Čakavski jezik
 | Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
| Južnoslovenski jezici, narečja i izgovori |
|---|
| Standardni jezici |
| Narečja |
| Izgovori |
| Istočnoštokavski dijalekti |
| Zapadnoštokavski dijalekti |
| Lokalni govori, sociolekti, žargon i ostalo |
Čakavsko narečje (takođe čakavica, čakavština; ISO 639-3: ckm) je jezik[1][2][3] ili narečje hrvatskog jezika koje se koristi u Istri, na Dalmatinskom primorju, ostrvima i u nekim malim oblastima drugih zemalja poput Slovenije, Austrije, Mađarske i Slovačke.[4]
Naziv potiče od upitne zamenice „ča”. Područje na kom je dominiralo čakavsko narečje je nekada bilo mnogo šire (cela Lika, severna Dalmacija, Kordun itd). Razlog njegovog smanjivanja su migracije izazvane osmanlijskim osvajanjima, kada se ikavski izgovor iz zapadne Hercegovine, zajedno sa istočnohercegovačkim dijalektom, proširio na severozapad. Područje čakavštine se i danas smanjuje pod uticajem književnog jezika. Uoči Prvog svetskog rata ovim narečjem govorilo je oko 23% Hrvata, a danas tek 12%, te se ovo narečje smatra najugroženijim hrvatskim narečjem, jer polako izumire.
Doseljavanjem na čakavska područja, novoštokavaci (ikavci, ijekavci) su potisnuli čakavce s većeg dela dalmatinskog zaleđa i manjeg dela u priobalju kao i delova Like, Gacke, Krbave, Pokuplja i Gorskog kotara. Čakavski se danas prostire uglavnom po jadranskom priobalju (od Istre do Senja, između Zadra i Vodica, od Vinišća do donjih Poljica), s nekoliko štokavskih prekida, i na većini ostrva severno od Pelješca (koji je na zapadu čakavski), u delu Like, Gacke, Gorskog Kotara i Istre, zatim u Pokuplju sve do Karlovca. Van Hrvatske čakavskim narečjem se govori i u krajevima gde žive Gradišćanski Hrvati, u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj, a sličan govor imaju i Moliški Sloveni.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Karta čakavskog narečja danas -
Karta čakavskog narečja danas -
Rasprostranjenost čakavskog narečja pre migracija iz 16. veka
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Chakavian [ckm]”. SIL (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2. 2. 2023. g. Pristupljeno 17. 2. 2023.
- ^ Mandić, Davor (11. 10. 2015). „Najveći živući lingvist Josip Silić: Predložio sam uvođenje čakavskog u škole”. Novi list (na jeziku: hrvatski). Arhivirano iz originala 3. 2. 2023. g. Pristupljeno 17. 2. 2023. „[Josip Silić] Ja sam napisao raspravu, to je jedna od mojih najnovijih rasprava, gdje sam, posluživši se teorijsko-metodološkim dokazima, došao do zaključka da je narječje jezik, što znači da su čakavsko, štokavsko i kajkavsko narječje jezici.'”
- ^ Vuković, Mladen (14. 2. 2023). „Predavanje profesora Joška Božanića o budućnosti čakavskog jezika”. HRT (na jeziku: hrvatski). Arhivirano iz originala 17. 2. 2023. g. Pristupljeno 17. 2. 2023. „'Božanić [je] u svom predavanju još jednom iznio svoje argumente da je čakavica, kajkavica i štokavica zasebni jezici.'”
- ^ „Burgenland Croatian”. Glottolog (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 28. 11. 2022. g. Pristupljeno 17. 2. 2023.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Rečnik istarskog dijalekta
- Early Adriatic Gan-Veyãn Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. januar 2021)
- Veglianske legende
