Habzburzi
Habzburg (množina: Habzburzi, Habzburgovci; pridjev: habzburški; za pripadnike te loze koristi se izraz „Habzburgovac“) bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Evrope: Habzburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282-1453, nadvojvode 1453-1804. i carevi 1804-1918), bili su kraljevi Španije (1516-1700) i carevi Svetog rimskog carstva više vijekova do 1806.
Njihovo ime potiče od švajcarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. vijeku u mjestu Habzburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, porodica je proširila svoj uticaj i posjede na istočne krajeve Svetog rimskog carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278-1382). Nakon samo dvije-tri generacije, Habzburzi su uspjeli dosegnuti carsko prestolje, koje će uz kraće prekide držati vjekovima (1273-1291, 1298-1308, 1438-1740. i 1745-1806).
Nakon abdikacije cara Karla V, koji je ujedno bio i kralj Karlo I Španski (1516-1556), dinastija se podijelila na austrijske i španske Habzburgovce.
Španski Habzburgovci su izumrli 1700, što je izazvalo rat za špansko nasleđe, dok su austrijski Habzburgovci izumrli 1740, što je izazvalo rat za austrijsko nasleđe. Kao jedan od razloga njihovog nestanka, navodi se veliki broj brakova unutar porodice, mada je ovakvih veza bilo malo u austrijskoj lozi, a male boginje, koje su ubijale mlade potomke se ističu kao pravi razlog. Ipak, nasljednica poslednjeg austrijskog Habzburga, Marija Terezija, udala se za Franca Stefana, lorenskog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habzburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habzburg-Loren.
Sveto rimsko carstvo je nestalo 1806, kad je francuski car Napoleon I reformisao vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti zvanje Svetog rimskog cara, Franc II se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franc I.
Car Franc I Austrijski službeno je nosio ovaj veliki naslov: "Mi, Franc Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jerusalima, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorene, Salcburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomira, Masovije, Lublina, Gornje i Donje Šlezije, Aušvica i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berthesgadena i Mergenthajma; kneževski grof Habzburga, Gorice, Gradišća i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužice i Istre".
Austrijsko carstvo je postalo Austrougarska 1867. godine. Habzburzi su odstupili s vlasti 1918, nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.
Današnji glavni predstavnik porodice Habzburg je Karl fon Habzburg, sin Otoa, i unuk poslednjeg cara Karla.
[uredi] Austrijske vojvode
- Fridrih I (1296-1330)
- Leopold I (1290-1326)
- Albreht II (1298-1358)
- Rudolf IV (1339-1365)
- Fridrih III (1347-1362)
- Albreht III (1348-1395)
- Albreht IV (1377-1404)
- Leopold III (1351-1386)
- Vilhelm (1370-1406)
- Leopold IV (1371-1411)
- Ernest I (1377-1424)
[uredi] Carevi Svetog rimskog carstva
[uredi] Kuća Habzburg
- Rudolf I, carevao 1273-1291.
- Albert I, carevao 1298-1308.
- Albert II, carevao 1438-1439.
- Fridrih III, carevao 1440-1493.
- Maksimilijan I, carevao 1493-1519.
- Karl V, carevao 1519-1556.
- Ferdinand I, carevao 1556-1564.
- Maksimilijan II, carevao 1564-1576.
- Rudolf II, carevao 1576-1612.
- Mateus, carevao 1612-1619.
- Ferdinand II, carevao 1619-1637.
- Ferdinand III, carevao 1637-1657.
- Leopold I, carevao 1658-1705.
- Jozef I, carevao 1705-1711.
- Karlo VI, carevao 1711-1740.
Napomena: Marija Terezija Austrijska, habzburška nasljednica i žena cara Franca I Stefana, vladala je kao nadvojvotkinja Austrije i kraljica Hrvatske, Ugarske i Češke od 1740. do 1780. godine.
[uredi] Kuća Habzburg-Loren (Lotaringija)
- Franc I Stefan, carevao 1745-1765.
- Jozef II, carevao 1765-1790.
- Leopold II, carevao 1790-1792.
- Franc II, carevao 1792-1806.
[uredi] Austrijski carevi iz kuće Habzburg-Loren
- Franc I, austrijski car 1804-1835.
