Cenzura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gipsani odlivak Davida u Muzeju Viktorije i Alberta ima odvojivi gipsani list smokve koji je izložen u blizini. Legenda tvrdi da je smokvin list napravljen kao odgovor na šok kraljice Viktorije kada je prvi put videla golotinju statue, i kačen je na figuru pre kraljevskih poseta, koristeći dve strateški postavljene kuke.[1]
Hipotetička cenzurisana verzija slike Vilijama-Adolfa Bugroa, Rađanje Venere, 1879.

Cenzura je autoritarno ograničavanje ili zabrana javnog izražavanja mišljenja ili ideja, zbog opasnosti po vlast, društveni ili moralni poredak. Nju sprovode država, verske ili druge institucije. Cenzura može biti preventivna ili punitivna, kada se uništava materijal koji je već bio dostupan javnosti.[2][3][4] Cenzuru mogu sprovoditi vlade,[5] privatne institucije i druga kontrolna tela.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kineske trupe su uništile statuu Boginje demokratije na Trgu Tjenanmen 1989. godine i nastavljaju da cenzurišu informacije o tim događajima.[6] Ovu statuu, sada poznatu kao Memorijal žrtvama komunizma, ponovo je stvorio Tomas Marš u Vašingtonu.
Spaljivanje knjiga u Čileu nakon puča 1973. godine koji je uspostavio Pinočeov režim.

Godine 399. pne, grčki filozof Sokrat, uprkos pokušajima grčke države da cenzuriše njegovo filozofsko učenje, optužen je za kolateralne prekršaje vezane za korupciju atinske omladine i osuđen na smrt ispijanjem otrova, kukuta.

Detalje o Sokratovoj osudi Platon beleži na sledeći način. Godine 399. pne, Sokrat je otišao na suđenje,[7] a zatim je proglašen krivim za kvarenje umova atinske omladine i za bezbožništvo (asebeja,[8] „ne verujući u državne bogove”),[9] i za kaznu osuđen je na smrt, izazvanu ispijanjem smeše koja sadrži kukutu.[10][11][12][13]

Za Sokratovog učenika, Platona, kaže se da se zalagao za cenzuru u svom eseju o Republici, koji se protivio postojanju demokratije. Za razliku od Platona, grčki dramski pisac Euripid (480-406 pne) branio je istinsku slobodu slobodnih ljudi, uključujući i pravo da slobodno govore. Švedska je 1766. postala prva država koja je zakonom ukinula cenzuru.[14]

Obrazloženje i kritika[uredi | uredi izvor]

Cenzura je kroz istoriju kritikovana zbog toga što je nepravedna i ometa napredak. U eseju o cenzuri interneta iz 1997. godine, društveni komentator Majkl Landier tvrdi da je cenzura kontraproduktivna, jer sprečava raspravu o cenzuriranoj temi. Landier proširuje svoj argument tvrdnjom da oni koji nameću cenzuru moraju smatrati istinitim ono što cenzurišu, jer bi individue koje veruju da su u pravu pozdravile priliku da opovrgnu one sa suprotnim stavovima.[15]

Cenzura se često koristi za nametanje moralnih vrednosti društvu, kao u cenzuri materijala koji se smatra razvratnim. Engleski pisac E. M. Forster bio je okoreli protivnik cenzurisanja materijala po osnovi bestidanosti ili nemoralnosti, otvarajući pitanje moralnog subjektiviteta i stalne promene moralnih vrednosti. Kada je roman Ljubavnik dame Čaterli iz 1928. godine podvrgnut cenzuri 1960. godine, Forster je napisao:[16]

Ljubavnik dame Čaterli je književno delo od značaja ... Ja ne mislim da bi se on mogao smatrati razvratnim, mada ovde imam poteškoća, iz razloga što nikada nisam uspeo da sledim zakonsku definiciju opscenosti. Zakon mi govori da opscenost može da iskvari i pokvari, ali koliko ja znam, ne nudi definiciju izopačenosti ili korupcije.

Zagovornici su nastojali da to opravdaju koristeći različita obrazloženja za različite tipove cenzuriranih informacija:

