Hutu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hutu je centralnoafrička bantu etnička grupa koja pretežno živi u Ruandi i Burundiju. Hutui se još zovu i Bahutui ili Vahutui. Broje između 12.000.000 i 13.000.000 i predstavljaju 90% stanovništva Ruande i 85% stanovništva Burundija.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prekolonizacioni period[uredi | uredi izvor]

Kada su se Hutui prvi put doselili u centralnu Afriku u 1. veku p. n. e. oni su tamo zatekli narod Tva koji su pokorili. Život Hutua je bio zasnovan na plemenima sa sitnim kraljevima koji su poznati kao bahinza gospodari sa ograničenom vlašću. Dolaskom Tutsa na ove prostore u 14. i 15. veku, Hutui su postali politički i ekonomski podređeni.

Kolonizacioni period[uredi | uredi izvor]

Ruanda i Burundi su bile kolonizovane od 1890. do 1962. godine. Nemci su vladali ovim prostorom od 1890. do kraja Prvog svetskog rata. Oni su smatrali Tutse uzvišenijom, a Hutue podređenom rasom. U početku su i Belgijanci davali prednost Tutsima, ali od pedesetih godina 20. veka oni podržavaju Hutu vođe u borbi protiv Tutsa koji su tražili nezavisnost. Neprijateljstvo između Hutua i Tutsa je poraslo 1959. i prouzrokovalo nasilje u regionu.

Postkolonizacioni period[uredi | uredi izvor]

Ruanda i Burundi su 1962. postale nezavisne države. U Ruandi Hutui su smenili Mvamu (tutskog kralja) uz pomoć vojske. U Burundiju je borba za nezavisnost bila mnogo mirnija. Burundi su kontrolisali Tutsi. U genocidu 1979. godine u Burundiju je stradalo između 100.000 i 300.000 Hutua. Ruandom su vladali Huti sve do 1994. godine. Sredinom devedesetih građanski rat se rasplamsao, i tada je na stotine hiljada poubijano i rasejano iz Ruande, većinom Tutsa. Od 2006. nasilje između Tutsa i Hutua se smirilo, ali je situacija i u Ruandi i Burundiju i dalje napeta, a na stotine hiljada ljudi je van svoje zemlje u izbeglištvu.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Većina Hutua živi u ruralnim oblastima u kolibama na porodičnim farmama, koje su rasute po brdima Ruande i Burundija. Hutui zavise od stada stoke koja im predstavlja izvor hrane i prihoda.

Otprilike jedna četvrtina Hutua ima tradicionalna verovanja, ali većina Hutua su rimokatolici, što je delo rada evropskih misionara koji su došli tu u 19. veku. Hutui govore narodnim jezikom kitunduom u Burundiju i kinjarvandom u Ruandi. Ima i onih koji govore francuskim, ali veoma malo.

Tradicionalne aktivnosti uključuju pravljenje korpa i obradu drveta i metala. Poslovice i pesme su veoma važne u kulturi Hutua. Jezik Hutua je se zove Kinjarvanda u Ruandi i Kirundi u Burundiju.