- Ferdinand I, austrijski car 1835-1848.
- Franc Jozef I, austrijski car 1848-1916.
- Karl I, austrijski car 1916—1918. Umro u progonstvu 1922.
[uredi] Kraljevi Ugarske iz kuće Habzburg i Habzburg Lotarinški
- Albert I, ugarski kralj 1437-1439.
- Ladislav V Posmrče, ugarski kralj 1444-1457.
- Ferdinand I, ugarski kralj 1540-1564.
- Maksimilijan I, ugarski kralj 1564-1576.
- Rudolf I, ugarski kralj 1576-1608.
- Matija II, ugarski kralj 1608-1619.
- Ferdinand II, ugarski kralj 1619-1637.
- Ferdinand III, ugarski kralj 1637-1657.
- Leopold I, ugarski kralj 1657-1705.
- Jozef I, ugarski kralj 1705-1711.
- Karlo III, ugarski kralj 1711-1740.
- Marija Terezija I, ugarska kraljica 1740-1780.
- Jozef II, ugarski kralj 1780-1790.
- Leopold II, ugarski kralj 1790-1792.
- Franc II, ugarski kralj 1792-1835.
- Ferdinand IV, ugarski kralj 1835-1848.
- Franc Jozef I, ugarski kralj 1848-1916.
- Karl IV, ugarski kralj 1916-1918.
[uredi] Kraljevi Španije iz kuće Habzburg
- Filip I, 1506. (samo kralj Kastilje)
- Karlo I, 1516-1556.
- Filip II, 1556-1598.
- Filip III, 1598-1621.
- Filip IV, 1621-1665.
- Karlos II, 1665-1700.
[uredi] Kraljevi Portugala iz kuće Habzburg
[uredi] Velike vojvode Toskane iz kuće Habzburg-Loren
- Franc Stefan, 1737-1765.
- Leopold I, 1765-1790.
- Ferdinand III, 1790—1800, 1814-1824.
- Leopold II, 1824-1849, 1849-1859.
- Ferdinand IV, 1859.
[uredi] Vojvode Modene iz kuće Habzburg-Loren
[uredi] Vojvotkinja Parme iz kuće Habzburg-Loren
- Marija Lujza, 1814-1847.
[uredi] Rodoslov
[uredi] Rodoslov habzburgovaca, počevši od Rudolfa Prvog
- Rudolf I (1218-1291), car Svetog rimskog carstva. Bio oženjen Gertrudom Honenberg, sa kojom je imao sina Albrehta Prvog. Kasnije oženio Agnes Burgundsku.
- Albreht I od Nemačke (1255-1308), Vojvoda od 1282, kralj od 1298. godine. Bio oženjen Elizabetom od Gerc-Tirola.
- Rudolf Prvi od Češke (1281-1307)
- Fridrih I (1289-1330), Vojvoda od 1308, nemački kralj od 1314. Bio oženjen Elizabetom Aragonskom.
- Leopold Prvi (1290-1326), Vojvoda od Austrije
- Albreht Drugi (1298-1358). Bio oženjen Johanom Pfirt.
- Rudolf Četvrti (1339-1365), Vojvoda od Austrije
- Fridrih Treći (1347-1362), Vojvoda od Austrije
- Albreht Treći (1349/50-1393), Vojvoda od 1365. Bio oženjen Elizabetom Luksemburškom, kasnije oženio Beatris fon Colern, sa kojom je imao sina Albrehta Četvrtog. Od Albrehta Trećeg počinje Albertinska linija.
- Leopold Treći (1351-1386), Vojvoda od 1370. Bio oženjen sa Viridis Viskonti. Od Leopolda Trećeg počinje Leopoldska linija.
- Hajnrih (1299-1327)
- Oto (1301-1339), vojvoda od Austrije
- Fridrih Drugi (1327-1344), vojvoda od Austrije
- Leopold Drugi (1328-1344), vojvoda od Austrije
- Hartman (1263-1281)
- Rudolf Drugi (1270-1290), vojvoda od Austrije
- Džon Paricida (1290-1313)
- Albreht I od Nemačke (1255-1308), Vojvoda od 1282, kralj od 1298. godine. Bio oženjen Elizabetom od Gerc-Tirola.
[uredi] Albertinska linija
- Albreht Treći (1349/50-1393)
- Albreht Četvrti (1377-1404), vojvoda od Austrije od 1395. Bio oženjen Johanom Sofijom Bavarskom.
- Margareta, udata za Hajnriha Bavarskog.
- Albreht Peti (Albreht Drugi od Nemačke) (1397-1439), vojvoda od 1404, kralj Češke i Ugarske od 1437, car od 1437. Bio oženjen Elizabetom Luksemburškom.
- Ana, udata za Vilhelma Trećeg Saksonskog.
- Elizabeta, udata za Kazimira Četvrtog Poljskog.
- Ladislav V Posmrče (1440-1457), ugarski kralj od 1440, češki kralj od 1453.
- Albreht Četvrti (1377-1404), vojvoda od Austrije od 1395. Bio oženjen Johanom Sofijom Bavarskom.
[uredi] Leopoldska linija
- Leopold Treći (1351-1386)
- Vilhelm (1370-1406), vojvoda od Austrije
- Ernst (1377-1424), vojvoda od 1402. Bio oženjen sa Margaret fon Pomer, a kasnije sa Kimburg fon Masovia, sa kojom je imao sina Fridriha Petog.
- Fridrih Peti (1415-1493), kralj od 1440, car od 1452. Bio oženjen Leonorom Portugalskom.
- Maksimilijan Prvi (1459-1519), kralj od 1486, car od 1508. Bio oženjen Marijom Burgundskom, sa kojom je imao sina Filipa Prvog Lepog. Kasnije oženio Bjanku Mariju Sforcu.
- Filip Prvi Lepi (1478-1506), Kralj Kastilje od 1504. Bio oženjen Huanom Ludom Španskom.
- Karl Peti (1500-1558), car od 1519. do 1556. Bio oženjen Izabelom Portugalskom. Od njega počinje španska linija.
- Izabela od Austrije (1501-1525), bila udata za Kristijana Drugog, kralja Danske.
- Ferdinand Prvi (1503-1564), car od 1556. Bio oženjen Anom od Ugarske i Češke. Od njega počinje austrijanska linija.
- Marija od Ugarske (1505-1564), udata za Lajoša Drugog, kralja Češke i Ugarske.
- Katarina (1507-1578), udata za Žoana Trećeg, kralja Portugala.
- Leonor od Austrije (1498-1558), bila verena za kralja Manuela Prvog od Portugala, kasnije udata za Fransou Prvog, francuskog kralja.
- Albreht Šesti (1418-1463), nadvojvoda od Austrije
- Margarita od Austrije (1480-1530), udata za Huana od Aragona i Kastilje.
- Filip Prvi Lepi (1478-1506), Kralj Kastilje od 1504. Bio oženjen Huanom Ludom Španskom.
- Maksimilijan Prvi (1459-1519), kralj od 1486, car od 1508. Bio oženjen Marijom Burgundskom, sa kojom je imao sina Filipa Prvog Lepog. Kasnije oženio Bjanku Mariju Sforcu.
- Fridrih Peti (1415-1493), kralj od 1440, car od 1452. Bio oženjen Leonorom Portugalskom.
- Leopold Četvrti (1371-1411), vojvoda od Austrije
- Fridrih Četvrti (1383-1439), vojvoda od 1406. Bio oženjen sa Elizabet fon den Pflac, kasnije sa Anom fon Braunšvajt.
- Zigmund (1427-1496), nadvojvoda od Austrije
[uredi] Španska linija
- Karlo Peti (1500-1558)
- Marija od Austrije (1528-1603), udata za Maksimilijana Drugog.
- Huana od Austrije (1535-1573), nadvojvotkinja Austrije.
- Filip Drugi (1526-1598), španski kralj od 1556, portugalski kralj od 1580. Bio oženjen Marijom Portugalskom, zatim Meri Tjudor, zatim Izabelom Francuskom, pa zatim Anom Austrijskom.
- Karlos (1545-1568), princ od Asturije
- Filip Treći od Španije (1578-1621)
- Filip Četvrti od Španije (1605-1665), sa drugom ženom Marijanom od Austrije imao sina Karlosa Drugog.
- Valtazar Šarl (1629-1646), princ od Asturije
- Karlos Drugi od Španije (1661-1700)
- Karlos (1607-1632), princ od Španije
- Fedinand (1609-1641)
- Filip Četvrti od Španije (1605-1665), sa drugom ženom Marijanom od Austrije imao sina Karlosa Drugog.
[uredi] Austrijanska linija
- Ferdinand I (1503-1564), kralj Ugarske 1527-1563 i car Svetog rimskog carstva 1558-1564. Bio je oženjen Anom Jagelonskom (1503-1547)
- Maksimilijan II (1527-1576), car od 1564. Bio oženjen Marijom Španskom (1528-1603).
- Ana (1549-1580), udata za Filipa II, kralja Španije.
- Rudolf II (1552-1612), car od 1576.
- Ernst (1553-1595), nadvojvoda Austrije
- Elizabeta (1554-1592), udata za Šarla IX, kralja Francuske.
- Matija (1557-1619), car od 1612. Bio oženjen Anom Tirolskom.
- Maksimilijan III (1558-1618), nadvojvoda Austrije
- Albreht VII (1559-1621), nadvojvoda Austrije
- Ferdinand II (1529-1595), nadvojvoda Austrije
- Karl od Austrije (1560-1627)
- Karl II (1540-1590). Bio oženjen Marijom Bavarskom (1551-1608).
- Ferdinand II (1578-1637), car od 1619. Bio oženjen Marijom Anom Bavarskom, zatim Leonorom Gonzaga, sa kojom je imao sina Ferdinanda III.
- Ferdinand III (1608-1657), car Svetog rimskog carstva od 1637.
- Ferdinand IV Ugarski (1633-1654), kralj Češke od 1646, kralj Ugarske od 1647.
- Marijana (1634-1696), udata za Filipa IV (1605-1665), kralja Španije.
- Leopold I (1640-1705), car od 1658. Bio oženjen sa Margaretom Terezijom Španskom, zatim Klaudijom Felesitas Tirolskom i zatim Leonorom fon Pfalc Nojburg, sa kojom je imao Jozefa Prvog, Mariju Anu i Karla Četvrtog.
- Marija Antonija (1669-1692), udata za Maksimilijana II (1662-1726), vladara Bavarske.
- Jozef I (1678-1711), car od 1705. Bio oženjen Amelijom Vilhelminom fon Braunšvajt-Lineburg.
- Marija Ana (1683-1754), udata za Žuana V Portugalskog.
- Karlo VI (1685-1740), car od 1711. Bio oženjen Elizabetom Kristinom fon Braunšvajt-Volfenbitel.
- Marija Terezija (1717-1780), kraljica Ugarske od 1741. i kraljica Češke od 1743. Bila udata za Franca I Stefana (1708-1765), vojvodu od Lotaringije 1729-1735 i Toskanskog velikog vojvodu 1737-1765, cara od 1745. Od Marije Terezije i Franca Stefana počinje Habzburg-Lotarinška linija.
- Karl Jozef (1649-1664), nadvojvoda Austrije
- Eleonora Marija Jozefa (1653-1697), udata za poljskog kralja Mihala (1640-1673), pa za Karla V, vojvodu od Lorene (1643-1690)
- Cecilija Renata (1611-1644), udata za Vladislava IV Vasu
- Leopold Vilhelm (1614-1662), nadvojvoda Austrije
- Ferdinand III (1608-1657), car Svetog rimskog carstva od 1637.
- Maksimilijan Ernst (1583-1616)
- Karl (1590-1624)
- Leopold V (1586-1632), nadvojvoda Austrije
- Ferdinand Karl (1628-1662), nadvojvoda Austrije
- Izabela Klara (1629-1685)
- Zigmund Fransis (1630-1665), nadvojvoda Austrije
- Marija Leopoldina (1632-1649), udata za Ferdinanda III (1608-1657), cara Svetog rimskog carstva.
- Margareta (1584-1611), bila udata za Filipa III Španskog.
- Ferdinand II (1578-1637), car od 1619. Bio oženjen Marijom Anom Bavarskom, zatim Leonorom Gonzaga, sa kojom je imao sina Ferdinanda III.
