Hrvati

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skoči na: navigacija, pretraga
Hrvati
Ukupna populacija

oko 6,2 miliona (2005. godine)

Populacija
Hrvatska Hrvatska 3.977.171
Zastava Austrije Austrija 131.307[1]
Zastava Australije Australija 105.747[2]
Zastava Argentine Argentina 120.000
Čile Čile 80.000
Zastava Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina 571.317 (2005.)
Kanada Kanada 97.000[3]
Nemačka Nemačka 229.200
Slovenija Slovenija 35.642[4]
Mađarska Mađarska 15.597[5]
Italija Italija 50.000
Novi Zeland Novi Zeland 4.000
Flag of Serbia.svg Srbija 77.413[6]
Crna Gora Crna Gora 6.811
Južna Afrika Južnoafrička Republika 8.000
Švedska Švedska 30.000
SAD Sjedinjene Američke Države 374.241[7]
Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo 40.000
Jezici
Hrvatski jezik
Religija
Dominira katolička, ali ima i protestanata i muslimana.
Etničke grupe

Indo-Evropska

  Sloveni
     Južni Sloveni

Hrvati, južnoslovenski narod, koji pretežno živi u Hrvatskoj, gde čini oko 90% stanovništva. Hrvati su takođe jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Hrvati su većinom rimokatoličke veroispovesti, a govore hrvatskim jezikom, koji je veoma sličan srpskom i bošnjačkom jeziku. Hrvata ukupno ima oko 6.367.000 (Od toga 4.367.000 na području bivše Jugoslavije (po popisu iz 1991.) i oko 2.000.000 u dijaspori). Od toga broja oko 3.656.000 živelo je 1991. u Hrvatskoj, a 755.000 u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj

[uredi] Poreklo Hrvata

Hrvati su slovenskog nacionalnog porekla.

Hrvati su se doselili na Balkan početkom VII veka (pre 626. godine), za vladavine cara Iraklija iz svoje pradomovine zvane Bela Hrvatska koja se nalazila između Bele Srbije i Franačke. Car ih je pozvao da izbace Avare iz Dalmacije i da se u njoj nasele mesto njih. Od tada možemo sa sigurnošću pričati o njihovoj istoriji.

Poreklo naziva Hrvat nije skroz razjašnjeno,ali se smatra da je reč izvedena od zapadnoslovenske reči hrbat - brdo,što bi značilo oni koji žive u brdima tj. brđani čime su činili suprotnost Poljacima tj. poljanima koji su živeli u polju odnosno u ravnici.Ova teza dobija na značaju ako se ima u vidu da se Bela Hrvatska nalazila na prostoru današnje Poljske.

[uredi] Istorija

Iako je prvi pisani dokument iz početka 12. veka, jedno hrvatsko ime (knez Branimir) zapisano je već 880. godine.

[uredi] Broj Hrvata u inostranstvu

Njihov broj u inostranstvu se može samo proceniti. Najveće emigrantske grupe žive u zapadnoj Evropi, prvenstveno u Nemačkoj, a zatim u Švajcarskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Od drugih kontinenata, Severna Amerika ima najbrojniju hrvatsku imigraciju, i to u Sjedinjenim Američkim Državama (Ohajo, Kalifornija) i Kanadi (Misisaga), kao i u Argentini, Čileu, Peruu, Brazilu i Boliviji.

I u Severnoj i u Južnoj Americi brojnost se procenjuje na oko milion ljudi hrvatskog porekla.[traži se izvor od 09. 2009.] Postoje i važne hrvatske manjine u Australiji (Pert, Sidnej) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.

[uredi] Vidi još

[uredi] Reference

  1. ^ http://www.statistik.at/gz/umgangssprache1.pdf
  2. ^ http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf
  3. ^ http://www.bcstats.gov.bc.ca/data/cen01/profiles/01000000.pdf
  4. ^ http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7
  5. ^ http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/18/tables/load1_28.html
  6. ^ Izveštaj Saveznog ministarstva nacionalnih i etničkih zajednica SRJ, 2002.
  7. ^ http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf