Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju
  Članice BSEC-a
  Posmatrači
SkraćenicaBSEC
Datum osnivanja4. jun 1992.
Tipekonomska organizacija za saradnju u istočnoj Evropi
SedišteIstanbul,
 Turska
Članovi13 država
 Albanija,
 Jermenija,
 Azerbejdžan,
 Bugarska,
 Gruzija,
 Grčka,
 Moldavija,
 Rumunija,
 Rusija,
 Severna Makedonija,
 Srbija,
 Turska,
 Ukrajina
Generalni sekretarLazar Komanesku,
 Rumunija
Veb-sajtwww.bsec-organization.org

Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju (engl. Organization of the Black Sea Economic Cooperation, BSEC) je osnovana 25. juna 1992. kada su šefovi država jedanaest zemalja u Istanbulu potpisali Deklaraciju i Bosforski dogovor. Zemlje osnivači su: Azerbejdžan, Albanija, Bugarska, Gruzija, Grčka, Jermenija, Moldavija, Rumunija, Rusija, Turska i Ukrajina. Nakon pristupanja Srbije i Crne Gore aprila 2004. godine, organizacija sada broji 12 zemalja.[1] Način funkcionisanja ove zajednice su povremeni sastanci šefova država, i vlada, i redovni sastanci ministara inostranih poslova jedanput godišnje, odnosno polugodišnje. Tela su: stalni međunarodni sekretarijat, pomoćni organi radne grupe i eksperti, parlamentarna skupština, poslovni savet i Crnomorska banka za trgovinu i razvoj.

Prigodna marka Pošta Srbije iz 2017. povodom 25 godina od osnivanja Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju

Najveća dostignuća Crnomorske ekonomske saradnje su u oblasti saobraćaja, telekomunikacija, energije, životne sredine, zdravstva, trgovine, stranih investicija i međunarodnih odnosa. Nedostaci su nepostojanje jasne dugoročne strategije i prioriteta, nedovoljna politička podrška predloženim projektima, nedovoljna efikasnost, nedovoljna finansijska sredstva za ostvarenje projekata, velike razlike među članicama, nedovoljan nivo ekonomske razmene, izbegavanje političkih ciljeva i bezbednosnih pitanja, itd.

Stupanjem na snagu Povelje 1. maja 1999. godine, BSEC je stekla međunarodni pravni identitet i transformisala se u punopravnu regionalnu ekonomsku organizaciju: Organizaciju crnomorske ekonomske saradnje. Pristupanjem Srbije (tada Srbije i Crne Gore) u aprilu 2004. godine, broj država članica Organizacije se povećao na dvanaest.[1] Pristupanje Severne Makedonije 2020. povećalo je članstvo u organizaciji na trinaest.

Važan aspekt aktivnosti BSEC-a je razvoj SME i preduzetništva u zemljama članicama. U vezi sa ovim pitanjima organizovana je serija radionica u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer i ERENET.[2]

Mapa država članica Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju
  Države članice
  Države posmatrači

Članice[uredi | uredi izvor]

Država Pristupanje
 Azerbejdžan 1992.
 Albanija 1992.
 Bugarska 1992.
 Gruzija 1992.
 Grčka 1992.
 Jermenija 1992.
 Moldavija 1992.
 Rumunija 1992.
 Rusija 1992.
 Srbija 2004.
 Turska 1992.
 Ukrajina 1992.

Kipar i Crna Gora su podnele zahtev za učlanjenje ali su trenutno odbijene zbog rivalstva između Turske i Grčke. [1]

Zemlje posmatrači su:

Struktura[uredi | uredi izvor]

  • Sastanci samita šefova država ili vlada država članica redovno se održavaju svakih 5 godina;[3]
  • Veće ministara spoljnih poslova je glavni organ za donošenje odluka BSEC-a i sastaje se dva puta godišnje;
  • Savet ministara se sastaje kako bi postigao konsenzus o konkretnim pitanjima;
  • Komitet visokih zvaničnika sastaje se 4 puta godišnje i radi u ime ministara inostranih poslova;
  • Pomoćni organi koje formira Veće ministara spoljnih poslova bave se svojim mandatom koji je odredio Savet, pripremaju zajedničke projekte i prate realizaciju ovih projekata. Radne grupe i grupe eksperata su pomoćni organi;
  • Predsedavajući koordinira sve aktivnosti BSEC-a, kao i kontroliše pravilno vođenje aktivnosti organizacije i sprovođenja Rezolucija i odluka Saveta. Po engleskom abecednom redu, jedna od država članica predsedava svakih 6 meseci.[3] Predsedavanje BSEC-om je obavlja Ukrajina u periodu od 1. jula do 31. decembra 2017. godine.[4]

Povezana tela[uredi | uredi izvor]

Povezana tela BSEC-a obavljaju svoje funkcije uz poštovanje principa BSEC definisanih u Deklaraciji samita od 25. juna 1992. i Povelji. Oni imaju sopstveni budžet.[3]

Parlamentarna skupština Crnomorske ekonomske saradnje (PABSEC)[uredi | uredi izvor]