- Maksimilijan II (1527-1576), car od 1564. Bio oženjen Marijom Španskom (1528-1603).
[uredi] Habzburg-Lotarinška linija
- Marija Terezija (1717-1780), udata za Franca Stefana (1708-1765).
- Jozef II (1741-1790), cara od 1765. Bio oženjen Izabelom od Burbon-Parme, a zatim sa Marijom Jozefa Bavarskom.
- Leopold II (1747-1792), Veliki Vojvoda Toskane 1765-1790, car od 1790. Bio oženjen Marijom Ludovika Burbon Španskom.
- Franc II (1768-1835), car od 1792, austrijski car 1806-1835. Bio oženjen sa Elizabetom Virtemberškom, zatim Marijom Terezijom Burbon Napuljskom (sa kojom je imao sinove Ferdinanda Prvog i Franca Karla), zatim Marijom Ludovikom od Modene i zatim Karolinom Avgustom Bavarskom.
- Marija Lujza (1791-1847), udata za Napoleona I Bonapartu.
- Ferdinand I (1793-1875), car 1835-1848. Bio oženjen Marijom Anom Savojskom.
- Marija Leopoldina (1797-1826), udata za Pedra I od Brazila.
- Franc Karl (1802-1878), bio oženjen Sofijom Bavarskom.
- Franc Jozef I (1830-1916), car od 1848. Bio oženjen Elizabetom Bavarskom.
- Rudolf (1857-1889), bio oženjen Stefani Belgijskom.
- Marija Valerija (1868-1924), udata za Franca Salvatorea Toskanskog.
- Maksimilijan (1832-1867), car Meksika 1864-1867. Bio oženjen Šarlotom Belgijskom.
- Karl Ludvig (1833-1896), bio oženjen Margaretom Saksonskom, zatim Marijom Anuncijatom od Napulja-Sicilije (sa kojom je imao sinove Franca Ferdinanda i Otoa Franca Jozefa), a zatim sa Marijom Terezijom Portugalskom.
- Franc Ferdinand (1863-1914), bio oženjen Sofijom, vojvotkinjom od Hoenborga.
- Oto Franc Jozef (1865-1906), bio oženjen Marijom Jozefa Saksonskom.
- Karl I (1887-1922), car 1916-1918. Bio oženjen Zitom Burbon-Parma.
- Franc Jozef I (1830-1916), car od 1848. Bio oženjen Elizabetom Bavarskom.
- Ferdinand III (1769-1824), veliki vojvoda Toskane. Bio oženjen Luizom Burbon Napuljskom, zatim Marijom Saksonskom.
- Karl (1771-1847), bio oženjen Henrijetom od Nasau-Vailburga.
- Jozef (1776-1847), palatin Ugarske. Bio oženjen sa Aleksandrom Pavlovnom, zatim Herminom fon Anhalt a zatim sa Marijom Dorotejom fon Virtemberg.
- Johan (1782-1859), bio oženjen Anom Plohl, groficom od Merapa.
- Rajner (1783-1853), bio oženjen Elizabetom Savojskom, sestrom Karla Alberta.
- Franc II (1768-1835), car od 1792, austrijski car 1806-1835. Bio oženjen sa Elizabetom Virtemberškom, zatim Marijom Terezijom Burbon Napuljskom (sa kojom je imao sinove Ferdinanda Prvog i Franca Karla), zatim Marijom Ludovikom od Modene i zatim Karolinom Avgustom Bavarskom.
- Marija Karolina (1752-1814), udata za Ferdinanda Burbona Napuljskog.
- Ferdinand (1754-1806). Bio oženjen Marijom Beatrisom od Modena-Este.
- Marija Antoaneta (1755-1793), udata za Luja XVI, kralja Francuske.
[uredi] Spoljašnje veze
- Erzherzog Dr. Otto von Habsburg (Autorisierte Ehrenseite)
- Biografije kuće Habzburg
- Podaci o Habzburzima na SurnameWeb
- Porodična stabla Habzburga
- Rodoslov habzburške kuće (do Marije Terezije)
- The Hapsburg Monarchy (Wickham Steed, 1913)) eLibrary Austria Project (english ebook)
- Odlazak građanina Habsburga („Politika“, 18. jul 2011)
