Hanon Moreplovac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Put Hanona Moreplovca

Hanon Moreplovac je bio kartaginski istraživač oko 450. p. n. e.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Naziva se Moreplovac, da bi se razlikovao od ostalih Kartaginjana sa istim imenom, od kojih je bio najpoznatiji Hanon Veliki.

Ekspedicija[uredi | uredi izvor]

Kartagina je poslala Hanona Moreplovca da kolonizuje zapadnu obalu Afrike. Predvodio je flotu, u kojoj je bilo 60 brodova. Prošao je kroz Gibraltar i osnovao je ili ponovo naselio sedam kolonija duž afričke obale Maroka. Istraživao je značajno dalje duž afričke obale. Na ostrvu, koje je bilo krajnja tačka njegovog putovanja našao je, kako je rekao „dlakave žene“. Pokušaji da uhvate mužjake nisu uspeli, tako da su uhvatili samo tri ženke. Bile su toliko opasne da su ih morali ubiti. Prevodioci su im rekli da se zovu gorile.

Osnovni izvor u kome se opisuje Hanonova ekspedicija je grčki prevod, koji se zove Peripus. Grci su preveli Hanonov opis putovanja, koje je ovaj ostavio u hramu hronosa. Puni naziv prevoda je Putovanje Hanona, komandanta Kartaginjana, oko obala Libije iza herakleovih stupova, koje je on ostavio u hronosovom hramu. Za to delo znali su Plinije Stariji i Arijan.

Novije pretpostavke o Hanonovom putu[uredi | uredi izvor]

Harden tvrdi[1] da postoji konsenzus da je Hanon došao do Senegala. Postoji mogućnost da je došao i do Gambije. Zbog nedostatka podataka, postoje i oni koji tvrde da je došao do Sijera Leonea, Kameruna ili Gabona.

Rane feničanske ekspedicije oko Afrike[uredi | uredi izvor]

Herodot je zabeležio da je jedna feničanska ekspedicija u vreme faraona Нехоа II (606-593. p. n. e.) oplovila oko Afrike. Feničani su krenuli iz Crvenog mora i vratili se oko Afrike kroz Gibraltar. Herodot je tu priču spomenuo, ali smatrao je da tvrdnje Feničana nisu tačne, jer su pričali da je Sunce bilo severno od njih kad su se udaljili. Herodot je to smatrao netačnim i zato neverovatnim. Međutim baš ta tvrdnja da je sunce na severu uverava kako Harden tvrdi [2], mnoge naučnike da prihvate teoriju da su Feničani oplovili Afriku oko 600. p. n. e.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Harden 1971, str. 168.
  2. ^ Harden 1971, str. 162.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Harden, Donald Benjamin (1971) [1962]. The Phoenicians. Penguin Books, Limited. ISBN 978-0-14-021375-1. 
  • Herodotus, transl. Aubrey de Selincourt, Penguin, Harmondsworth, 1968 (1954)
  • B. H. Warmington, Carthage, (Penguin, Harmondsworth) 1964 (1960)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]