Šabac

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skoči na: navigacija, pretraga
Šabac
Šabac
Zgrada Narodne banke

(Grb)

(Zastava)
Osnovni podaci
Zvanični naziv: Grad Šabac
Stari nazivi: Zaslon (stari srpski)
Bigir Delen (otomanski)
Površina: 795 km²
Populacija (2002)
 - uža gradska oblast:
 - šira gradska oblast:
 - gustina:

55 163
75 339
 st./km²
Nadmorska visina: 65 m
Časovna zona: UTC+1 (CET)
(Letnje vreme: UTC+2 (CEST)
Dan grada:
Gradovi pobratimi: Agrostoli Grčka Grčka
Kirjat Ata Izrael Izrael
Kralupi Češka Republika Češka Republika
Fudžima Zastava Japana Japan
Položaj
Pokrajina: Centralna Srbija
Upravni okrug: Mačvanski
Opština: Šabac
Geografske
koordinate
:
44° 45′ 21′′ s.g.š.
19° 41′ 38′′ i.g.d.
Šabac (Srbije)
Šabac
Šabac
Šabac na karti Srbije
Oznake grada
Auto oznaka: ŠA
Pozivni broj: 015
Poštanski broj:
 - za delove grada:
15000
15103, 15104
Politika
Gradonačelnik: Miloš Milošević
(DS)
Vladajuće stranke: DS-G17+-SPO-NS-LDP
Trenutna vlast formirana: 14.07.2008.
Poslednji izbori: 11.05.2008.
Zvanična adresa grada Šabca
Adresa: Gospodar Jevremova 6
15000 Šabac
Telefon: (015) 346-711/364-100
Faks:
Internet strana: www.sabac.org
Elektronska pošta: opstina@www.sabac.org


Koordinate: 44° 45′ 21′′ SG Š, 19° 41′ 38′′ IG D

Šabac je grad u opštini Šabac u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2002. imao je 55163 stanovnika (prema popisu iz 1991. imao je 54637 stanovnika).

Šabac, koji se nalazi u zapadnoj Srbiji na obali reke Save, razvio se oko utvrđenja podignutih uz reku (Zaslon, Bigir Delen). Privredno je, kulturno i administrativno središte Mačvanskog okruga.

Sadržaj

[uredi] Istorija

Za više informacija pogledajte Istorija Šapca

Arheološka nalazišta u gradu i okolini potvrđuju da su na ovom prostoru postojala naselja još u mlađem kamenom dobu, a da su od početka nove ere ovde bili Rimljani. Tokom trajanja Nemanjićke države, u XIII i XIV veku, Šabac je bio u njenom sastavu i pripadao je Mačvanskoj banovini. Iz tog perioda datira i ime Mačva, koje danas označava plodnu ravnicu, koja se prostire od Šapca ka Drini, a nekada je označavalo ime grada. Nije utvrđeno gde se taj grad nalazio, jer nikakvi materijalni ostaci nisu sačuvani. Neki istoričari pominju mogućnost da je on bio pored Save, nizvodno od današnjeg Šapca, pa se čak dovodi u vezu postojanje ovog grada sa prestonicom kralja Dragutina koji je vladao ovim prostorima početkom XIV veka. Pouzdano se zna da je ovaj srpski kralj imao letnjikovac u Debrcu, 25 km nizvodno Savom od Šapca, čiji ostaci postoje sačuvani i danas.

Tokom srednjeg veka, na mestu današnjeg Šapca postojalo je slovensko naselje pod imenom Zaslon, što je označavalo nekakav breg, uzvišenje, ili zaklon od vodenih nepogoda. Postojanje ovog naselja zabeleženo je u dubrovačkim spisima iz 1454. godine.

[uredi] Etimologija imena

Ime Šabac novijeg je datuma. Nije pouzdano utvrđeno kada je nastalo i kako je do današnjeg imena grada došlo. Postoji više teorija koje pokušavaju da objasne pojavu današnjeg imena Šapca, ali nijedna od njih nije potvrđena. Najverovatnija je ona koja postanak Šapca tumači vezom sa Savom: Sava - Savac - Šabac.

[uredi] Kultura i umetnost

[uredi] Mesne Zajednice

[uredi] Gradske Mesne Zajednice

[uredi] Prigradske Mesne Zajednice

[uredi] Seoske Mesne Zajednice

[uredi] Znameniti Šapčani

U periodu koji obuhvata kraj XIX i početak XX veka, Šabac daje nekoliko značajnih ličnosti iz oblasti kulturnog i naučnog stvaralaštva. Ističu se:


[uredi] Demografija

U naselju Šabac živi 44704 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,0 godina (37,7 kod muškaraca i 40,2 kod žena). U naselju ima 19585 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,82.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka

Demografija
Godina Stanovnika
1948. 16243 [1]
1953. 19894
1961. 30352
1971. 42075
1981. 52177
1991. 54637 53653
2002. 57313 55163
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
52.351 94,90%
Muslimani
  
489 0,88%
Jugosloveni
  
374 0,67%
Romi
  
151 0,27%
Crnogorci
  
148 0,26%
Hrvati
  
107 0,19%
Makedonci
  
61 0,11%
Mađari
  
50 0,09%
Goranci
  
39 0,07%
Slovenci
  
19 0,03%
Rusi
  
9 0,01%
Ukrajinci
  
8 0,01%
Slovaci
  
8 0,01%
Rumuni
  
8 0,01%
Nemci
  
8 0,01%
Bugari
  
8 0,01%
Bošnjaci
  
8 0,01%
Česi
  
5 0,00%
Rusini
  
5 0,00%
Albanci
  
4 0,00%
Bunjevci
  
2 0,00%
nepoznato
  
759 1,37%


[uredi] Galerija

[uredi] Reference

  1. ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9
  3. ^ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

[uredi] Spoljašnje veze

Викимедија остава
Vikimedija ostava ima još multimedijalnih fajlova vezanih za:


Grb Srbije Gradovi u Republici Srbiji Zastava Srbije

Beograd • Valjevo • Vranje • Zaječar • Zrenjanin • Jagodina • Kragujevac • Kraljevo • Kruševac • Leskovac • Loznica • Niš • Novi Pazar • Novi Sad • Pančevo • Požarevac • Priština • Smederevo • Sombor • Sremska Mitrovica • Subotica • Užice • Čačak • Šabac


Naseljena mesta grada Šapca

Bela Reka • Bogosavac • Bojić • Bukor • Varna • Volujac • Gornja Vranjska • Grušić • Dvorište • Desić • Dobrić • Drenovac • Duvanište • Žabar • Zablaće • Zminjak • Jevremovac • Jelenča • Korman • Krivaja • Lipolist • Majur • Mala Vranjska • Maovi • Mačvanski Pričinović • Metlić • Miloševac • Miokus • Mišar • Mrđenovac • Nakučani • Orašac • Orid • Petkovica • Petlovača • Pocerski Metković • Pocerski Pričinović • Predvorica • Prnjavor • Radovašnica • Ribari • Rumska • Sinošević • Skrađani • Slatina • Slepčević • Tabanović • Cerovac • Culjković • Šabac • Ševarice • Štitar

Create a book