Štajerska (Slovenija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Štajerska

Štajerska (takođe i Donja Štajerska; sloven. Štájerska/Spódnja Štájerska/Slovenska Štájerska) dio je istorijske pokrajine Štajerske, a danas je neslužbena pokrajina u sjeveroistočnoj Sloveniji. U jugoistočnoj Austriji nalazi se savezna pokrajina Štajerska, koja se još naziva i Gornjom Štajerskom.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Štajerska se smjestila između Save i Savinje na zapadu, Save na jugu, granice s Hrvatskom na istoku, Murom na sjeveroistoku i granice s Austrijom na sjeveru.

Ovo je područje pretežno brdovito i pokriveno šumama. Gorje se prema istoku spušta najprije u bregovit kraj Slovenskih gorica, a potom u dolinu Panonske nizije. Donja Štajerska poznata je po uzgoju vinove loze i proizvodnji bijelog vina.

Najveći grad Štajerske i njegovo ekonomsko središte je Maribor. Značajniji su gradovi takođe i Celje, Ptuj i Velenje. Uz njih tu su još i Laško, Sevnica, Slovenska Bistrica, Slovenske Konjice.

Istorija Štajerske[uredi | uredi izvor]

Štajerska se postupno oblikovala, a u srednjem vijeku njen središnji dio zauzimala je Karantanija koja se prostirala srednjim tokom Mure. Oko 1000. godine od Koruške se odvojilo više grofovija uz gornji sliv Mure te su se pridružile ovom kraju, a 1147. Štajerskoj se pridružila i Podravska krajina. Konačno je 1180. Štajerska podignuta na nivo vojvodstva. Do sredine 15. vjeka važnu su ulogu o tom kraju imali grofovi Celjski. Na kraju je Štajerska postala dijelom habzburških nasljednih zemalja, dok nakon Prvog svjetskog rata nije podijeljena između Austrije i tadašnje Kraljevine SHS.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]