Hrvati

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Hrvati
trenutno bez slike
Ukupna populacija

oko 7,5 - 9 miliona (2005. godine)[traži se izvor od 04. 2010.]

Populacija
Zastava Hrvatske Hrvatska 3.977.171
Zastava Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina 571.317 (2005.)
Sjedinjene Američke Države Sjedinjene Države 401.208[1]
Zastava Čilea Čile 380.000 [2]
Zastava Argentine Argentina 275.000 [3]
Zastava Nemačke Nemačka 229.200
Zastava Austrije Austrija 131.307[4]
Zastava Brazila Brazil 127.765[5]
Zastava Australije Australija 105.747[6]
Zastava Kanade Kanada 97.000[7]
Zastava Švajcarske Švajcarska 87.000[8]
Zastava Srbije Srbija 77.413[9]
Zastava Francuske Francuska 50.000 [10]
Zastava Italije Italija 50.000
Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo 40.000
Zastava Slovenije Slovenija 35.642[11]
Zastava Mađarske Mađarska 25.730[12]
Zastava Švedske Švedska 30.000
Zastava Novog Zelanda Novi Zeland 4.000
Zastava Crne Gore Crna Gora 6.811
Zastava Južnoafričke Republike Južnoafrička Republika 8.000
Jezici
Hrvatski jezik
Religija
Dominira katolička, ali ima i protestanata i muslimana.
Etničke grupe

Indo-Evropska

  Sloveni
     Južni Sloveni
Spomenik na hrvatskom jeziku na gradskom groblju u Punta Arenasu (Čile)

Hrvati su južnoslovenski narod, koji pretežno živi u Hrvatskoj, gde čini oko 90% stanovništva. Hrvati su takođe jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Hrvati su većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore hrvatskim jezikom, koji je veoma sličan srpskom i bošnjačkom jeziku. Hrvata ukupno ima oko 6.367.000 (Od toga 4.367.000 na području bivše Jugoslavije (po popisu iz 1991.) i oko 2.000.000 u dijaspori). Od toga broja oko 3.656.000 živelo je 1991. u Hrvatskoj, a 755.000 u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj

[uredi] Poreklo Hrvata

Hrvati su slovenskog nacionalnog porekla.

Hrvati su se doselili na Balkan početkom 7. veka (pre 626. godine), za vladavine cara Iraklija iz svoje pradomovine zvane Bela Hrvatska koja se nalazila između Bele Srbije i Franačke. Car ih je pozvao da izbace Avare iz Dalmacije i da se u njoj nasele mesto njih. Od tada možemo sa sigurnošću pričati o njihovoj istoriji.

Poreklo naziva Hrvat nije skroz razjašnjeno, ali se smatra da je reč izvedena od zapadnoslovenske reči hrbat - brdo, što bi značilo oni koji žive u brdima tj. brđani čime su činili suprotnost Poljacima tj. poljanima koji su živeli u polju odnosno u ravnici. Ova teza dobija na značaju ako se ima u vidu da se Bela Hrvatska nalazila na prostoru današnje Poljske.

[uredi] Istorija

Iako je prvi pisani dokument iz početka 12. veka, jedno hrvatsko ime (knez Branimir) zapisano je već 880. godine.

[uredi] Broj Hrvata u inostranstvu

Njihov broj u inostranstvu se može samo proceniti. Najveće emigrantske grupe žive u zapadnoj Evropi, prvenstveno u Nemačkoj, a zatim u Švajcarskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Od drugih kontinenata, Severna Amerika ima najbrojniju hrvatsku imigraciju, i to u Sjedinjenim Američkim Državama (Ohajo, Kalifornija) i Kanadi (Misisaga), kao i u Argentini, Čileu, Peruu, Brazilu i Boliviji.

I u Severnoj i u Južnoj Americi brojnost se procenjuje na oko milion ljudi hrvatskog porekla.[traži se izvor od 09. 2009.] Postoje i važne hrvatske manjine u Australiji (Pert, Sidnej) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.

[uredi] Vidi još

[uredi] Izvori

[uredi] Spoljašnje veze

Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Hrvati
Lični alati
Imenski prostori

Latinica

Varijante
Pregledi
Radnje
navigacija
tehničke
Štampaj/izvezi
alati
Drugi jezici