Parlamentarna skupština Crnomorske ekonomske saradnje sa sedištem u Istanbulu, je međuparlamentarna konsulttivna institucija organizacije formirana na osnovu Deklaracije o osnivanju Parlamentarne skupštine crnomorske ekonomske saradnje 26. februara 1993. godine od strane 9 država osnivača. Grčka se pridružila PABSEC 1995. godine, Bugarska 1997. godine, a Srbija (bivša Srbija i Crna Gora) 2004. godine.[5]

Predsednik PABSEC-a je Arčil Talakvadze iz Gruzije, a potpredsednik je Anuš Beglojan iz Jermenije.[6]

Rusija je proterana u decembru 2022. godine.[7]

Poslovni savet Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju (BSEC BC)[uredi | uredi izvor]

Poslovni savet Organizacije za crnomorsku ekonomsku saradnju formiran je 1992. godine kao međunarodna, nevladina i neprofitna organizacija radi jačanja unapređenja poslovnog okruženja u regionu Crnog mora. Poslovni savet predstavlja poslovne zajednice država članica. Međunarodni sekretarijat poslovnog saveta nalazi se u Istanbulu.[8]

Crnomorska trgovinska i razvojna banka (BSTDB)[uredi | uredi izvor]

Crnomorska trgovinska i razvojna banka (BSTDB) je međunarodna finansijska institucija koja je formirana 24. januara 1997. godine. Ona podržava ekonomski razvoj i regionalnu saradnju obezbeđujući trgovinsko i projektno finansiranje, garancije i kapital za razvojne projekte koji podržavaju javna i privatna preduzeća u svojim zemljama članicama. Ciljevi banke uključuju promovisanje regionalnih trgovinskih veza, međudržavnih projekata, stranih direktnih investicija, podržavanje aktivnosti koje doprinose održivom razvoju, sa naglaskom na stvaranju radnih mesta u zemljama članicama, obezbeđivanje da svaka operacija bude ekonomski i finansijski zdrava i doprinosi razvoju tržišne orijentacije.[9] Organizacija ima odobreni kapital od 1,325 milijardi dolara.[8] Sedište banke nalazi se u Solunu, Grčka.

BSTDB je vođena sporazumom o osnivanju Crnomorske trgovinske i razvojne banke, ugovorom registrovanim u Ujedinjenim nacijama. Za razliku od Međunarodnog monetarnog fonda i drugih, BSTDB ne navodi uslove politike kojima se države dužnici mogu kontrolisati.[10] Banka ima dugoročni kreditni rejting 'A' od Mudijevog servisa za investitore i 'A3' od Standard & Pura, obe sa stabilnim izgledima.[11]

Međunarodni centar za crnomorske studij (ICBSS)[uredi | uredi izvor]

Međunarodni centar za crnomorske studije je nezavisni istraživački centar fokusiran na širi region Crnog mora, koji istovremeno služi i kao povezano telo BSEC-a. Osnovan je 1998. godine.[12]

Koordinacioni centar BSEC za razmenu statističkih podataka i ekonomskih informacija (BCCESDEI)[uredi | uredi izvor]

Koordinacioni centar BSEC za razmenu statističkih podataka i ekonomskih informacija osnovan je sa ciljem prikupljanja statističkih i ekonomskih informacija, obavljanja sekretarskih funkcija, koordinacije dobijenih podataka i razmene sa zemljama članicama.[13]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Permanent International Secretariat. „About BSEC”. Black Sea Economic Cooperation (BSEC). Arhivirano iz originala 2007-09-28. g. Pristupljeno 2009-05-29. „With the accession of Serbia and Montenegro in April 2004, the Organization’s Member States increased to twelve. 
  2. ^ Antal Szabó (ed.), Emerging entrepreneurship and the policy development in the BSEC after the economic crises, Konrad-Adenauer-Stiftung, Ankara 2012, ISBN 978-975-7968-99-3
  3. ^ a b v ORGANIZATION OF THE BLACK SEA ECONOMIC COOPERATION. „Point of reference for regional cooperation and understanding” (PDF). www.bsec-organization.org. Arhivirano iz originala (PDF) 2017-12-23. g. Pristupljeno 2017-12-19. 
  4. ^ „Chairmanship”. www.bsec-organization.org. Pristupljeno 2017-12-21. 
  5. ^ „Introduction”. www.pabsec.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 19. 01. 2023. g. Pristupljeno 2017-12-20. 
  6. ^ „Armenian MP elected PABSEC Vice-President”. armenpress.am (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-11-26. 
  7. ^ „Russia expelled from yet another international organization”. Ukraine Frontlines (na jeziku: engleski). 2022-12-07. Pristupljeno 2022-12-07. 
  8. ^ „Business Council”. www.bsec-organization.org. Pristupljeno 2017-12-20. 
  9. ^ „MedAgri Member: Black Sea Trade and Development Bank (BSTDB)”. Arhivirano iz originala 23. 08. 2017. g. Pristupljeno 15. 04. 2023. 
  10. ^ „Archived copy”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2007. g. Pristupljeno 27. 12. 2008. 
  11. ^ „Black Sea News, No. 26, December 2012” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 20. 6. 2015. g. Pristupljeno 27. 9. 2019. 
  12. ^ „ICBSS”. www.bsec-organization.org. Arhivirano iz originala 2011-09-27. g. Pristupljeno 2017-12-20. 
  13. ^ „Center for Statistics”. www.bsec-organization.org. Pristupljeno 2017-12-20. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]