Špajer

Koordinate: 49° 19′ 10″ S; 8° 25′ 52″ I / 49.31944° S; 8.43111° I / 49.31944; 8.43111
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Špajer
Speyer
Maksimilijanova ulica sa katedralom u pozadini
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaRajna-Palatinat
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 49.930[1]
 — gustina1.172 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 19′ 10″ S; 8° 25′ 52″ I / 49.31944° S; 8.43111° I / 49.31944; 8.43111
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina92–113 m
Površina42,6 km2
Špajer na karti Nemačke
Špajer
Špajer
Špajer na karti Nemačke
Ostali podaci
GradonačelnikHansjerg Eger (CDU)
Poštanski broj67346
Pozivni broj06232
Registarska oznakaSP
Veb-sajt
www.speyer.de

Špajer (nem. Speyer) grad je na jugoistoku nemačke savezne države Rajna-Palatinat u blizini reke Rajne. U njemu danas živi oko 50.000 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 7318000.

Grad su osnovali Rimljani oko 10. godine p. n. e, i po tome je Špajer jedan od najstarijih gradova u Nemačkoj. Oni su ga zvali Noviomagus ili Civitas Nemetum prema teutonskom plemenu Nemeta, koji su nastanjivali to područje. Oko godine 600. germansko naselje na ovom mestu se zvalo Spira.

Špajer je drevni carski grad u kome je sagrađena impozantna romanička katedrala koja je jedan od najznačajnijih spomenika iz vremena Svetog rimskog carstva. U 16. veku u Špajeru su se održavali neki od najpoznatijih sabora Svetoga rimskoga carstva. Od 16. veka sve do 1689. bio je sedište najvišega carskoga suda. U njoj je sahranjeno osam nemačkih kraljeva i careva. Od 1981. ona je na UNESKO listi Svetske baštine.

Grad je od 1816. do 1945. bio administrativno sedište Palatinata.

Geografski i demografski podaci[uredi | uredi izvor]

Položaj grada u okrugu

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 92–113 metara. Površina opštine iznosi 42,6 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 49.930 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.172 stanovnika/km².

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Impala Ruanda kontakt 1981.
Kursk Rusija partnerstvo 1989.
Gnjezno Poljska partnerstvo 1992.
Javne Izrael partnerstvo 1998.
Ravena Italija partnerstvo 1989.
Spolding Ujedinjeno Kraljevstvo partnerstvo 1956.
Šartr Francuska partnerstvo 1959.
Izvor[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]