Hajnrih Bart

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hajnrih Bart
Hajnrih Bart
Lični podaci
Datum rođenja(1821-02-16)16. februar 1821.
Mesto rođenjaHamburg,
Datum smrti25. novembar 1865.(1865-11-25) (44 god.)
Mesto smrtiBerlin, Pruska

Hajnrih Bart (nem. Heinrich Barth; Hamburg, 16. februar 1821Berlin, 25. novembar 1865) je bio nemački istraživač Afrike i istoričar.

Detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Hamburgu 16. februara 1821[1], a obrazovao se na univerzitetu u Berlinu, gde je diplomirao 1844. Na univerzitetu u Berlinu studirao je pod vođstvom Aleksandra fon Humbolta, Leopolda fon Rankea, Fridriha fon Šelinga i Jakoba Grima. Svi oni su postavili osnove za moderna istraživanja geografije i istorije. Posetio je Italiju i Siciliju i pravio je planove za putovanja po mediteranskim zemljama. Nakon stutiranja arapskog jezika u Londonu krenuo je na putovanja 1845. Jedan je od najvećih evropskih istraživača Afrike. Radio je za britansku diplomatsku službu 1850.

Prvo putovanje po Africi[uredi | uredi izvor]

Prvo veliko putovanje po severnoj Africi započeo je iz Tangera. Putovao je i kroz Egipat, spuštao se Nilom, došđao do vadi Halfe i prešao pustinju do Berenaike. Dok je bio u Egiptu pljačkaši su ga napali i ranili. Prešao je Sinaj i prošao je kroz Palestinu, Siriju, Malu Aziju, Trsku i Grčku. Na svim mestima je ispitivao antikvitete. Vratio se u Berlin 1847. Jedno vreme radio je kao privatdocent i pripremao je opis putovanja, koji je izašao iz štampe 1849. kao Wanderungen durch die Küstenländer des Mittelmeeres.

Veliko putovanje po Africi[uredi | uredi izvor]

Na insistiranje pruskog ambasadora u Vestminsteru Bunsena i na insistiranje drugih naučnika poput Aleksandra fon Humbolta Bart i pruski astronom Adolf Overveg su prikljuleni ekspediciji Džejmsa Ričardsona. Džejms Ričardson je bio istraživač Afrike, koga je odabrala britanska vlada da otvori trgovačke odnose sa državama središnje i zapadne Sahare. Krenuli su iz Tripolija 1850. Na putu su umrli i Džejms Ričardson 1851. i Overveg septembra 1852. Hajnrih Bart je morao sam da predvodi ekspediciju. Bio je prvi Evropljanin, koji je došao do Adamave 1851. Vratio se u Evropu u septembru 1855.

Pored putovanja preko Sahare Bart je prešao put od jezera Čad i Bagirmija na istoku do Timbuktua na zapadu i Kameruna na jugu. On je do tančina proučavao topografiju, istoriju, civilizaciju, jezike i sirovine od zemalja, koje je posećivao. Timbuktu je posetio septembra 1853.

Hajnrih Bart blizu Timbuktua (7. septembar 1853)

Metodologija[uredi | uredi izvor]

Njegov uspeh kao istraživača Afrike bio je baziran i na njegovom strpljivom karakteru i na njegovom visokom obrazovanju. Bart je bio različit od ostalih istraživača kolonijalnog doba, jer je bio zainteresovan za istoriju i kulturu afričkih naroda. Ostali kolonijalni istraživači su uglavnom bili zainteresovani kako iskoristiti afričke narode i zemlje. Bart je pedantno beležio svoja opažanja, pa su njegovi dnevnici bili neprocenjiv izvor informacija o okolnostima u 19. veku u Africi. Nije bio prvi istraživač, koji je obratio pažnju na lokalnu usmenu predaju, ali bio je prvi, koji je ozbiljno razmotrio metodologiju i korist za istorijska istraživanja. Bart je bio prvi pravi naučni istraživač Afrike. Prijašnji nisu imali akademsko znanje. Bart je znao i arapski jezik i mogao je istražiti istoriju nekih područja, kao npr Songaj carstva. Izgleda da je naučio i neke afričke jezike. Uspostavio je bliske odnose sa brojnim afričkim učenim ljudima i vladarima.

Priča o Bartovim putovanjima bila je objavljena u isto vreme i na nemačkom i na engleskom pod nazivom Putovanja i otkrića u severnoj i središnjoj Africi (1857—1858) u pet tomova na 3.500 stranica. Čarls Darvin se koristio tom knjigom, a još uvek je citiraju afrički istoričari.

Vratio se u Nemačku, pa je 1858. putovao u Malu Aziju, a 1862. je obišao tadašnja turska područja u Evropi. Postavljen je 1863. za izvanrednog profesora geografije na univerzitetu u Berlinu. Postao je i predsednik geografskog društva. Nisu ga primili u Berlinsku akademiju nauka, sa obrazloženjem da nije učinio ništa za istoriografiju i lingvistiku. Umro je u Berlinu 1865.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Als Geburtsdatum wird verschiedentlich auch der 18. April angegeben, doch scheint dies eine Fehlübersetzung seines nach lateinischem Modus zitierten Geburtsdatums zu sein, wie es im Lebenslauf in der Dissertation erscheint. Barth gibt an, an den „14. Kalenden des M(ärz)“ geboren zu sein, doch der Setzer las dies als „Mai“.

Javno vlasništvo Ovaj članak uključuje tekst iz publikacije koja je sada u javnom vlasništvuChisholm, Hugh, ur. (1911). Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). Cambridge University Press.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Heinrich Barth. Corinthiorum commercii et mercaturae historiae particula / Beiträge zur Geschichte von Handel und Handelsverkehr der Korinther, Phil. Diss. 1844 (New edition with English translation: Africa Explorata. Monographien zur frühen Erforschung Afrikas 2. Heinrich-Barth-Institut, Cologne. 2002. ISBN 978-3-927688-21-6.. (with a complete bibliography of writings by and about Heinrich Barth to 2000)
  • Albert Adu Boahen, Britain, the Sahara and the Western Sudan, 1788-1861. Oxford: Clarendon, 1964 (with a scholarly account and evaluation of Barth's expedition and his relations with the British Foreign Office)
  • Anthony Kirk-Greene, ur. (1962). Barth's Travels in Nigeria. London: Oxford University Press.  (with an excellent short biography of the explorer by one of Britain's foremost experts on West Africa)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]