Hajnkel He 8

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hajnkel He-8
Hajnkel He-8
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Početak proizvodnje1928
Dužina11,65
Razmah krila16,77
Visina4,40
Površina krila47,00
Prazan1.675
Normalna poletna2.650
Klipno-elisni motorGnom Ron Jupiter 480KS
Snaga353 kW
Maks. brzina na Hopt170 km/h
Maks. brzina na H=0210 km/h
Dolet1.290 km
Plafon leta5.600 m
Brzina penjanja168 m/min

Hajnkel He-8 je nemački hidroavion izviđač dugog dometa projektovan i testiran 1927. godine. Projektant je bio inž. Ernst Hajnkel[1].

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Motor Jupiter 9A ugrađivan u avion Zmaj-Hajnkel He 8
Motor Armstrong Siddeley Jaguar IV ugrađivan u avion Hajnkel He 8

Poučena pozitivnim iskustvom primene hidroaviona u švedskoj mornarici, Danska pomorska komanda je naručila projekt hidroaviona za daljinsko izviđanje od inž. Ernesta Hajnkela. Na osnovu prethodnika Hajnkela He-5, Hajnkel je projektovao jednomotorni jednokrilni hidroavion niskokrilac drvene konstrukcije, a s obzirom da je tada Nemačkoj bilo zabranjeno da proizvodi avionske motore veće snage, avion je bio opremljen britanskim motorom 1 x 330 kW 1DD Armstrong Sidelei Jaguar, naoružan sa 2 sinhronizovana mitraljeza 8 mm i osam kaseta bombi sa 12x0,5 kg. Varijanta ovog aviona sa motorom Pakard od 588kW napravljen početkom 30-ih godina dobio je oznaku Hajnkel He-31.

Zemunska fabrika aviona Zmaj je 1930. godine kupila licencu za proizvodnju aviona Hajnkel He-8, i iste počela da pravi jedan prototip koji se dosta razlikovao od danskog. Naime, Zmajevi inženjeri su bez asistencije vlasnika licence, zamenili drvenu konstrukciju trupa aviona konstrukcijom od zavarenih čeličnih cevi. Hidroavion je bio opremljen motorom Gnom Ron Jupiter 480KS sa reduktorom, sa zakapotiranim blokom motora, a umesto dva člana posade imao je tri. Avion je završen 1931.[2] godine i isporučen pomorskom vazduhoplovstvu koje je izvršilo intenzivno eksploataciono ispitivanje istovremeno sa čehoslovačkim Š-328V. Pošto ni jedan od ova dva aviona nije ispunio zahteve PV, Zmaj nije ušao u serijsku proizvodnju tj. ostao je samo taj prototip, koji je nakon ispitivanja ušao u korišćenje za namene za koje je i projektovan.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Avion je jednomotorni jednokrilac sa zaobljenim vrhovima krila. Trup mu je metalne konstrukcije obložen šperom a prednji deo trupa na koga je pričvršćen radijalni vazduhom hlađeni motor je obložen limom. Konstrukcija krila je kombinacija metalno drvene konstrukcije presvučena platnom. Elisa koja pokreće avion je dvokraka, napravljena od drveta fiksnog koraka. Trup aviona je pravougaonog poprečnog preseka. U trupu aviona ima mesta za tročlanu posadu. Stajni trap je fiksan sa dva plovka umesto točkova koja mu omogućavaju sletanje i poletanje sa vodenih površina.

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Danska mornarica je odmah 1928. godine kupila 6 primerka ovog aviona, a 16 primeraka je urađeno po licenci. Ovaj avion se proizvodio do 1938. godine, a upotrebljavao se znatno duže. He-8 proizveden u Zmaju je korišćen u Jugoslovenskoj Kraljevskoj Mornarici sve do početka 1941. godine kao obalski izviđač, a onda mu je promenjena namena u školski prelazni hidroavion. Dana 17. aprila 1941. godine je preleteo za Grčku a 20. aprila je stigao na Krit. Pošto nije imao uslove za prelet u severnu Afriku spaljen je na Kritu da ne bi pao neprijatelju u ruke.

