora, koji su u stvari odgovorni za simptome ove bolesti.

[uredi] Spoljašnje veze

Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: HIV

[uredi] Reference

Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici