Crnogorci

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skoči na: navigacija, pretraga
Crnogorci
Ukupna populacija

oko 350.000

Populacija
Zastava Crne Gore Crna Gora 260.000
Zastava Srbije Srbija 69.000
Zastava Hrvatske Hrvatska 4.900
Zastava Republike Makedonije Makedonija 2.600
Zastava Slovenije Slovenija 2.600
Zastava Albanije Albanija 2.000
Zastava Kanade Kanada 2.000
Zastava Australije Australija 1.000
Jezici
Srpski jezik, ijekavskog dijalekta
Religija
Pravoslavci
Etničke grupe
Srbi

Crnogorci, južnoslovenski narod, koji pretežno živi u Crnoj Gori, gde čini relativnu nacionalnu većinu od 43,16%. Crnogorci su većinom pravoslavne vere, a govore većinom srpski jezik i jedan deo u Crnoj Gori službeni crnogorski jezik.[1] Crnogoraca ima ukupno oko 599.000, od toga u Crnoj Gori oko 273.000, a u Srbiji oko 69.000 (na popisu iz 2002. godine se 69.049 građana Srbije izjasnilo kao Crnogorci). Prema evidenciji Vlade Srbije iz 2005. godine, u Srbiji ima oko 264.000 crnogorskih državljana, koji su većinom nacionalno opredeljeni kao Srbi. Pojam Crnogorci u regionalnom smislu takođe označava sve stanovnike Crne Gore, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.

Sadržaj

[uredi] Istorija

Bokelj

Današnje tumačenje pojma crnogorske nacije je različito kod samih Crnogoraca. Deo Crnogoraca smatra da su pripadnici posebnog etnosa različitog od srpskog, a drugi deo smatra da je njihov etnos istovremeno i deo srpskog.

Ideja o Crnogorcima kao posebnoj naciji prvi put se javila posle Drugog svetskog rata, kao plansko rasrbljavanje Crne Gore koje se sistematski sprovodi od 1945 godine do danas i zbog toga jedan dio Crnogoraca ne prihvata činjenicu da su dio srpskog naroda a doprinos tome daju mediji koji falsifikuju istoriju kao i udžbenici u školama i pojedini prorežimski intelektualci.

Nakon završetka II svjetskog rata zvaničan stav skupštine Crne Gore glasi: crnogorska nacija je najčistija etnička grupa među Srbima[2]. Jugoslovenska država je Crnogorce priznala kao posebnu naciju, različitu od Srba i drugih Slovena, i dala im je sopstvenu statističku šifru prilikom popisa stanovništva iz 1948. godine, na kome se oko 90% stanovnika Crne Gore izjasnilo kao Crnogorci.

Tokom narednih popisa, procenat deklarisanih Crnogoraca je opadao, tako da je 2003. godine iznosio 43,16%. Prema posljednjem popisu stanovništva (2003. godine), deklarisanih Srba u Crnoj Gori je bilo 31,99%. Crnogorci i Srbi zajedno čine 75,15% stanovništva Crne Gore.

[uredi] Vidi još

[uredi] Literatura

  1. ^ U Ustavu Crne Gore, član 13 stoji: „U Crnoj Gori je u službenoj upotrebi crnogorski jezik.“
  2. ^ Zbirka dokumenata „Rad Skupštine Crne Gore 1945-1950“, str. 194. izdanje Skupštine CG 1986.

[uredi] Spoljašnje veze

Викицитат
Vikicitat ima kolekciju citata srodnih sa: