Češki jezik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
češki jezik
český jazyk, čeština
Govori se u Češka
manjine:
 Slovačka
 Srbija
 Nemačka
Regioncentralna Evropa
Broj govornika
13,2 miliona (2017)
latinica (češka latinica)
Zvanični status
Službeni jezik u
 Češka
 Evropska unija
Priznati manjinski jezik u
RegulišeInstitut za Češki jezik (češ. Ústav pro jazyk český)
Jezički kodovi
ISO 639-1cs
ISO 639-2cze (B)
ces (T)
ISO 639-3ces
Češki jezik u svetu
  Službeni jezik (Češka)
  Manjine koje govore češki jezik (SAD, Kanada, Austrija, Nemačka, Hrvatska, Slovačka)
  Evropska unija u kojoj je češki jezik jedan od službenih jezika
{{{mapalt2}}}
Rasprostranjenost češkog jezika
  Većinski jezik
  Manjinski jezik

Češki jezik (češ. český jazyk ili čeština) je jezik iz grupe zapadnoslovenskih jezika i službeni jezik 10,5 miliona stanovnika Češke. Najveća češka dijaspora je u SAD (oko 1,5 miliona), Brazilu (oko 0,5 miliona), Kanadi (80 hiljada). U ostalim zemljama sveta broj im ne prelazi par desetina hiljada.

Jezik je istorijski poznat kao bohemski jezik (lat. lingua Bohemica).

Najbliži jezik češkom je slovački jezik. Govornici ova dva jezika se međusobno potpuno razumeju.[2]

Specifičnost današnjega češkog jezika je postojanje jasne razlike između pisanog (spisovný jazyk) i govornog jezika (obecná čeština) koji se koristi u neslužbenoj i poluslužbenoj usmenoj komunikaciji.

ISO 3166.[uredi | uredi izvor]

Oznake češkog jezika, prema standardu za označavanje jezika (ISO 639) su:

Абецеда[uredi | uredi izvor]

!A a!!Á á!!B b!!C c!!Č č!!D d!!Ď ď!!E e!!É é!!Ě ě!!F f
á dlouhé á čé ďé é dlouhé é ije,
é s háčkem
ef
/a/ // /b/ /ʦ/ /ʧ/ /d/ /ɟ/ /ɛ/ /ɛː/ /ɛ, / /f/
!G g!!H h!!Ch ch!!I i!!Í í!!J j!!K k!!L l!!M m!!N n!!Ň ň
chá í,
měkké í
dlouhé í el em en
/g/ /ɦ/ /x/ /ɪ/ /i:/ /j/ /k/ /l/ /m/ /n/ /ɲ/
!O o!!Ó ó!!P p!!Q q!!R r!!Ř ř!!S s!!Š š!!T t!!Ť ť!!
ó dlouhé ó kvé er es ťé
/o/ // /p/ /kv/ /r/ /ɼ, r̝/ /s/ /ʃ/ /t/ /c/
!U u!!Ú ú!!Ů ů!!V v!!W w!!X x!!Y y!!Ý ý!!Z z!!Ž ž!!
ú dlouhé ú ů s kroužkem dvojité vé iks ypsilon,
tvrdé ý
dlouhé ypsilon zet žet
/u/ // // /v/ /v/ /ks, gz/ /ɪ/ // /z/ /ʒ/

Osnovne reči[uredi | uredi izvor]

Reč Prevod fonetska transkripcija
zemlja země [ˈzɛmɲɛ]
nebo nebe [ˈnɛbɛ]
voda voda [ˈvoda]
vatra (oganj) oheň [ˈoɧɛɲ]
muškarac muž [ˈmuʃ]
žena žena [ˈʒɛna]
jesti jíst [ˈjiːst]
piti pít [ˈpiːt]
veliki velký [ˈvɛlkiː]
mali malý [ˈmaliː]
noć noc [ˈnoʦ]
dan den [ˈdɛn]
dobar dan dobrý den [ˈdobriː dɛn]
dobro veče dobrý večer [ˈdobriː vɛʧɛr]
laku noć dobrou noc [ˈdobrou noʦ]
hvala děkuji [ˈɟɛkujɪ]
zdravo ahoj


Основне речи и реченице на чешком језику[uredi | uredi izvor]

  • -Zdravím tě, Nazdar,Čau, Ahoj,-(/Zdravim će, Nazdar,Čau, Ahoj!/) - Здраво, Ћао!
  • -Vítáme Vás, Vítejte-(/Vitame Vas, Vitejte!/) -Добродошли
  • - Jak se máš?-(/Јаk si? Jak se maš?/) - Како си?
  • -Co děláš?-(/Co djelaš?/) - Шта радиш?
  • -Jak se jmneuješ?-(/Jak se jmenuješ?/) - Како се зовеш?
  • -Odkud jsi? Jsem z... (/Odkud jsi? Jsem z.../) - Одакле си? Ја сам из..
  • -Těší mě!-(/Tješi mnje!/) - Драги ми је!
  • -Dobré ráno!-(/Dobre rano!/) - Добро јутро!
  • -Dobrý den!-(/Dobri den!/) - Добар Дан!
  • -Dobrý večer!-(/Dobri večer!/) - Добро вече!
  • -Dobrou noc!-(/Dobrou noc!/) – Лаку Ноћ!
  • -Šťastné-(/Stjastne!/) - Срећно!
  • -Chybíš mi!-(/Hibiš mi!/) –Фалиш ми!
  • -Dobrou chuť!-(/Dobrou hutj!/) - Пријатно!
  • -Na zdraví-(/Na zdravi! /) - Живели!
  • -Na zdraví-(/Na zdravi!/) – На здравље!
  • -Možná-(/Možna/) – Можда
  • -Ano-(/Ano/) – Да!
  • -Ne-(/Ne/) – Не!
  • -Vím (/Vim/) – Знам
  • -Ne vím-(/Ne vim/) – Не знам
  • -Promiň -(/Prominj/) – Извини!
  • -Prosím vás-(/Prosim vas/) – Молим вас!
  • -Rozumím-(/Rozumim/) –Разумем!
  • -Ne rozumím-(/Ne rozumim/) –не разумем!
  • -Mluvíte český?-(/Mluvite česki?/) – Причате чешки?
  • -Ano, trochu-(/Ano, trohu/) –Да, мало
  • -Ne, ne mluvím-(/Ne, ne mluvim/) – Не, не причам
  • -Prosím vás mluvte pomaleji-(/Prosim vas mluvte pomaleji/) –Говорите спорије молим вас
  • -Jak se český řekně?-(/Jak se česki ržekne?../) – Како се чешки каже?..
  • -Děkuji (/Djekuji!/) - Хвала!
  • -Děkuji moc krásně!/ Děkuji moc pěkně!-(/Djekuji moc krasnje!,Djekuji moc pjeknje!/) –Хвала веома лепо!
  • -Děkuji pekně/Děkuji krásně-(/Djekuji peknje!,Djekuji krasnje!/) –Хвала лепо!
  • -Není zač! Za málo-(/Nenji zač!/Za malo!) – Нема на чему!
  • -Milují tě!-(/Miluji tje!/) - Волим те!
  • -Kde je prosím záchod/wc?-(/Gde je prosim zahod/wc?/) - Gde je molim vas wc?
  • -Chodíš sem často? (/Hodjiš sem často?/) - Долазиш овамо често?
  • -Kolik to stojí?-(/Kolik to stoji/) - Koliko to košta?
  • -Jeďte/Přijďte-(/Jedjte/Prijdjte) –Идите/Дођите
  • -Brzy se uzdrav!-(/Brzi se uzdrav!/)- Брзо оздрави!
  • -Nechaj me!-(/Nehaj me/)- Остави ме!
  • -Ať se líbí!-(/Aatj se libi/)-Nek ti se svidi
  • -Pusť mě!-(/Pust mje!/) - Пустите ме!
  • -Odpusťte mi to!-(/Odpust mi to! /) –Опростите ми!
  • -Šťastný Nový Rok!-(/Štjastni Novi Rok!/) –sretna nova godina
  • št'astné Vánoce!-(/Štjastne Vanoce!/) - Srećan Božić!
  • -Veselá Štědrá Večer a Šťastné Vánoce!-(/Vesela Šdjedra Večer a Štjastne Vanoce!/) – Весело Бадње Вече и Срећан Божић!
  • -Šťastné a Veselé Velikonoce!-(/Štjastne a Vesele Velikonoce /) – Срећан и Весео Ускрс!
  • -Všechno nejlepší k narozeninám!!-(/Všehno nejlepši k narozenjinam!/) –sve najlepše za rođendan,
  • -Šťastný Svátek a prázdniny!-(/Štjastni Svátek a prazdnjini/) – Срећни празници!
  • -Blahopřejem!/Gratulují!-(/Blahopržejem, Gratuluji/) – Честитам!
  • -Můj respekt-(/Muj respekt/) – С поштовањем, Моје поштовање
  • -Jeden jazyk nikdy nestačí-(/Jeden jazik njigdi nestači/) –Један језик никада није доста

Називи месеца[uredi | uredi izvor]

Чешки језик користи називе месеца који су различити од српског језика, а слични хрватском језику.

Srpski Češki Hrvatski
Јануар Leden Siječanj
Фебруар Únor Veljača
Март Březen Ožujak
Април Duben Travanj
Maj Květen Svibanj
Jun Červen Lipanj
Jul Červenec Srpanj
Avgust Srpen Kolovoz
Septembar Září Rujan
Oktobar Říjen Listopad
Novembar Listopad Studeni
Decembar Prosinec Prosinac

Padeži[uredi | uredi izvor]

Češki jezik ima sedam padeža, isto kao i srpski jezik. Reči imaju slične nastavke.

Padež Srpski Češki
Nominativ Petar Petr
Genitiv Petra Petra
Dativ Petru Petru
Akuzativ Petra Petra
Vokativ Petre Petře
Lokativ Petru Petru
Instrumental Petrom Petrem

Reči češkog porekla u drugim jezicima[uredi | uredi izvor]

  • kvark
  • pištolj
  • robot
  • trabant
  • dušek
  • trafika

Češki jezik kao manjinski i Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima[uredi | uredi izvor]

Češki jezik je kroz ratifikaciju Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima prepoznat kao manjinski u čak 6 država Evrope: Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Poljska, Rumunija i Slovačka.

U Srbiji češki jezik nije zaštićen Evropskom poveljom, pošto je Srbija nije ratifikovala za češki, ali on ima status u skladu za domaćim zakonima i službeni je jezik u Opštini Bela Crkva, u Vojvodini.

Češki jezik u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Bela Crkva je jedina opština u Vojvodini u kojoj je češki službeni jezik (svetloplavo)

Češki jezik je u Srbiji u službenoj upotrebi samo u opštini na krajnjem istoku Vojvodine - u Beloj Crkvi.

Češki jezik se u Srbiji od ustanova čiji je osnivač država izučava na Filološkom fakultetu u Beogradu, a od pre nekoliko godina se uči i 4 državne osnovne škole u Južnobanatskom okrugu: 3 u opštini Bela Crkva i jednoj školi u susednoj Opštini Kovin.

Osim toga, u organizaciji Južnomoravskog kraja češki jezik se fakultativno uči i u Drugoj kragujevačkoj gimnaziji, a u češkim udruženjima u regionu Južnog Banata već godinama deluje učitelj češkog, koga je izaslala Češka Republika. Od proleća 2017. češki jezik se uči i na kursu u beogradskom Češkom domu, čime je na neki način obnovljen rad češke škole koja je do 60-tih godina delovala u Beogradu u Češkom domu i u kojoj se celokupna nastava odvijala na češkom.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]