Crveno more

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga


Koordinate: 20° 9′ 19" SG Š, 38° 38′ 49" IGD

Локација Црвеног мора
Lokacija Crvenog mora
Сателитски снимак Црвеног мора
Satelitski snimak Crvenog mora

Crveno more (arapski البحر الأحمر al-Bahr al-Ahmar; hebrejski ים סוף Jam Suf) je zaliv na severu Indijskog okeana između Afrike i Azije. Na severnoj ivici mora se nalazi Suecki kanal, poluostrvo Sinaj i Akabski zaliv. Južni rub mora čini Bab-el-Mandeb koji ga deli od Adenskog zaliva. More je oko 1.900 km dugačko, a maksimalna širina je 300 km. Maksimalna dubina morskog dna je 2.500 m, a prosečna dubina je 500 m. Površina mora je 450.000 km². Srednja dubina mora iznosi 437 m, a salinitet 37–42‰.

Sadržaj

[uredi] Države sa kojima se graniči

[uredi] Gradovi i naselja

Spisak gradova i naselja na obali Crvenog mora: Asab عصب , Masava مصوع , Hala'ib حلايب , Marsa Alamمرسى علم , Port Sudan بورت سودان , Port Safaga ميناء سفاجا , Hurgada الغردقة , El Suvejs السويس , Šarm el Šeik شرم الشيخ , Dahabدهب , Ejlat אילת , Akaba العقبة , Džedahجدة , Al Hudajah الحديدة.

[uredi] Crveno more u Bibliji

U Starom Zavetu jevrejska reč prevedena kao ‘Crveno more’ obično se smatra da znači ‘Rogozno’ ili ‘Močvarno more’; do promene u terminologiji došlo je još u Septuaginti (LXX) ili Vulgati, ali ne postoji nikakvo zadovoljavajuće objašnjenje. U nekim slučajevim čini se da se taj naziv odnosi na Suecki zaliv (npr., 2 Moj 10,19), a u drugim na Akabski zaliv (npr., 1 car 9,26). Međutim, upotreba ovog naziva da bi se označilo mesto gde su Izrailjci prešli preko mora što je zabeleženo u Moj 14 i 15, bila je često povod rasprava. Neki stariji naučnici smatraju da se ovde mislilo ili na Suecki ili na Akabski zaliv; odnedavno mnogi kritičari smatraju da se izlazak dogodio u severnom delu, možda u istočnoj oblasti Delte Nila, ili na južnom produžetku današnjeg jezera Menzaleh, jednoj laguni blizu Sredozemnog mora. Prelazak Crvenog mora označio je kraj izrailjskog ropstva u Egiptu, te se stoga smatra prekretnicom u njihovoj sudbini (npr., Ps 66,6; 78,53; 114,3). U Novom Zavetu (1 Kor 10,2) smatra se praslikom hrišćanskog krštenja.

[uredi] Spoljašnje veze