Crni izveštaj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Crni izveštaj (engl. Black Report) je rezultat studije Vlade Velike Britanije iz 1980. godine. Objavio ga je tadašnji Zavod za zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Za istraživanje je bio zadužen stručni odbor na čelu sa Blek Daglasom, a cilj studije bila je ocena stepena klasno-ekonomske nejednakosti u zdravstvenom sistemu nacije. Posle alarmantnog rezultata istraživanja, Vlada je želela da zataška celu studiju, ali vladajućim konzervativcima to nije pošlo za rukom. Istraživanje je pokazalo da je sa porastom opšteg državnog blagostanja porastao i opšti stepen zdravlja stanovnika, ali uočio je i velike razlike između različitih klasa i njihovih zdravstvenih indikatora. Takođe je utvrđeno da je glavi uzrok tih razlika siromaštvo.

Zajedno sa podelom u zdravstvu, crni izveštaj se smatra jednim od najozbiljnijih istraživačkih poduhvata u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Preteča crnog izveštaja, njegovo izvođenje, rezultati i posledice[uredi | uredi izvor]

Publicista Ričard Vilkinson je 16. decembra 1976. u časopisu „Nju sosajeti“ objavio dvostrani članak pod naslovom „Dragi Dejvide Enalsu“, koji je govorio o bolestima siromašnih. Reagujući na ovaj članak, Vlada Belike Britanije je naložila detaljnu studiju zdravstvenog stanja nacije. Za istraživanje bio je zadužen i sam Dejvid Enals, državni sekretar za rad. Studija o zdravlju bila je gotova marta 1997. godine Rezultati Crnog izveštaja pokazali su da je stopa smrtnosti novorođenčadi i dece u prvim mesecima života dvostruko veća kod siromašnih ljudi, pripadnika nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnika, nego kod bogatih slojeva, pripadnika profesionalnih visokokvalifikovanih radnika. Takođe razlika od tenzionih oboljenja veoma je bila izražena kod siromašnih ispitanika u odnosu na bogate slojeve društva, dok je verovatnoća od hroničnog oboljenja bila i preko 100% veća za polukvalifikovane i nekvalifikovane radnike.

Zaključak celog istraživanja bio je opšte poboljšanje zdravlja nacije u odnosu na prethodne pokazatelje, dok su zdravstvene razlike između određenih društveno-ekonomskih grupa bile alarmantno velike. Ceo izveštaj je zahtevao od Vlada da uloži značajna finansijska sredstva u poboljšanju položaja siromašnih.

Zbot zahteva za velika ekonomska ulaganja, državni vrh Velike Britanije bio je zabrinut zbog činjenice da je traženi javni rashod za ulaganje u zdravstvo višestruko veća u odnosu na planiranu izdvojenu sumu novca. Zbog te činjenice Vlika Britanije nije objavljivala rezultate više od 3 godine, da bi konačno vlada konzervativaca na čelu sa Margaret Tačer pod pritiskom posustala i javnosti dala na uvid samo 250 kopija crnog izveštaja. Margaret nikada nije prihvatila izveštaj oslonjen na materijalističkom objašnjenju, ali se zalagala za kulturnim i bihevioralnim načinima pobonjšanja zdravlja jer je takav pristup reformama zahtevao manji budžet.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]