  • Moralna cenzura je uklanjanje materijala koji su bludni ili se na drugi način smatraju moralno upitnim. Pornografija, na primer, često se cenzuriše pod ovim obrazloženjem, posebno dečja pornografija, koja je nezakonita i cenzurirana u većini jurisdikcija u svetu.[17][18]
  • Vojna cenzura je proces čuvanja tajnosti obaveštajnih podataka i vojne taktike i sprečavanje pristupa neprijateljima. Ovo se koristi za borbu protiv špijunaže.
  • Politička cenzura nastaje kada vlade uskraćuju informacije svojim građanima. To se često čini kako bi se izvršila kontrola nad stanovništvom i sprečilo slobodno izražavanje koje bi moglo podstaći pobunu.
  • Religijska cenzura je sredstvo kojim se uklanja svaki materijal koji određena religija smatra neprihvatljivim. Ovo često uključuje dominantnu religiju koja nameće ograničenja na manje rasprostranjene. Alternativno, jedna religija može izbegavati dela druge, ako smatra da sadržaj nije primeren njihovoj veri.
  • Korporativna cenzura je proces kojim urednici u korporativnim medijima intervenišu kako bi ometali objavljivanje informacija koje prikazuju njihove poslovne aktivnosti ili poslovne partnere u negativnom svetlu,[19][20] ili intervenisali kako bi sprečili alternativne ponude da dođu do javnosti.[21]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „David's Fig Leaf”. Victoria and Albert Museum. Arhivirano iz originala 03. 06. 2007. g. Pristupljeno 29. 5. 2007. 
  2. ^ „censorship noun”. merriam-webster.com. Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  3. ^ „cen·sor·ship”. ahdictionary.com. The American Heritage Dictionary. Arhivirano iz originala 31. 1. 2019. g. Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  4. ^ „Definition of censorship in English”. oxforddictionaries.com. Oxford Living Dictionaries. Arhivirano iz originala 16. 04. 2019. g. Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  5. ^ „censorship, n.”, OED Online, Oxford University Press, jun 2018, Pristupljeno 8. 8. 2018 
  6. ^ Sui-Lee Wee; Ben Blanchard (4. 6. 2012). „China blocks Tiananmen talk on crackdown anniversary”. Reuters. Arhivirano iz originala 2015-09-24. g. Pristupljeno 2013-05-08. 
  7. ^ M.F. Burnyeat (1997), The Impiety of Socrates Mathesis publications; Ancient Philosophy 17 Accessed November 23, 2017
  8. ^ Debra Nails, A Companion to Greek and Roman Political Thought Chapter 21 – The Trial and Death of Socrates John Wiley & Sons, 2012 ISBN 1-118-55668-2 Accessed November 23, 2017
  9. ^ Plato. Apology, 24–27.
  10. ^ Warren, J (2001). „Socratic suicide”. J Hell Stud. 121: 91—106. JSTOR 631830. PMID 19681231. S2CID 24221544. doi:10.2307/631830. 
  11. ^ Linder, Doug (2002). "The Trial of Socrates". University of Missouri–Kansas City School of Law. Retrieved September 12, 2013.
  12. ^ "Socrates (Greek philosopher)". Encyclopædia Britannica. Retrieved September 12, 2013.
  13. ^ R. G. Frey (January 1978).
  14. ^ "The Long History of Censorship" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. jun 2014), Mette Newth, Beacon for Freedom of Expression (Norway), 2010
  15. ^ "Internet Censorship is Absurd and Unconstitutional" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. jun 2019), Michael Landier, 4 June 1997
  16. ^ "The Trial of Lady Chatterley's Lover", Paul Gallagher, Dangerous Minds, 10 November 2010
  17. ^ „Child Pornography: Model Legislation & Global Review” (PDF) (5 izd.). International Centre for Missing & Exploited Children. 2008. Arhivirano iz originala (PDF) 2012-11-20. g. Pristupljeno 2012-08-25. 
  18. ^ „World Congress against CSEC”. Csecworldcongress.org. 2002-07-27. Arhivirano iz originala 16. 3. 2012. g. Pristupljeno 2011-10-21. 
  19. ^ Timothy Jay (2000). Why We Curse: A Neuro-psycho-social Theory of SpeechSlobodan pristup ograničen dužinom probne verzije, inače neophodna pretplata. John Benjamins Publishing Company. str. 208–209. ISBN 978-1-55619-758-1. 
  20. ^ David Goldberg; Stefaan G. Verhulst; Tony Prosser (1998). Regulating the Changing Media: A Comparative Study. Oxford University Press. str. 207. ISBN 978-0-19-826781-2. 
  21. ^ McCullagh, Declan (2003-06-30). „Microsoft's new push in Washington”. CNET. Pristupljeno 2011-10-21. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Böcker, Anita (1998), Regulation of Migration: International Experiences, Het Spinhuis, ISBN 90-5589-095-2 
  • Churchill, Winston (1953), The Second World War, Houghton Mifflin Harcourt, ISBN 0-395-41056-8 
  • Cook, Bernard A. (2001), Europe Since 1945: An Encyclopedia, Taylor & Francis, ISBN 0-8153-4057-5 
  • Crampton, R. J. (1997), Eastern Europe in the Twentieth Century and After, Routledge, ISBN 0-415-16422-2 
  • Department of State (1948), Nazi-Soviet Relations, 1939–1941: Documents from the Archives of The German Foreign Office, Department of State 
  • Deletant, Dennis (1995), Ceauşescu and the Securitate: coercion and dissent in Romania, 1965–1989, M.E. Sharpe, ISBN 1-56324-633-3 
  • Dowty, Alan (1989), Closed Borders: The Contemporary Assault on Freedom of Movement, Yale University Press, ISBN 0-300-04498-4 
  • Frucht, Richard C. (2003), Encyclopedia of Eastern Europe: From the Congress of Vienna to the Fall of Communism, Taylor & Francis Group, ISBN 0-203-80109-1 
  • Graubard, Stephen R. (1991), Eastern Europe, Central Europe, Europe, Westview Press, ISBN 0-8133-1189-6 
  • Grenville, John Ashley Soames (2005), A History of the World from the 20th to the 21st Century, Routledge, ISBN 0-415-28954-8 
  • Hardt, John Pearce; Kaufman, Richard F. (1995), East-Central European Economies in Transition, M.E. Sharpe, ISBN 1-56324-612-0 
  • Henig, Ruth Beatrice (2005), The Origins of the Second World War, 1933-41, Routledge, ISBN 0-415-33262-1 
  • Krasnov, Vladislav (1985), Soviet Defectors: The KGB Wanted List, Hoover Press, ISBN 0-8179-8231-0 
  • Laqueur, Walter (1994), The dream that failed: reflections on the Soviet Union, Oxford University Press, ISBN 0-19-510282-7 
  • Lipschitz, Leslie; McDonald, Donogh (1990), German unification: economic issuesNeophodna slobodna registracija, International Monetary Fund, ISBN 1-55775-200-1 
  • Loescher, Gil (2001), The UNHCR and World Politics: A Perilous Path, Oxford University Press, ISBN 0-19-829716-5 
  • Major, Patrick; Mitter, Rana (2004), „East is East and West is West?”, Ur.: Major, Patrick, Across the Blocs: Exploring Comparative Cold War Cultural and Social History, Taylor & Francis, Inc., ISBN 978-0-7146-8464-2 
  • Miller, Roger Gene (2000), To Save a City: The Berlin Airlift, 1948–1949, Texas A&M University Press, ISBN 0-89096-967-1 
  • Mynz, Rainer (1995), Where Did They All Come From? Typology and Georgraphy of European Mass Migration In the Twentieth Century; EUROPEAN POPULATION CONFERENCE CONGRES EUROPEEN DE DEMOGRAPHE, United Nations Population Division 
  • Nekrich, Aleksandr Moiseevich; Ulam, Adam Bruno; Freeze, Gregory L. (1997), Pariahs, Partners, Predators: German–Soviet Relations, 1922–1941, Columbia University Press, ISBN 0-231-10676-9 
  • O'Neil, Patrick (1997), Post-communism and the Media in Eastern Europe, Routledge, ISBN 0-7146-4765-9 
  • Olsen, Neil (2000), AlbaniaNeophodna slobodna registracija, Oxfam, ISBN 0-85598-432-5 
  • Pike, David (1997), „Censortship in Soviet-Occupied Germany”, Ur.: Gibianskii, Leonid; Naimark, Norman, The Establishment of Communist Regimes in Eastern Europe, 1944–1949Neophodna slobodna registracija, Westview Press, ISBN 0-8133-3534-5 
  • Philipsen, Dirk (1993), We were the people: voices from East Germany's revolutionary autumn of 1989, Duke University Press, ISBN 0-8223-1294-8 
  • Pollack, Detlef; Wielgohs, Jan (2004), Dissent and Opposition in Communist Eastern Europe: Origins of Civil Society and Democratic Transition, Ashgate Publishing, Ltd., ISBN 0-7546-3790-5 
  • Puddington, Arch (2003), Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio LibertyNeophodna slobodna registracija, University Press of Kentucky, ISBN 0-8131-9045-2 
  • Roberts, Geoffrey (2006), Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939–1953, Yale University Press, ISBN 0-300-11204-1 
  • Roberts, Geoffrey (2002), Stalin, the Pact with Nazi Germany, and the Origins of Postwar Soviet Diplomatic Historiography, 4 (4) 
  • Roht-Arriaza, Naomi (1995), Impunity and human rights in international law and practice, Oxford University Press, ISBN 0-19-508136-6 
  • Shirer, William L. (1990), The Rise and Fall of the Third Reich: A History of Nazi Germany, Simon and Schuster, ISBN 0-671-72868-7 
  • Soviet Information Bureau (1948), Falsifiers of History (Historical Survey), Moscow: Foreign Languages Publishing House, 272848 
  • Turnock, David (1997), The East European economy in context: communism and transition, Routledge, ISBN 0-415-08626-4 
  • Wegner, Bernd (1997), From Peace to War: Germany, Soviet Russia, and the World, 1939–1941, Berghahn Books, ISBN 1-57181-882-0 
  • Weinberg, Gerhard L. (1995), A World at Arms: A Global History of World War II, Cambridge University Press, ISBN 0-521-55879-4 
  • Wettig, Gerhard (2008), Stalin and the Cold War in Europe, Rowman & Littlefield, ISBN 978-0-7425-5542-6 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]