2. oktobar
2. oktobar (2.10.) je 275. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (276. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 90 dana.
Događaji[uredi | uredi izvor]
oktobar | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | ||||
- 1187 — Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.
- 1608 — Holandski optičar Hans Liperšej prikazao u Hagu prvi teleskop.
- 1870 — Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prestonica Italije premeštena iz Firence u Rim.
- 1924 — Liga naroda usvojila Ženevski protokol za mirno rešavanje međunarodnih sporova.
- 1935 — Italija napala Abisiniju i slomivši otpor etiopskih vojnika okupirala zemlju. Liga naroda osudila agresiju, a 19. oktobra uvela sankcije Italiji.
- 1944 — Posle 63 dana teških borbi Nemci ugušili ustanak stanovnika Varšave. Poginulo oko 250.000 Varšavljana, velik broj završio u nacističkim koncentracionim logorima, a grad gotovo potpuno uništen.
- 1946 — Zrenjanin dobio današnje ime. Na svečanoj sednici Gradskog narodnog odbora tadašnjeg Petrovgrada odlučeno da, povodom dvogodišnjice oslobođenja grada od nemačke okupacije, dobije ime po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu.
- 1975 — Japanski car Hirohito stigao u Vašington, u prvu posetu nekog japanskog suverena SAD.
- 1989 — Završava se šahovski turnir u Tilburgu, Holandija, pobedom Garija Kasparova.
- 1990 —
- Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo 127 ljudi kada je otet kineski avion udario u dva aviona na aerodromskoj pisti.
- Nezadovoljni politikom nove hrvatske vlasti, Srbi iz Kninske krajine blokirali železnički i drumski saobraćaj i time prekinuli sve veze iz Beograda i Zagreba ka jadranskoj obali.
- 1991 — Počeli sukobi hrvatskih snaga i Jugoslovenske narodne armije oko Dubrovnika. U narednim danima opustošena okolina grada, a stari grad granatiran i ostao bez struje i vode.
- 1998 — Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovečnosti, osuđen u Hagu na tri doživotne robije.
- 1999 — Kina i Rusija proslavile, prvom zajedničkom vojnom vežbom, 50. godišnjicu diplomatskih odnosa dve zemlje.
- 2000 — Tokom postizborne krize u Jugoslaviji Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji i izjavio da mu je „savest potpuno mirna“, dok se talas nezadovoljstva njegovom višegodišnjom vladavinom širio zemljom. Generalni štrajk i blokade puteva paralisali Srbiju, štrajkovi i protesti počeli i u državnim medijima koji su do tada bili pod Miloševićevom kontrolom.
- 2002 — Bivša predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić izjavila, preko video-veze s tribunalom u Hagu, da se oseća krivom po tački optužnice koja je tereti za zločin protiv čovečnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini, a Tužilaštvo povuklo preostalih sedam tačaka optužnice, među kojima i onu za genocid.
- 2003 — Južnoafrički pisac Džon Maksvel Kuci dobio Nobelovu nagradu za književnost za 2003.
- 2009 — Irska na referendumu ratifikovala Lisabonski sporazum sa 67,13% za ratifikaciju. Na referendum je ovog puta izašlo 58% građana Irskae.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
- 1847 — Paul fon Hindenburg, nemački državnik i feldmaršal. (prem. 1934)
- 1851 — Ferdinand Foš, francuski maršal. (prem. 1929)
- 1869 — Mahatma Gandi, nazvan Mahatma, indijski nacionalni vođa. (prem. 1948)
- 1883 — Karl fon Tercagi, otac mehanike tla. (prem. 1963)
- 1904 — Grejam Grin, engleski književnik. (prem. 1991)
- 1935 — Omar Sivori, italijansko-argentinski fudbaler i fudbalski trener. (prem. 2005)
- 1938 — Višnja Đorđević, srpska primabalerina i koreografkinja. (prem. 2017)
- 1944 — Abas Arslanagić, bivši jugoslovenski rukometaš i rukometni trener.
- 1944 — Abdulah Sidran, bosanskohercegovački pesnik i filmski scenarista. (prem. 2024)
- 1945 — Martin Helman, američki kriptograf.
- 1948 — Dona Karan, američka modna dizajnerka.
- 1951 — Sting, engleski muzičar i glumac.
- 1954 — Lorejn Brako, američka glumica.
- 1956 — Goran Miljanović, srpski fudbaler. (prem. 2008)
- 1960 — Terens Vinter, američki scenarista i producent.
- 1967 — Tomas Muster, austrijski teniser.
- 1968 — Jana Novotna, češka teniserka. (prem. 2017)
- 1969 — Dejan Govedarica, srpski fudbaler i fudbalski trener.
- 1973 — Verka Serdjučka, ukrajinski muzičar i humorista.
- 1978 — Ajumi Hamasaki, japanska pevačica.
- 1979 — Žarko Lazić, srpski glumac i TV voditelj.
- 1980 — Goran Bogdan, hrvatski glumac.
- 1982 — Tajson Čandler, američki košarkaš.
- 1984 — Marion Bartoli, francuska teniserka.
- 1986 — Kamila Bel, američka glumica.
- 1987 — Džo Ingls, australijski košarkaš.
- 1988 — Ivan Zajcev, italijanski odbojkaš.
- 1991 — Roberto Firmino, brazilski fudbaler.
- 1992 — Alison Beker, brazilski fudbalski golman.
- 1992 — Šejn Larkin, američki košarkaš.
- 1995 — Musa Ndžaj, norveški fudbaler.
- 1997 — Tami Abraham, engleski fudbaler.
Smrti[uredi | uredi izvor]
- 829 — Mihailo II Amorijac, vizantijski car. (rođ. 770)
- 1803 — Samjuel Adams, američki političar. (rođ. 1772)
- 1804 — Nikola Kinjo, francuski pronalazač, poznat po tome što je izumeo prvi automobil na svetu. (rođ. 1725)
- 1973 — Pavo Nurmi, finski sportista. (rođ. 1897)
- 1983 — Dragoslav Grbić, srpski književnik. (rođ. 1926)[1]
- 1985 — Rok Hadson, američki filmski glumac. (rođ. 1925)
- 1996 — Andrej Lukanov, bivši bugarski premijer. (rođ. 1938)
- 2018 — Smilja Avramov, srpski stručnjak za međunarodno pravo i član Senata Republike Srpske. (rođ. 1918)
- 2018 — Bajo Džaković, srpski novinar i književnik (rođ. 1960)
Praznici i dani sećanja[uredi | uredi izvor]
- 1810 — Srpski ustanici u Prvom srpskom ustanku pod vođstvom Karađorđa potukli, kod Loznice, tursku vojsku poslatu iz Bosne da uguši ustanak.
- 1836 — Engleski prirodnjak Čarls Darvin uplovio na brodu „Bigl“ u englesku luku Falmut posle petogodišnjih istraživanja živog sveta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, a koja su značajno doprinela razvoju njegove teorije o evoluciji.
Vidi još[uredi izvor]
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 227.