Osobine aviona Hajnkel He-8[uredi | uredi izvor]

Opšte karakteristike[uredi | uredi izvor]

  • Motor - 1 x 353 kW Gnom Ron Jupiter 480KS
  • Elisa - dvokraka,
  • Razmah krila - 16,77 m,
  • Površina krila - 47,00 m²,
  • Dužina aviona - 11,65 m,
  • Visina aviona - 4,40 m,
  • Masa praznog aviona - 1.675 kg,
  • Masa punog aviona - 2.650 kg,
  • Posada - 3 člana.
  • Naoružanje - 2 sinhronizovana mitraljeza 8 mm i osam kaseta bombi sa 12x0,5 kg
  • Stajni trap - Par plovaka

Performanse[uredi | uredi izvor]

  • Maksimalna brzina - 210 km/h,
  • Putna brzina - 170 km/h,
  • Brziona penjanja - 168 m/min,
  • Najveći dolet - 1.290 km,
  • Plafon leta - 5.600 m.

Zemlje koje su koristile ovaj avion[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Hajnkel He-8[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 02. 05. 2014. g. Pristupljeno 30. 04. 2014.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  2. ^ Petrović, Ognjan M. (2/2000). „Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo I : 1918 – 1930)". Let - Flight 2: pp. 21–84. ISSN 1450-684X

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Veljović, Živan (1972). Pet decenija Zmaja (na jeziku: (jezik: srpski)). YU-Beograd: IPM Zmaj Zemun. 
  • Mikić, Sava (1993). Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva. Beograd: Štamparija D. Gregorić. 
  • Lučić, Dušan (1936). Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana (na jeziku: (jezik: srpski)). YU-Novi Sad: Vazduhoplovni Glasnik. 
  • Janić, Čedomir; Simišić, Jovo (2007). Više od letenja - Osam decenija Aeroputa i JAT-a. Beograd. ISBN 978-86-7086-004-9. 
  • Janić, Čedomir (2003). Vek avijacije - [ilustrovana hronologija] (na jeziku: (jezik: srpski)). Beočin: Efekt 1. COBISS.SR 110428172. 
  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2. 
  • Oštrić, Šime; Micevski, M. (14. 9. 2007). Leteći Čunovi: Čamci koji lete - letjelice koje plove (na jeziku: (jezik: srpski)). SRB-Beograd: Galerija '73. 
  • Stützer, Helmut (1994). Die Deutschen Militärflugzuge 1919-1934. (na jeziku: (jezik: nemački)). Herford: E.S.Mittler & Sohn. ISBN 978-3-89350-693-4. 
  • Isaić, Vladimir; Frka, Danijel (2010). Pomorsko zrakoplovstvo na istočnoj obali Jadrana 1918-1941. (prvi dio) (na jeziku: (jezik: hrvatski)). Zagreb: Tko zna zna d.o.o. ISBN 978-953-97564-6-6. 
  • Petrović, Ognjan M. (2000). „Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo I : 1918 – 1930)”. Let - Flight (na jeziku: (jezik: srpski)). YU-Beograd: Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva. 2: 21—84. ISSN 1450-684X. 
  • Petrović, Ognjan M. (2004). „Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941)”. Let - Flight (na jeziku: (jezik: srpski)). YU-Beograd: Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva. 3: 30—87. ISSN 1450-684X. 
  • Ilić, Vidosava (2004). „Škole vojnog vazduhoplovstva Kraljevine SHS/Jugoslavije”. Let - Flight (na jeziku: (jezik: srpski)). YU-Beograd: Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva. 3: 88—106. ISSN 1450-684X. 
  • Uzelac, Milan (2004). „Memoar o organizaciji vazduhoplovstva u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca”. Let - Flight (na jeziku: (jezik: srpski)). YU-Beograd: Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva. 3: 139—157. ISSN 1450-684X. 
  • Kolo, Aleksandar (1991). „Dejstva Pomorskog vazduhoplovstva Jugoslovenske mornarice”. Aeromagazin (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: BB Soft. specijal: 24 — 29. ISSN 1450-6068. 
  • Đokić, Nebojša; Radovanović, Radovan (2017). „STVARANjE VAZDUHOPLOVSTVA KRALjEVINE SHS I FORMIRANjE RATNE DOKTRINE”. Zapisi (na jeziku: (jezik: srpski)). Požarevac: Istorijski Arhiv Požarevca. 6: 113 — 126. ISSN 2334-7082. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]